Dr. Markić: Ljudi razumiju važnost promjene izbornog sustava, ali ne postoji politička volja HDZ-a i SDP-a
12. studenoga 2022.

“U Hrvatskoj ima dovoljno interesa i dovoljan broj ljudi koji razumiju važnost promjene izbornog sustava, ali ne postoji politička volja niti HDZ-a niti SDP-a. Naš je cilj osigurati onaj sustav koji će omogućiti da mi kao građani imamo što izravniji utjecaj na one ljude koji nas predstavljaju. A ne da ustvari imamo sustav unutar kojeg birač nakon što izađe na izbore nema gotovo nikakav mehanizam pritiska na onoga koji bi ga trebao predstavljati”, objasnila je dr. Željka Markić, izvršna direktorica U ime obitelji, na okruglom stolu „Izborni sustav kakav Hrvatska treba“ u Hrvatskom saboru.

Klub zastupnika Mosta pozvao je stručnjake koji zastupaju različita stajališta o tome kakav izborni sustav Hrvatska treba i kako bi izborne jedinice trebale izgledati, a da svaki glas jednako vrijedi.

Govornici su bili:

· prof. dr. sc. Robert Podolnjak, katedra Ustavnog prava, Pravni fakultet Zagreb

· dr. Željka Markić, izvršna direktorica U ime obitelji

· prof. dr. sc. Nenad Zakošek, Fakultet političkih znanosti

· prof. dr. sc. Berto Šalaj, Fakultet političkih znanosti

· Oriana Ivković Novokmet, Gong

Dr. Markić: HDZ i SDP sustav su posložili za sebe

Dr. Željka Markić (Udruga U ime obitelji i Inicijativa Narod odlučuje) govorila je o referendumskim inicijativama koje je ova udruga pokrenula za promjenu izbornog sustava:

“Ovdje smo čuli da Hrvatska ima gotovo de facto dvostranački sustavi i mi smo udruga koja je pokrenula dvije građanske inicijative za promjenu izbornog sustava, a to je Birajmo zastupnike imenom i prezimenom 2014. godine, i Narod odlučuje 2018. godine. Iskusili smo da su obje najveće stranke, HDZ i SDP, potpuno bili protiv toga da se mijenja izborni zakon i njihov sustav koji su oni posložili za sebe.

Kao i mnogi građani, i mi u udruzi smatramo da je cilj Hrvatske da najkvalitetniji ljudi, bilo kojeg da su profila, bilo kojeg pogleda na svijet, ali koji poštuju demokraciju, imaju priliku odlučivati na svim razinama u Hrvatskoj.

1. građanska inicijativa

Ovaj izborni sustav koji imamo to onemogućuje. 2014. godine kada je na vlasti bio SDP zatražili smo kroz inicijativu Birajmo zastupnike imenom i prezimenom: da se kroz ustavne promjene omogući preferencijalno glasovanje i da se omogući tri preferencijalna glasa, da se izborni prag smanji sa pet na tri posto, da se uravnoteži broj birača u izbornim jedinicama prema zahtjevima i preporukama Ustavnog suda, da se uvede elektroničko i dopisno glasovanje, i da se uvede jedna kandidacijska lista kako bi bilo potrebno doseći prag kako bi se onemogućilo da stranke koje nemaju značajan broj birača, onda postanu ključan faktor u stvaranju Vlade.

Što se tiče te inicijative, mi smo prikupili za nju 380.649 potpisa. Gospodin Bauk, s kojim smo o tome više puta polemizirali, rekao je da to nije dovoljno, Ustavni sud je to radosno prihvatio i tvrdili su da je potrebno 404.252 birača. Mi smo 2014. donosili brojne dokaze da to nije realan broj birača, te da mi jesmo skupili više od deset posto glasova hrvatskih građana, međutim to naravno nije prošlo.

2. građanska inicijativa

Nakon toga, 2018., kada imamo na vlasti HDZ, pokrenuli smo ponovno zahtjev za promjenu izbornog sustava. Jer i dalje smatramo da je ta promjena izbornog sustava ključna za zaokret u načinu upravljanja Hrvatskom. U toj inicijativi smo imali dva referendumska pitanja: također smo tražili promjene Ustava.

