Članica Upravnog odbora Udruge U ime obitelji, dr.sc. Beata Halassy, po zanimanju je znanstvenica koja se bavi istraživanjima u području virusologije, virusne imunologije i razvoja cjepiva i antiseruma. U najnovijem broju Nacionala od 31.03.2020., na pitanja novinara govorila je o istraživačkim mogućnostima naše zemlje u borbi protiv novog virusa. Potaknuti time, zamolili smo je i da za Narod.hr i njegove čitatelje pojasni u kojoj se situaciji Hrvatska nalazi, s obzirom na poznavanje virusa i mogućnosti njegova istraživanja.
Kakvi su resursi za bavljenje istraživanjima povezanim sa suzbijanjem COVID-2019?
Zapravo jako dobri. Iako do sada cirkulirajući sojevi koronavirusa (njih četiri), nisu izazivali ozbiljnije bolesti pa koronavirusi nisu bili u fokusu niti naših hrvatskih istraživanja, a niti globalnih, u Hrvatskoj imamo dovoljno stručnjaka kojima koronavirusi nisu nepoznati. Stručnjaci tvrtke Genera u Kalinovici pokraj Zagreba, među kojima su i mnogi koji su nekad radili u Imunološkom zavodu, proizvode koronavirusno cjepivo za perad. Radi se o cjepivu protiv zaraznog bronhitisa peradi, a kojeg uzrokuju virusi iz skupine koronavirusa. Osim njih, koliko nam je poznato, kolege s Hrvatskog veterinarskog instituta identificiraju viruse ove porodice u uzorcima goveda, svinje i peradi, koji imaju enteričke (crijevne) i/ili respiratorne probleme. Poznato nam je i da kolegice s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar prate pojavnost dosad poznatih i udomaćenih koronavirusa kao uzročnika respiratornih infekcija u ljudi. Koronavirusi imaju molekulu RNA kao genetski material, i imaju lipidnu ovojnicu na površini. S virusima slične strukture i mi u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji imamo iskustva u radu. Ako tomu dodamo i naše najistaknutije poznavatelje virusne imunologije u Rijeci, pod vodstvom Stipana Jonjića, zatim eksperte za adenoviruse na Institutu Ruđer Bošković, potom naše odlične kliničke imunologe i infektologe koji se mogu nadovezati na bazična istraživanja, u Hrvatskoj ljudskih resursa i ekspertize ima i više nego dovoljno.
Usko grlo su infrastrukturni resursi, jer za rad s ovim virusom, koji može izazavati tešku bolest, a za kojeg nema djelotvornog lijeka niti preventive, nužni su laboratoriji u okruženju biosigurnosne razine 3. A takvih u Hrvatskoj nema, izuzev istraživačkog laboratorija u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević, koji je izgrađen i opremljen zahvaljujući vizionarstvu dr. Markotić.
Upoznajte nas s Centrom za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji u kojem radite.
Radi se o istraživačkoj jedinici koja je do prije 7 godina bila u sastavu Imunološkog zavoda. U njoj rade znanstvenici koji se bave virusnom genetikom, imunobiologijom, epidemiologijom i pročišćavanjem virusa. Jedinica je u jednoj od faza restrukturiranja Imunološkog zavoda pripojena Sveučilištu u Zagrebu. Provodimo niz istraživanja kroz projekte financirane od strane Hrvatske zaklade za znanost koji su tematikom vezani za istraživanje virusa, cjepiva i imunobioloških lijekova. Sastavni smo dio Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, kojeg vodi prof. Stipan Jonjić, u okviru kojega se istraživanja financiraju sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Možemo se pohvaliti da su naši istraživači, pod vodstvom kemičarke dr.sc. Marije Brgles, izumili novi koncept pročišćavanja virusa. Znanje smo zaštitili europskim (priznat u prosincu 2019.) i američkim patentom US 10,597,640 B2 (priznat ovih dana).
Ovdje možete pročitati priznati patent.
Mislite li da bi Hrvatska mogla pripraviti cjepivo protiv SARS-CoV2 virusa, koronavirusa koji uzrokuje COVID 19?
Zahtjevi regulatornih tijela za proizvodnju cjepiva su među najstrožijima, jer se radi o vrsti lijeka koja se daje potpuno zdravoj populaciji i razina prihvatljivosti bilo kakvih popratnih štetnih pojava je vrlo niska. Stoga je razvoj cjepiva dug i skup. U situaciji kada najjače farmaceutske tvrtke u svijetu i najjača svjetska gospodarstva već razvijaju cjepiva, pokretanje vlastitog razvoja ne bi bilo na zdravim cost/benefit osnovama. U hipotetskoj i malo vjerojatnoj situaciji u kojoj bi se cijeli svijet zatvorio, i kada ne bi bilo nikakve mogućnosti da se u budućnosti nabavi cjepivo koje će proizvesti najjače farmaceutske tvrtke, u Hrvatskoj i u našem Centru bi bilo znanja da se proizvede cjepivo.
Kanite li se uključiti u istraživanja usmjerena na suzbijanje koronavirusne bolesti?
U trenutnoj situaciji nastojimo razviti metodologiju za dobru karakterizaciju virusa iz kliničkih uzoraka, temeljem praćenja varijabilnosti u nukleotidnim slijedovima virusne RNA u suradnji s Klinikom za infektivne bolesti, sve u okviru Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva. Razmatramo primjenjivost i opravdanost seroterapije oboljelih, serumima onih koji su bolest preboljeli ili izoliranim imunoglobulinima iz njihove krvi. Da bismo u takva istraživanja krenuli intenzivno, potrebna su znatna financijska sredstva. Hrvatska zaklada za znanost je objavila natječaj za financiranje istraživanja koja bi pomogla u borbi s COVID 2019 pandemijom i u borbi s posljedicama koje će ostaviti, te pripremamo prijavu.
Treba jasno reći da je za ozbiljna istraživanja na koronavirusu potrebno imati laboratorijske prostore u okruženju biosigurnosne razine 3. Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji nema takve uvjete. Znanstvenici Centra su kroz projekt financiran iz strukturnih fondova EU uspjeli nabaviti modernu i vrijednu opremu potrebnu za istraživački rad s virusima. No, sva ta oprema smještena je u neadekvatne prostore, koji su dodatno oštećeni u potresu. Vjerujemo da ćemo ove prepreke svladati.
Izvor: narod.hr
