Na zahtjev socijaldemokrata u četvrtak je na plenarnoj sjednici EP-a u Strasbourgu održana tematska rasprava na temu spolnog i reproduktivnog zdravlja. Poticaj raspravi bila je i izjava predsjednika Macrona koji je u EP rekao da bi “pravo na siguran pobačaj” trebalo biti istaknuto u Povelji o temeljnim ljudskim pravima.
“Prva zemlja na svijetu koja je dopustila abortus na zahtjev 1920. godine bio je Sovjetski Savez.” – rekla je zastupnica Jadwiga Wiśniewska (ECR), suprotstavljajući se priznavanju pobačaja kao “ljudskog prava”.
Zastupnik Predrag Fred Matić i njegova klub socijaldemokrata (S&D) posebno su inzistirali da ova važna tema ostane na dnevnom redu. Naime, tražili su to imajući na umu da se promijenilo vodstvo EP-a, a novoizabrana predsjednica Roberta Metsola “imala je zabrinjavajuće stavove o seksualnim i reproduktivnim pravima žena”, navode.
U svom obraćanju Matić je podsjetio Metsolu, koja u samoj raspravi nije sudjelovala, da je “njena obaveza braniti svaki dokument koji je proizašao iz ove kuće, bez obzira na sve ono što je zastupala prije no što je izabrana za ovako visoku funkciju”.
“Povelja o temeljnim pravima ne zahtijeva “ažuriranje”, kako je rekao Macron, već poštivanje njezinih odredbi”
Konzervativna zastupnica Jadwiga Wiśniewska u ime svog kluba (ECR) oštro se suprotstavila priznavanju pobačaja kao ljudskog prava.
“Prva zemlja na svijetu koja je dopustila abortus na zahtjev 1920. godine bio je Sovjetski Savez. Godine 1933. eugenički pobačaj postao je zakon u nacističkoj Njemačkoj. Poslije Drugog svjetskog rata komunisti su legalizirali abortus u svim zemljama istočnog bloka. Danas nas ljevica pokušava uvjeriti da je pristup pobačaju ljudsko pravo. Pobačaj nije bio i nije univerzalno ljudsko pravo i nije zajamčen niti jednim pravno relevantnim izvorom na međunarodnoj razini. Baš suprotno”, istaknula je.
“U Konvenciji o pravima djeteta ističe se da: zbog nezrelosti dijete zahtijeva posebnu njegu te njegu, i prije i nakon rođenja. U Povelji EU o temeljnim pravima stoji da “svatko ima pravo na život”. Ovo pravo na život je temeljno pravo iz kojeg proizlaze sva druga prava. Povelja o temeljnim pravima ne zahtijeva “ažuriranje”, kako je rekao Macron, već poštivanje njezinih odredbi.” – istaknula je Wiśniewska.
“Pravo na život temeljna je vrijednost na kojoj se temelji moralni i društveni poredak. Danas lijevo-liberalni krugovi stvaraju ideološku pomutnju. Želite pobačaj na zahtjev, eutanaziju. Svaki čovjek ima neotuđivo pravo na život, od začeća do prirodne smrti.
Zanemarujete osnovno načelo da moja sloboda prestaje tamo gdje počinje sloboda druge osobe. Druga osoba u ovom slučaju je najranjivija – nerođeno dijete. Nerođeno dijete koje ima pravo na liječenje, na nasljedstvo, ali ne i na život po vašem mišljenju.” – zaključila je Wiśniewska.
> Macron želi 2022. ugraditi ‘pravo na pobačaj’ u Europsku povelju o temeljnim pravima
Poticaj raspravi bila je izjava predsjednika Macrona koji je u EP rekao da bi “pravo na siguran pobačaj” trebalo biti istaknuto u Povelji o temeljnim ljudskim pravima.
“Dvadeset godina nakon proglašavanja Europske povelje o temeljnim pravima, u kojoj je posebno istaknuto napuštanje smrtne kazne u Uniji, nadam se da je sada možemo ažurirati izravnijim očitovanjem o zaštiti okoliša ili prepoznavanjem prava na pobačaj”, rekao je francuski predsjednik.
“Na europskoj ljevici vlada ideološka zabuna”
Macronov poziv komentirao je na svom twitter profilu Goran Andrijanić, hrvatski novinar u Poljskoj koji trenutno piše za poljski portal Wpolityce.pl i tjednik Sieci.
“Prioriteti francuskog presjedanja Vijećem EU? Pandemija? Inflacija? Skorašnja ruska invazija na Ukrajinu? Ma, ok sve to. Ali, najvažnije je staviti “pravo na abortus” u Povelju o temeljnim ljudskim pravima! Mašala, Emanuel!” – napisao je Andrijanić.
U lipnju prošle godine usvojeno je izvješće kojim se traži sveobuhvatni seksualni odgoj za mlade, bolja dostupnost kontracepcijskih sredstava, bolji pristup proizvodima za menstrualnu higijenu ukidanjem oporezivanja i pravo na siguran pobačaj.
Izvješće je izazvalo reakciju Crkve, saborsku raspravu u Hrvatskoj i oštre polemike u EP-u. Desnica je tražila da se ovo izvješće makne s dnevnog reda, a europski pučani, klub kojemu pripada nova predsjednica EP-a, predložili su alternativnu rezoluciju koja nije bila prihvaćena.
“Pobačaj ne može biti ljudsko pravo”
Podsjetimo, Rezoluciju o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena (2020/2215(INI)), Izvješće Predraga Freda Matića, hrvatskoga europarlamentarca iz redova socijalista i demokrata, ujedno izvjestitelja Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskoga parlamenta (FEMM) kritizirali su brojni ugledni stručnjaci za obiteljsko pravo, intelektualci, kao i hrvatske krovne liječničke organizacije.
Brojni predstavnici akademske zajednice, civilnog društva, među kojima je i udruga U ime obitelji i političari potpisali su Izjavu o tzv. Matićevom izvješću.
“Pobačaj nije nečije pravo koje po prirodi stvari proizlazi iz prava na slobodu i privatnost i koje čeka svog spasitelja PFM da ga javno obznani. U Izvješću se pokušava nametnuti sustav vrijednosti koji bi trebalo ugraditi o obvezatne školske programe. Time će se relativizirati uloga roditelja koji su neprikosnoveni primarni odgojitelji djece u skladu sa svojim moralnim, vjerskim, pedagoškim i filozofskim uvjerenjima“, upozorio je prof. dr. sc. Nenad Hlača, predstojnik katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.
“Pobačaj ne može biti ljudsko pravo, već zdravstvena usluga. Uz najčešće nevinu kolateralnu žrtvu, a to je nerođeno dijete. Monstruoznim mi se čini ideja da djeci treba dopustiti promjenu spola. – istaknula je u svom komentaru prof. dr. sc. Dubravka Hrabar s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
>Dr. Šehić o Matićevom izvješću u EP: Regresija demokracije i distrofija ljudskih prava
>Prof. Grbac: Koji je stvarni cilj tzv. Matićeve rezolucije?
Izvješćem se ulazi u definiranje nacionalnih zdravstvenih politika
Izvješće zadire u isključivu nadležnost država članica, miješajući se u uređenje nacionalnih zdravstvenih sustava i definiranje nacionalnih zdravstvenih politika. Rezolucijom se poziva na ograničenje temeljnih ljudskih prava kakvo je, primjerice, pravo na priziv savjesti zdravstvenih djelatnika, označavajući ga kvazipravnom preprekom i relativizirajući njegov značaj nazivajući ga takozvanim.