Prvim referendumskim pitanjem smo tražili da se broj saborskih zastupnika smanji sa sadašnjih 100 do 160 na 100 do 120, da se na izborima umjesto jednog može zaokružiti tri preferencijalna kandidata, da izborne jedinice prate granice županija, da se izborni prag smanji s pet na četiri posto, te da birači mogu osim izlaskom na birališta glasati elektronički i dopisno. Imali smo drugo referendumsko pitanje gdje smo otvorili temu za koju se danas vidi koliko je važna, a koliko je HDZ-u bilo važno da ona ne prođe, a to je da predstavnici nacionalnih manjina, za koje Hrvatska već je jedna izborna jedinica, ne mogu odlučivati po pitanjima vezanim za formiranje Vlade i donošenje državnog proračuna.

> Bi li SDSS, HSLS, HNS bili danas dio vlasti da SDP i HDZ nisu opstruirali referendumske inicijative za promjenu izbornog sustava?

Za prvo referendumsko pitanje potpis je dalo 412.325 građana, a za drugo 407.000. Za oba referendumska pitanja proglašeno je da nemamo dovoljan broj glasova. Zašto? Zato što je gospodin Kuščević proglasio da 40.000 potpisa nisu čitljivi. Prema računicama Ministarstva uprave, za prvo referendumsko pitanje nedostajalo je 0,88 posto glasova. Za drugo referendumsko pitanje nedostajalo je dva posto glasova. Možemo zaključiti da u Hrvatskoj ima dovoljno interesa i dovoljan broj ljudi koji razumiju važnost promjene izbornog sustava, ali ne postoji politička volja niti HDZ-a niti SDP-a. Naš je cilj osigurati onaj sustav koji će omogućiti da mi kao građani imamo što izravniji utjecaj na one ljude koji nas predstavljaju. A ne da mi danas ustvari imamo sustav unutar kojeg birač nakon što izađe na izbore nema gotovo nikakav mehanizam pritiska na onoga koji bi ga trebao predstavljati”, objasnila je dr. Markić.

>(VIDEO) Povjerenstvo za sukob interesa pokreće čak tri postupka protiv Kuščevića
>Čudesno povećanje vrijednosti: Kuščević kupio pašnjake za 60.000 kuna, a prodao ih za 1,4 milijuna kuna
>Tko je Branko Bačić, šef Kluba zastupnika HDZ-a i Šeksov kum koji oštro brani bivšeg ministra Lovru Kuščevića?
>Dr. Markić: ‘Očekujem da Ustavni sud i ostale institucije donesu odluku o novoj provjeri potpisa birača za referendum Narod odlučuje’

Prof. Podolnjak: Ustavni sud ne može poništiti izbore

Ustavno-pravni stručnjak prof. Robert Podolnjak dao je svoj osvrt:

“Nakon izvješća Ustavnog suda iz prosinca 2010., u siječnju 2011., objavio sam članak u Informatoru sa zaključkom da je Ustavni sud trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama na temelju kršenja ustavnog načela jednakog biračkog prava iz čl. 45. Ustava. To je stav koji ja ponavljam već više od jednog desetljeća. Ustavni sud je imao više prilika za to. Zadnji put je 2015. ocjenjivao ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, ali ga nažalost nije učinio, i mi danas imamo taj zakon na snazi. To sam učinio kao profesor.

Kao političar, dok sam bio u Hrvatskom saboru, u siječnju 2019. sam predložio tada u sklopu kluba zastupnika Mosta, zakon o izmjenama i dopunama zakona o izborima zastupnika, gdje u jednom članku predlažem izmjenu ove postojeće odredbe o izboru 14 zastupnika u deset izbornih jedinica, koji bi se mijenjao. Tada smo mi predvidjeli manji Sabor od 120 zastupnika, 111 u općim izbornim jedinicama i birali bi se na način da bi izborne jedinice bile različite. Najmanje 15 zastupnika bi se biralo u svakoj izbornoj jedinici i ne bi se smjele sjeći granice županija i grada Zagreba. Dakle, riječ je o velikim izbornim jedinicama, ali imajte u vidu manji broj zastupnika. To je stav koji sam izložio 2019. Na žalost, o tom se prijedlogu nikad nije raspravljalo u Hrvatskom saboru.

