U HRT-ovoj emisiji Peti dan u petak su o temi referenduma su govorili Aleksandar Musić, Marija Selak, Lana Bobić i Petar Tomev Mitrikeski.
Petar Tomev Mitrikeski pojasnio je kako on vidi Vladin rad na provjeri potpisa.
“Dali su kriterije, a način na koji su radili je preko određene aplikacije, popis je uspoređivan s listom birača. Ako je potpis na listi birača – aplikacija bi rekla ‘da’, ako je rekla ‘ne’, onda je to išlo na kontrolne liste i to bi onda Povjerenstvo gledalo. Tu mi ništa nije sporno”, rekao je Mitrikeski koji smatra kako je problematična kategorija duplih potpisa.
“Vi koji ste duplo potpisali, sramite se, to je balkanizam i napravili ste medvjeđu uslugu Hrvatskoj. Tu organizator prikupljanja potpisa ne može biti odgovoran, to ne može kontrolirati”, poručio je.
(FOTO, VIDEO) GI Narod odlučuje traži neovisnu reviziju provjere potpisa
“Kad imate 40 tisuća upitnih potpisa – to može biti ili ozbiljna, strukturirana unaprijed pripremljena makinacija organizatora ili ozbiljno kompromitiranje od strane Vlade, dovođenja sebi u korist. Znak upitnika daje to što Kuščević samouvjereno poziva organizatore i sve zainteresirane da provjere. Svi su odabrali grupu – ili optužuju Plenkovićevu Vladu ili organizatore. Idemo vidjeti što se stvarno događa”, rekao je Aleksandar Musić.
“Ovo je već treći neuspjeli referendum u organizaciji otprilike iste ekipe koja nastoji utjecati na odnose unutar HDZ-a i svojim izbornim neuspjesima”, smatra Musić.
“Sa strane organizatora i volontera to jest referendum o promjeni izbornog sustava, od strane opozicije to je prilika da se Željku Markić dodatno napadne i prokaže kao mašineriju u sjeni koja želi krojiti Hrvatsku u nekom mračnom smjeru, sa strane Plenkovića to je vjerojatno bio kamen u cipeli kojeg su se sad riješili. Vidimo da se nijedan referendum u Hrvatskoj, osim referenduma o braku 2013. iza kojeg je HDZ stao, ne može dovesti do kraja bez da ima veći reach od političke desnice”, smatra Musić.
Sukob Selak i Bobić
“Jasno je iz ovog referenduma da ovoj vlasti, a i nijednoj prije nje referendumi nisu interesi, jer je broj koji treba postići da bi se referendum moglo raspisati gotovo nemoguće doseći. S druge strane, to vidimo i po tome što se vlast, suprotno odredbama Venecijanske konvencije, uporno petlja i izjašnjava o referendumskim pitanjima, što ne bi smjela. Pokazuju se suverenisti onda kada ne treba”, rekla je Marija Selak.
“Ovi dramatični primjeri koji su se isticali u javnosti, budući da vlast postupa pristrano, radi se o 0,2 posto cjelokupnih potpisa. Očito jedna statistička greška ili pojava, koja se pojavljuje i u drugim popisima”, dodala je.
“Ovaj referendum i drugi referendum oko Istanbulske konvencije pokazuje da se događa podjela na toj desnici, odnosno svjetonazorskoj desnici koja se pojavila u zadnjih nekoliko godina. Imamo dva referenduma koja se raspisuju u isto vrijeme, iako bi logistički bilo jednostavnije da je jedan, očito postoji neslaganje među desnicom. Najveća je greška Vlasti što su ih strpali u isti koš, ako se pokaže da je jedna inicijativa na nelegalan način prikupljala potpise, to će se automatski povezati s drugom inicijativom, a treba ih tretirati odvojeno”, rekla je Selak.
“Imamo svjetonazorsku desnicu koja se bavi strukturnim promjenama i koja pokušava kroz zakone promijeniti neke stvari, progurati promjene važne za društvo, to je dio koji se okuplja oko Narod odlučuje, a često se izjednačava sa Željkom Markić. Ova druga je populistička desnica se okuplja oko Istanbulske konvencije koja više gleda bilo naroda, pokušava na svjetonazorskim pitanjima poentirati u smislu toga da prebaci preko budućeg praga, ako će se kandidirati. Taj je do vezan uz Ladislava Ilčića”, rekla je Selak i podsjetila da je on bio jezičac na vagi kad je HDZ nanovo formirao Vladu.
“U trenutku kada se ministar Kuščević na neki način ruga s tim inicijativama, skupljanjem potpisa, pri čemu ga vlastiti premijer dovodi u pitanje – ne zaboravimo da je premijer rekao da mu se ‘čini’ da nije skupljeno dovoljno potpisa. Ni on sam nije siguran što se događa i što bi ovo sve moglo iznjedriti. Radi se o većem broju potpisa nego nam se čini – oko 400 tisuća. To je jedna trećina birača koji izlaze na izbore”, istaknula je Selak kao najvažnije.
“Ako se vlast ne boji referenduma i predstavlja narod, nitko im ne brani da raspišu referendum, pa je za očekivati da će njihova volja , kao predstavnika naroda, biti jednaka volji naroda ili će se dogoditi ono čega se oni boje”, smatra Selak.
Lana Bobić smatra kako je sporno da se promjene rade na razini Ustava ako je moguće raditi ih na razini zakona.
“Prvo je trebalo provjeriti ustavnost postavljenih pitanja, a tek onda dozvoliti prikupljanje potpisa”, rekla je Bobić.
(VIDEO) Tko je feministkinja Lana Bobić – nova komentatorica HRT-ove emisije Peti dan
“Imamo neusklađenost nacionalnog i lokalnog referenduma gdje je lakše mijenjati Ustav, kao kod referenduma o braku gdje je svega 25 posto građana RH promijenilo Ustav, a teže ne promijeniti lokaciju nekog smetlišta”, smatra Bobić.
“Kukanje da su inicijative oštećene na temelju toga što se ustanovilo da nisu prikupili dovoljan broj regularnih potpisa nije utemeljeno, pitanje je koliko bi potpisa bilo da se nisu priznavali potpisi gdje je jasno da je ista osoba potpisala više ljudi, što APIS nije u mogućnosti obraditi. Sad se izmiče fokus s pravog pitanja – uloga DORH-a i kaznena odgovornost krivotvorenja potpisa. Ili su iz inicijativa krivotvorili potpise ili Vlada laže”, tvrdi Bobić.
Bobić tvrdi kako postoje pitanja o kojima se ne smije odlučivati referendumom. Na to ju je Selak pitala, a tko bi onda trebao odlučivati – saborski zastupnici.
“Razgovarat će se u Saboru? U Saboru su predstavnici naroda, pa zašto onda narod ne može odlučivati o nekim drugim pitanjima”, poručila joj je Selak.
Izvor: narod.hr
Foto: snimka zaslona
