“Ono što se primjećuje kod mladih generacija, a dijelom je i posljedica koronakrize nesposobnost je komunikacije uživo, s nastavnicima, ali i s razrednim kolegama”, upozorila je za Narod. hr prof. Lidija Blagojević, koordinatorica Hoda za život u Osijeku i profesorica matematike i informatike u II. gimnaziji u Osijeku.
> Lidija Blagojević: Dnevnik iz izolacije – ovo je škola za život u pravom smislu riječi
“U protekloj godini dio nastave se odvijao na daljinu, a dio uživo, uz epidemiološke mjere. Kvaliteta obrazovanja tijekom nastave na daljinu puno je manja od nastave uživo. Učenici se tijekom online nastave osjećaju izolirani i manje su motivirani, nego li tijekom nastave uživo. Unatoč svim nastojanjima nastavnika kako bi učenicima približili nastavne sadržaje, komunikacija online otežava.”
“Početničke probleme koje smo svi skupa imali tijekom nastave na daljinu u prethodnim godinama, ove smo godine savladali. Problemi tehnologije i snalaženja s njom uglavnom su riješeni, ali nastava time nije postala puno kvalitetnija i uspješnija kako smo se nadali. Posebno su izraženi problemi sa predmetima poput Matematike, Fizike, Kemije s kojima učenici i u nastavi uživo imaju više poteškoća. U nastavi online oni još više dolaze do izražaja.” – kaže prof. Blagojević
“Temelji koje su učenici trebali donijeti iz osnovne škole također su slabiji (dijelom i zbog korona nastave u završnim razredima osnovne škole), pa je prijelaz u srednju školu još teži nego inače. Ono što se primjećuje kod mladih generacija, a dijelom je i posljedica korona krize je nesposobnost komunikacije uživo, s nastavnicima, ali i s razrednim kolegama.” – naglasila je.
Duh zajedništva, kolegijalnosti dosta se izgubio
“Duh zajedništva, kolegijalnosti, timskog rada tijekom ovih godina korona nastave i mješovite nastave dosta se izgubio. Potrebno je više raditi na razvijanju timskog rada, osjećaja pripadnosti razredu. U mojoj školi (II. gimnazija Osijek) proveli smo projekt „Korona nastava“, istraživanje o online nastavi. Pitali smo učenike, roditelje i nastavnike o njihovim iskustvima tijekom korona nastave i prijedlozima za poboljšanje.” – navodi.
“Rezultati istraživanja ne upućuju na konkretnu metodu ili način rada koji favorizira većina učenika pa je potrebno kombinirati više metoda i načina rada. Osobni je pristup nastavnika ispitanicama od velikog značaja. U područjima (predmetima) za koje procjenjuju da postoje nejasnoće (a to je najčešće STEM područje, Matematika, Fizika, Kemija, Informatika) učenici i njihovi roditelji u većoj mjeri preferiraju metodu videopoziva (nastave u realnom vremenu).”
“Učenici raspolažu potrebnom tehnologijom za nastavu na daljinu i zadovoljni su vezom. Međutim, većim se čini problem prostora za rad od same tehnologije. Moramo uzeti u obzir da videopozivima putem kamera i mikrofona ulazimo u privatne prostorije učenika i roditelja, pri čemu moramo štititi njihovu privatnost koliko god je to moguće. Kao najveći problem tijekom nastave na daljinu učenici, njihovi roditelji i nastavnici ističu izoliranost, nedostatak motivacije i interakcije s vršnjacima i s nastavnicima. Veliki je problem i način vrednovanja ostvarenosti ishoda unutar online nastave te se i dalje pronalaze najbolji modeli.” – istaknula je.
“U sljedećoj godini želim nam svima što više nastave uživo, a što manje online nastave. I želim nam da tijekom nastave uživo uspijemo što više savladati sve poteškoće i nedostatke koji su nastali u online nastavi, kako u savladavanju gradiva tako i u međusobnom druženju, prihvaćanju, zajedništvu. Želim nam puno zajedničkih putovanja, druženja i nek nam je svima sretna nova 2022. godina!” – zaključno je poručila za Narod.hr profesorica Blagojević.
Izvor: narod.hr
