U ime obitelji – demanti Hrsvijet.net
Građanska inicijativa “U ime obitelji” uputila je uredniku portala Hrsvijet.net Robertu Horvatu zahtjev za ispravak informacija radi članka Josipa Zdunića objavljenog 15. studenoga 2014. pod naslovom „SKANDALOZNO: Dubrovačka biskupija zabranila promociju Tomčeve knjige “Crveni predsjednik” – insajderski krugovi ukazuju na ulogu Željke Markić“.
U navedenom tekstu iznesen je niz neistina u vezi članice Organizacijskoga odbora građanske inicijative „U ime obitelji“, kao i referendumske inicijative „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ te “U ime obitelji” snagom odredbi Zakona o medijima traži objavu ispravka sljedećeg sadržaja:
Članicu Organizacijskoga odbora građanske inicijative „U ime obitelji“ dr. Željku Markić do sada nitko, pa niti dubrovački biskup mons. Mate Uzinić nije tražio savjete o tome za koje svrhe bi bilo prikladno, a za koje ne bi bilo prikladno iznajmiti prostor u vlasništvu Crkve. Također, neistina je da je Dubrovačka biskupija godinama u poslovnim angažmanima s dr. Markić, kao što se tvrdi u tekstu koji ste objavili.
U tekstu se navode neistine kako se usporedbom referendumskog prijedloga „U ime obitelji“, odnosno „Željke Markić vezane za promjenu izbornog sustava s prijedlozima Ive Josipovića dolazi do zaključka kako se na prvi pogled nespojivo u potpunosti prožima i nadopunjuje te ističe kako se to vidjelo i tijekom nedavnog susreta Ive Josipovića i Željke Markić“.
Dr. Željka Markić nije se sastala s predsjednikom Republike Hrvatske g. Ivom Josipovićem iako je primila poziv predsjednika za sudjelovanje na “Prezentaciji stavova građana o pojedinim ustavnim pitanjima i pitanjima izbornog sustava” 18. listopada. S obzirom na to da je poziv dr. Markić bio upućen dva dana ranije, zbog spriječenosti nije bila u mogućnosti sudjelovati te se građanska inicijativa “U ime obitelji” zahvalila na pozivu i o tome obavijestila javnost i medije.
Jedina sličnost u prijedlozima za promjenu izbornog sustava „U ime obitelji“ i g. Ive Josipovića spominjenje je preferencijalnog glasovanja, pri čemu predsjednik Josipović izigrava volju birača nudeći preferencijalno glasovanje s pragom, dok je 10 % hrvatskih birača zatražilo preferencijalno glasovanje bez praga od 10 %.