Maja Urban, nekadašnja djelatnica Centra za autizam u jednom hrvatskom gradu, ujedno i autorica priče koju je prijavila na književni natječaj u kojoj je detaljno opisala samozadovoljavanje autistične djece, prijavljena je DORH-u od strane te iste institucije i roditelja djece. U priči Maje Urban glavna protagonistica snima djecu, a u priči su objavljena i stvarna imena i opisi djece iz tog centra.

Maja Urban, koja je ranije objavila zbirku pjesama, a inače se bavi sportom, na književni natječaj Lapis Histriae 2023. u organizaciji Forum Tomizze, ‘multikulturalnog, višejezičnog projekta čiji je smisao istraživanje, poticanje i realizacija društvenog i kulturalnog dijaloga”, prijavila je svoju priču pod naslovom “O čemu šutim kad govorim o drkanju”.

U priči glavna protagonistica snima autistične dječake kako se samozadovoljavaju, autorica sve to eksplicitno opisuje pritom koristeći prava imena djece i njihove opise.

S osudom je reagirala i pravobraniteljica za djecu, dok autorica i dalje ne vidi ništa sporno u svojim postupcima.

Autorica kaže da ta djeca ne znaju niti pisati niti čitati te opravdava svoje postupke

Za Jutarnji list rekla je da joj je drago da su roditelji reagirali jer po noj, to znači da tekst ima snagu.

”Nije mi žao niti se sramim, ne mislim da sam povrijedila prava roditelja, djece ili privatnost. Djeca s kojom sam radila ne znaju čitati, pisati niti računati iako pohađaju šeste i sedme razrede”, kazala je Urban koja valjda smatra činjenicu da je riječ o djeci s poteškoćama koja nekih stvari nisu svjesna, da su njezini postupci stoga opravdani.
Roditelje takve djece opisala je kao hipersenzibilne te da to ne znači da ona sama o tome ne bi trebala pisati.

Urban je dvije godine radila u Centru za autizam kao nestručna zamjena, a tvrdi da je njezina priča fikcija inspirirana okrutnom stvarnošću. Navedena priča završila je na petom mjestu na književnom natječaju od pristiglih više od 200 priča. Mjesec je dana bila na stranicama književnog natječaja Lapis Histriae no uklonjena je nakon intervencije Centra za autizam.

Organizator misli priču objaviti u zborniku; Centar za autizam i roditelji to žele spriječiti

Neven Ušumović, glavni organizator dodjele ove književne nagrade koji je ujedno i ravnatelj Gradske knjižnice Umag ne vidi ništa spornog u priči Maje Urban i razmišlja da ju uvrsti u tiskani zbornik.

Roditelji djece slučaj su prijavili DORH-u kako bi spriječili daljnju distribuciju priče.

Ravnateljica konkretnog Centra za autizam na naš je upit odgovorila kako ”na molbe roditelja navedenih učenika koji ne žele medijsko raspisivanje ne odgovara na novinarska pitanja”, te nas moli da uvažimo njihov stav.

>Svjetski dan svjesnosti o autizmu: Autisti često pokazuju iznimne likovne i glazbene sposobnosti

Građanska inicijativa ‘Pomozimo djeci s invaliditetom’: Nedopustivo korištenje pozicije zaposlenika za promociju sebe

Rudan: Ona je obična zločinka…Nisam mogla pročitati više od nekoliko rečenica

Riječka spisateljica Vedrana Rudan za Jutarnji je list kazala da bi autoricu te priče ”trebalo poslati na liječenje te da je zatvor primjerena kazna za napisani tekst”. I od nje su, kaže, tražili da napiše komentar ili kritiku tog teksta, no nije imala snage pročitati više od nekoliko rečenica zbog gađenja koje je osjećala.

”Gospođu netko naziva književnicom, prema mojim kriterijima ona je obična zločinka. Razmišljala sam kako bih se osjećala da sam roditelj te djece čija se imena spominju, mislim da bih se kao majka i baka s njom osobno obračunala. Nije zdrava ili je toliko zla da ide takve gadarije pisati o posebno osjetljivoj skupini – autističnoj djeci. Zaista mislim da bi trebala završiti u zatvoru”, rekla je Rudan.

Smatra da ako službe ne odrade posao i zaštite najranjivije za Hrvatsku više nema spasa. Osudila je i žiri te organizatore koji su rad plasirali u finale i još razmišljaju da bi ga možda uvrstili u zbornik.

”Ta udruga takozvanih književnika o sebi ima vrlo visoko mišljenje. Zapravo se radi o lokalnim piskaralima za koja me ni najmanje ne bi me čudilo da to smeće uvrste u zbornik”, kaže Rudan.

Ferić opravdava Urban

S njenim stavom ne slaže se Zoran Ferić, književnik i bivši predsjednik Hrvatskog društva pisaca, koji smatra da autorica ne bi trebala snositi posljedice.

”Da nije koristila prava imena djece, to bi bio sasvim legitiman književni tekst. Autonomija književnog teksta sve dopušta te sam zbog toga na strani autorice”, zaključio je Ferić.

Književnica Sanja Pilić tekst smatra prostačkim. Kako kaže, neugodno joj je takvo djelo i čitati, a tako groznu temu ne bi koristila u vlastitom književnom radu. Najvećim problemom proglasila je zloupotrebu podataka i otkrivanje identiteta djece.