Dvije godine su prošle od prvog referenduma u Hrvatskoj kojeg su inicirali sami građani. Referendum o braku održan na prvu nedjelju Došašća, 1. prosinca 2013. godine, šokirao je svojim ishodom vrlo glasne zagovornike istospolnih zajednica i utišao njihovu „kulturnu revoluciju“ koja je imala za strateški cilj institucionalno nametnuti hrvatskom društvu „gender-ideologiju“ i tzv. gay brakove. Dvotrećinska većina, 66 posto građana izišlih na „adventski“ referendum, odlučila je da se brak ustavno zaštiti kao životna zajednica muškarca i žene.

Saznajte više »

Čestitamo Vam  drugu godišnjicu prvog građanskog referenduma .

Hvala Vam što se doprinijeli širenju suženog prostora slobode i demokracije u Hrvaskoj. Naše zajedničko zalaganje omogućilo je svim hrvatskim građanima da na najdemokratskiji način, unatoč protivljenju tadašnje vlasti, javnu iskažu svoje vrijednosti i stav o braku, posvajanju i podizanju djece te obitelji. Ustav je najviši i temeljni pravni akt Hrvatske i odražava temeljne vrijednosti hrvatskog naroda – amandman na članak 61  kojim je Ustav promijenjen 1. prosinca 2013. – potvrdio je da je brak kao zajednica žene i muškarca temljna vrijednost u Republici Hrvatskoj.

Prisjetimo se prikupljanja potpisa i referenduma ZA brak kroz fotogaleriju:

Saznajte više »

Krajem srpnja, Europski sud za ljudska prava (ESLJP) presudio je u slučaju Oliari  i drugi protiv Italije. Oliari protiv Italije slučaj je u kojem su se tri talijanska istospolna para žalila Europskom sudu za ljudska prava jer prema talijanskom zakonu ne mogu pristupiti niti jednom obliku pravno priznate zajednice, budući da, Italija ne priznaje istopolno partnerstvo.

Saznajte više »

Sukladno dogovoru “Minsk II” od 11. veljače 2015. kojim je uspostavljen prekid vatre između ukrajinskih vlasti i pobunjenika, ukrajinska se strana, uz ostale mjere, obvezala provesti ustavnu reformu s posebnim naglaskom na decentralizaciju te donijeti novi ustav do kraja 2015.

Saznajte više »

Republika Armenija se od 2013. nalazi u procesu donošenja novog ustava, prema kojem bi Armenija iz polupredsjedničkog modela ustrojstva vlasti prešla u parlamentarni model. Saznajte više »