> Dr. sc. Šterc: Predlažem 6 + 2 izborne jedinice sa 100 zastupnika u Saboru

To mi daje pravo da kritički govorim o onome što je danas praktički stanje: Svi se u javnosti koncentriraju na ono izvješće Ustavnog suda iz prosinca 2010., mnogi o njemu pohvalno govore, jer je Ustavni sud upozorio na nejednake izborne jedinice, prilične razlike u broju birača. Ali zapravo priča formalno ne započinje s time izvješćem. Priča počinje istoga dana, ali s jednim drugim rješenjem gdje je Ustavni sud odbio prvi prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona o izbornim jedinicama, podnesen od jedne manje vanparlamentarne stranke. Dakle, ustavni sud je odbio ocijeniti ustavnost tog zakona o kojem danas  još pričamo. Zašto je to učinio? Zapravo nikad nitko nije o tome javno govorio. Jer je Ustavni sud zaključio da mi imamo dva zakona koji uređuju tu problematiku.

Jedan je zakon o izborima zastupnika, koji govori da se bira 14 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici, i drugi zakon o izbornim jedinicama koji zapravo samo navodi županije, općine i gradove koji čine pojedinu izbornu jedinicu, ali koji sam ne govori o tome da se bira 14 zastupnika. I Ustavni sud je zaključio – imamo dva odvojena zakona, oni zajedno mogu proizvesti neustavne posljedice, ali svaki za sebe nije neustavan. Iz toga, budući da mi onda ne možemo ocjenjivati ustavnost zakona kad njihov združeni učinak proizvodi moguću neustavnost, mi ćemo dati izvješće Hrvatskom Saboru jer je to jedini instrument koji imamo. Oni se tog tumačenja drže do danas. Proteklih 12 godina oni to tvrde.

Slovenci su svoj problem riješili brzo

Zanimljivo je da se s istim takvim problemom suočio i Ustavni sud Slovenije. Što je zaključio? Zaključio je da u državi u kojoj postoji vladavina prava ne možete imati dva zakona koji su zapravo zajedno proizvode neustavne posljedice i da je to kršenje načela pravne države. I ukinuo je zakon o izbornim okruzima 2018. godine. I dao rok od dvije godine slovenskom parlamentu da donese novi zakon. Na što je slovenski parlament kasnio, ali početkom 2021. su izmijenili zakon o izbornim jedinicama i po tom novom zakonu proveli posljednje parlamentarne izbore. I riješili ustavno-pravni problem, koji je bio najveći ustavno-pravni problem u Sloveniji u tom trenutku. Čak je iznimno slovenski predsjednik pisao državnom zboru da moraju promijeniti taj zakon jer će se dovesti u pitanje ustavnost izbora i jer bi izbori mogli biti poništeni od Ustavnog suda.

Ono što sad zabrinjava hrvatsku javnost je što će učiniti hrvatski Ustavni sud, na koji način će postupiti ako Hrvatski sabor ne donese ovaj Zakon za koji još ima relativno malo vremena, do sredine iduće godine. Mnoge je zabrinula i izjava predsjednika Ustavnog suda da bi se mogli poništiti izbori. Prije dvije godine, u studenom, nakon parlamentarnim izbora, bilo je u intervjuu pitanje predsjedniku Ustavnog suda ‘Sabor ne poštuje izvješće prema kojem treba donijeti novi zakon o izbornim jedinicama, što će poduzeti Ustavni sud?’ Predsjednik Ustavnog suda kaže ‘da, sad je pravo vrijeme da to riješimo. Imamo izvjestitelja, i mi ćemo sada donijeti našu odluku i riješiti problem’. Ništa se nije dogodilo. Odvija se neka savjetodavna rasprava u proljeće ove godine, i još uvijek Ustavni sud radi na nekom izvješću ponovno.

