Odgovore na najčešće kritike upućene referendumskoj inicijativi za promjenu izbornog zakona “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, od strane političara, ali i građana koji im vjeruju, potražili smo od Line Zonjića, predsjednika Udruge “U ime obitelji” i člana organizacijskog odbora inicijative koja će već od sljedeće nedjelje, 21. rujna, u preko 2000 mjesta i gradova prikupljati potpise za izmjenu izbornog zakona. Zonjić je inženjer elektrotehnike i radi u struci.
Narod.hr: Zašto Građanska inicijativa „U ime obitelji“ osim preferencijalnog glasovanja traži spuštanje izbornog praga s 5 % na 3 %? Neće li to, kako kažu kritičari, dovesti do „posvemašnjeg kaosa u političkom sustavu zemlje“, destabilizirati buduće vlade i uvesti 30-ak stranaka u Sabor kako to ističu predstavnici SDP-a i HDZ-a?
Lino Zonjić: Sva predložena načela u referendumskom pitanju i efekte koje će donijeti treba sagledavati u cjelini, a ne parcijalno kako to pokušavaju prikazati pojedini političari koji se boje „destabilizacije“ i „kaosa“.
Prije svega želim istaknuti da je postojećim izbornim sustavom bitno narušeno pravo na pravednu zastupljenost birača u Saboru. Naime, na zadnjim parlamentarnim izborima preko 25% birača, ili njih preko 600.000 koji su glasovali, nisu dobili svoga političkog predstavnika, a zbog postojećih izbornih pravila njihovi su glasovi dodijeljeni strankama za koje oni nisu glasovali.
Prijedlog „U ime obitelji“ da se izborni prag spusti s 5 % na 3 %, a u kombinaciji s načelom da se u svakoj izbornoj jedinici bira minimalno 20 zastupnika i više razmjerno broju birača koja dotična izborna jedinica obuhvaća, te zabrana zajedničkih kandidacijskih lista, dovest će do efekta bolje i pravednije zastupljenosti birača u Saboru.
Nema straha od toga da će u Sabor ući 30-ak stranaka ili da će nastati nezamislivi kaos itd. Dapače, dogodit će se suprotno. Danas u Saboru imamo zastupnike iz 15 stranaka i 10 nezavisnih zastupnika, a neki od njih nisu osvojili zastupničke mandate na temelju stvarne potpore biračkog tijela već na temelju koalicijskih sporazuma. Pa tako prema nekim istraživanjima HNS ima potporu oko 2 % birača, a u Saboru ima 12 zastupnika te upravlja s vrlo važnim ministarstvima, postavlja ljude u javna poduzeća itd.
Dopustite mi da vam prikažem efekte predloženih načela s konkretnim primjerom u kojem ću se koristiti nekim istraživanjima javnog mijenja o popularnosti političkih stranaka. Prema tim istraživanjima HDZ podupire oko 25 %, SDP oko 17 %, ORAH oko 15 % birača. Recimo da sve ostale relevantne stranke koje sudjeluju u raznim koalicijama imaju podršku između 3 % i 4 %. Ovim primjerom simuliramo „najgori“ scenarij u kojem će biti puno malih stranaka koje će prijeći prag od 3 %.
U ovom je primjeru korištena izborna jedinica u kojoj bi se prema broju stanovnika biralo 26 zastupnika – što bi odgovaralo izbornoj jedinici veličine Grada Zagreba. Iz tablice je jasno da u slučaju da čak 14 stranaka samostalno uspije prijeći izborni prag od 3 %, njih bi samo 12 osvojilo zastupnička mjesta. Budući da danas u Saboru imamo zastupnike iz 15 stranaka i 10 nezavisnih zastupnika, sasvim je jasno da je tvrdnja da će na taj način u Saboru nastati kaos jer će ući 30-ak malih stranaka netočna i da predstavlja tipičan primjer pokušaja manipulacije javnosti.
Nadalje, primijetite da u tom slučaju postoji gubitak glasova od samo 4,6 % zbog izbornog praga, odnosno ukupno 10,7 % uzme li se u obzir i D’Hondtova metoda. Smatramo da je to značajno unaprjeđenje u odnosu na današnjih 25 % birača čiji glasovi propadaju i dodjeljuju se strankama za koje nisu glasovali.
Dakle, predložena izborna načela dovest će do pravednije zastupljenosti birača u Saboru što smatramo izuzetno važnim. Razumijem da bi vodstva najvećih stranaka željele sve imati pod svojom kontrolom i da im ne odgovara pluralizam mišljenja i stavova, ali to je ipak pitanje osnovnih načela demokracije i prava birača da biraju i dobiju svoje političke predstavnike.
U ovoj teškoj gospodarskoj situaciji izuzetno je važno da imamo saborske zastupnike koji će biti najviše odgovorni samim biračima koji će glasati za njih imenom i prezimenom na listi koju predloži svaka stranka. Oni moraju biti u stanju provesti nepopularne reforme za bolje sutra – ako treba čak i potpuno promijeniti vladu ako dobro ne obavlja svoj posao – kao ova za čijega trogodišnjeg mandata BDP neprestano pada.
Narod.hr: Zašto tražite zabranu predizbornih koalicija?
Lino Zonjić: Građanska inicijativa „U ime obitelji“ ne traži zabranu predizbornih koalicija. Dapače, poželjno je da stranke najave s kime će koalirati nakon izbora. Naš je prijedlog da se, ako građani tako odluče na referendumu, ne dopuste zajedničke kandidacijske liste više stranaka.
Tražimo pravedniji nastup u izbornoj utrci jer smatramo da nije pošteno da više stranaka na jednoj kandidacijskoj listi mora zadovoljiti iste uvjete kao i stranke koje pojedinačno nastupaju. Npr. zajednička lista 10 stranaka mora prijeći izborni prag od sadašnjih 5 % isto kao i stranka koja samostalno nastupa.
Također smatram da je vrlo važno da birači mogu glasovati za homogeni politički program i odabrati koji će ih kandidati s liste koju predlaže stranka najbolje zastupati. Kod zajedničkih kandidacijskih lista više stranaka, birači ne mogu glasovati za jedinstveni politički program, jer bi u protivnom to bila jedna, a ne 10 stranaka. Također je pitanje tko će onda takvu listu pravedno zastupati u Saboru – jer ako takva opcija osvoji npr. jedno zastupničko mjesto, birači ostalih 9 stranaka faktički ostaju bez predstavnika stranke za koju su glasali.
Dakle, pravednije je da stranke najave koalicije prije izbora, ali da na izbore izađu sa samostalnim listama, a da se poslije, na temelju stvarnih izbornih rezultata i saznanja koliku je podršku dobila pojedina stranka, mogu formirati vlada i oporbeni blokovi. Građani imaju pravo znati koliko birača predstavljaju oni koji upravljaju Hrvatskom!
Sva načela koja predlaže Građanska inicijativa „U ime obitelji“ dio su ustava i izbornih zakona većine modernih europskih država, a cilj im je unaprijediti izborni sustav, učiniti ga pravednijim i demokratičnijim.