O čemu je riječ? Što sad Ustavni sud može? Može li on poništiti izbore? Tvrdim da ne može. Zašto? Svi sudionici u izborima poštivali su Ustav, poštivali su zakone. Jedino rješenje nam je da se ukine Zakon o izbornim jedinicama ili da Sabor konačno postupi po tome izvješću koje je sada staro 12 godina. Inače ćemo kontinuirano imati ustavno nejednakost u ostvarivanju naših biračkih prava u parlamentarnim izborima” – rekao je prof. Podolnjak.

Raspudić: Svakako je najvažnije da se volja birača prelije na rezultate izbora

Saborski zastupnik Nino Raspudić istaknuo je da se Most zalaže da svaki glas vrijedi jednako, da je razmjeran izborni sustav, da rezultati parlamentarnih izbora predstavlja volju građana, da se participacija poveća, elektronskim i dopisnim glasovanjem: „Most je u skladu sa svim navedenim predložio više modela, od nekoliko većih izbornih jedinica do prijedloga da Hrvatska bude jedna izborna jedinica. Svakako je najvažnije da se volja birača prelije na rezultate izbora, kako bi Vlada uistinu predstavljala građane“, rekao je Raspudić.

Šalaj: Pet prijedloga za novi izborni zakon

Berto Šalaj (Fakultet političkih znanosti i član GONG-a) govorio je o političkom kontekstu unutar kojeg se sad u Hrvatskoj raspravlja o ovim promjenama i iz perspektive GONG-a se osvrnuo na prijedloge promjena koji se zadnjih dana spominju u javnosti.

“Mi djelujemo u situaciji visoke razine neizvjesnosti i to zbog dvije stvari: jedno je što čekamo odluku Ustavnog suda. Savjetodavna rasprava je održana u lipnju ove godine, ali još nemamo službeni stav Ustavnog suda. Hoće li on ukinuti taj zakon ili će se odlučiti za neku drugu vrstu upozorenja? Drugi razlog neizvjesnosti je stav parlamentarne većine, mi ne znamo što oni misle. Gospodin Bačić je još u siječnju rekao da će oni pristupiti tim promjenama, ali do dana današnjeg se nije ništa dogodilo. Što se tiče prijedloga koji se nekoliko zadnjih dana spominju oni se fokusiraju na izborne jedinice.

U javnosti se profiliralo pet prijedloga kako razriješiti ovu situaciju:

1. prijedlog

1. da se ostane u postojećih deset izbornih jedinica i da se prema broju birača dodijeli svakoj izbornoj jedinici određen broj mandata, pa je onda to u Slavoniji 13, u 4. i 5. izbornoj jedinici 12, a negdje je to 16. Taj je prijedlog čini se proizveo određene nesuglasice unutar vladajuće stranke.

2. prijedlog

2. drugi je prijedlog da se ostaje se na 10 puta 14 modelu, ali da se prekroji granice izbornih jedinica, tako da zadovoljavaju ovaj uvjet jednakosti biračkog prava. Time se rješava jedan problem, ali ostaje ono drugo upozorenje Ustavnog suda, a to je da bi trebali pratiti granice županija odnosno grada Zagreba.

3. prijedlog

3. Treći izborni model je onaj za koji se zalaže GONG. Dosta se u javnosti govori o tome kao o SDP-ovom modelu, ali GONG je puno prije SDP-a izašao s time prijedlogom. To je prijedlog sa šest izbornih jedinica koji prati granice županija i uvažava i grad Zagreb kao jednu izbornu jedinicu. On naravno ima nejednak broj mandata po izbornoj jedinici, ide od 17 do 29 ili 30.

4. prijedlog

4. izborni model koji je već spominja je onaj u kojem bi svaka županija i grad Zagreb bili jedna izborna jedinica. Zašto taj izborni model nije dobar? Recimo, u Ličko-senjskoj županiji bi se biralo tri ili samo dva zastupnika i onda ti sustavi proizvode ogromni nesrazmjer. Dakle, prosjek je sedam mandata, ali s obzirom da bi Zagreb imao 28-29 mandata, većina drugih bi bila na pet, šest ili sedam. I onda prirodni izborni prag jako raste.

5. prijedlog

5. Posljednji prijedlog o kojem se govori je cijela država kao jedna izborna jedinica. Dakle, da se svih 140 zastupnika bira u jednoj izbornoj jedinici. Tu bi na neki način moje pitanje bilo da time odustajemo od onoga što mi u politologiji nazivamo racionaliziranom razmjernošću”, rekao je prof. Šalaj.

Zakošek: Ne smijemo dopustiti eroziju institucija

Nenad Zakošek nizom je grafika pokazao što je po njemu svrha izbornog zakona i zakona o izbornim jedinicama. Od prvih izbora do 2020., što je, među ostalim, efekt izbornih zakona većina mandata uvijek pripada dvjema najjačim strankama. Participacija birača u izborima značajno se smanjila od 1990. do danas. Najmanje participacije birača imamo na referendumima.

Što se tiče mandata hrvatskih Vlada, spadamo u europske zemlje čije Vlade imaju natprosječno duge mandate. Prosječno Vlade traju 25 mjeseci, znači više od dvije godine. To je bolje i od mnogih zapadnoeuropskih država. Naime, što su kraći mandati, to su nestabilniji odnosi u politici. Kad gledamo izborne sustave EU i europskog gospodarskog prostora većina zemalja ima isti izborni sustav kao i Hrvatska i isti tip izbornih jedinica, uz tu razliku da one skoro sve primjenjuju izborne jedinice različite većine. Zakošek posebno je istaknuo da ne smijemo dopustiti nepoštivanje i eroziju institucija i trebamo se brinuti za institucije.

> Spajić Hrebaku: Da nije nakaradni izborni zakon u RH cijelu vječnost biste kao stranka proveli u oporbi

Šalaj se također referirao na situaciju neizvjesnosti, u kojoj se Hrvatska nalazi, dok se čekao odluka Ustavnog suda: „Nemamo službeni stav ustavnog suda što će poduzeti već samo njegovog predsjednika Šeparovića koji istupa u javnosti bez da kaže hoće li ukinuti Zakon o izbornim jedinicama ili nešto drugo poduzeti, jer je sadašnje stanje neodrživo, stanje u kojem imamo neustavne i nezakonite parlamentarne izbore, a jednakost je temelj demokracije“, rekao je Šalaj.

Oriana Ivković Novokmet je istaknula da je Gongov prijedlog da se Hrvatska podijeli na 6 jedinica u kojima bi se birao veći, ali različit broj mandata. “Kao temelj za izračun izbornih jedinica mogu se odabrati stanovnici i birači, može oboje, a bitno nam je jednakost biračkog prava, teritorijalni kriterij jer bi granice jedinica pratile granice županija i Zagreb bi bio u jednoj izbornoj jedinici koja ne bi pritom bila najveća, nego bi jedinica s najviše mandata bila ona u kojoj su dalmatinske županije“.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Udruga u ime obitelji

Rad udruge “U ime obitelji” možete podržati svojom donacijom.

Udruga U ime obitelji okuplja aktivne građane u promicanju i obrani ljudskih prava, demokracije i temeljnih vrijednosti naše civilizacije. Svojim djelovanjem – zagovaranjem, zahtjevima, peticijama potičemo one koji su na vlasti da poštuju ljudsko dostojanstvo i prava pojedinca.

Udruga U ime obitelji osnovana je u svibnju 2013. tijekom referendumskog procesa prikupljanja potpisa za ustavnu zaštitu braka. Od svog osnutka, kontinuirano djeluje u svrhu osnaživanja braka i obitelji, civilnog društva, zaštite života od začeća do prirodne smrti, zaštite najboljeg interesa djeteta, zagovara neradnu nedjelju, slobodu medija, borbu protiv korupcije te demokratizaciju izbornog sustava u Hrvatskoj. Naša misija je društvenim zagovaranjem aktivno sudjelovati u osnaživanju braka i obitelji te izgradnji demokratskog društva.

 

Pratite nas

#Prethodni članak
Sljedeći članak$

Damir Fekeža