Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić gostovao je u emisiji Točke na tjedan N1 te komentirao razne teme. Osvrnuo se na slučaj Zambija, roditelje njegovatelje, Zakon o osobnoj asistenciji, problema djece u domovima te kapacitete u domovima za starije.
Slučaj Zambija
O slučaju Zambija ministar Piletić kazao je da nema novosti. Istaknuo je da se suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave detektirala praznina u posvojenjima iz trećih zemalja.
“U posvojenjima iz tzv. trećih zemalja jasno je da sustav socijalne skrbi nije dosad bio uključen, da mi kao država i društvo ne možemo imati dvostruke kriterije za posvojenje, neovisno o tome otkud djeca dolazila, a posebice ako je to iz onih tzv. trećih zemalja, u ratnim sukobima, gdje su djeca izložena riziku gladi i raznim bolestima”, kazao je Piletić.
Dodaje da se želi posvojenja iz trećih zemalja potpunosti izjednačiti s posvojenjima unutar RH i zemalja potpisnica Haške konvencije.
“Propisali smo i to uskoro ide u saborsku proceduru kroz izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu gdje je dosad bilo regulirano priznanje stranih sudskih odluka, da sud koji dobije stranu odluku neovisno o zemlji, mora provjeriti jesu li posvojitelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Ako jesu i sud prizna stranu sudsku odluku da pravomoćno rješenje dostavi i nama u Ministarstvo, a Zavod za socijalni rad, bivši centri imali bi mogućnost mentoriranja, podrške obitelji kao što to čine šest mjeseci nakon domaćih posvojenja”, naglasio je ministar.
Kazao je da je, revizija u slučaju kada nema nikakve pravomoćne presude koja bi bila pravni temelj da idemo u reviziju, nemoguća.
Roditelji njegovatelji
Na pitanje zašto roditelj njegovatelj nakon smrti djeteta odmah gubi sva prava i mora na burzu, dok političari nakon mandata, imaju pravo još šest mjeseci primati punu plaću kazao je da je to delikatno privatno pitanje i da ne bi o tom politički polemizirao. Osvrnuo se na slučaj majke iz Novske, gospođe Gračaković te dodao da se u taj slučaj uključila čitava lokalna zajednica otpočetka.
>Obitelji djece s teškoćama kritizirale Vladin prijedlog zakona: ‘Naši prijedlozi nisu uvaženi’
“Ne želim opravdavati nikoga niti uspoređivati bol majke i oca koji su izgubili dijete s nikakvim pravima nikome ovdje u državi. Međutim, rekao sam i tim roditeljima njegovateljima s kojima smo na izravnoj vezi, sa svim udrugama koje žele doći u Ministarstvo, koje su iznijele ovaj problem koji sam saslušao više puta, da ćemo taj problem – u slučaju gubitka djeteta prestaje i pravo primanja naknade – riješiti kroz sljedeće izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi koje idu ove godine. Upravo na njihov prijedlog, dijela te populacije, mi smo u devetom mjesecu u hitnoj proceduri promijenili i rekli da su sljedeće opsežne izmjene na redu ove godine i da ćemo riješiti sva pitanja koja ih tište”, kazao je Piletić.
Istaknuo je da će se to pitanje regulirati na najdostojanstveniji mogući način te da će se to pitanje riješiti izmjenama zakona koje su najavljene.
“Kad otvorimo zakon, bit će pozvani da s nama definiraju najbolje moguće rješenje. Takvih slučajeva, na sreću ili na žalost, nema toliko da bi država zbog toga oskudijevala ili rekla da nema dovoljno sredstava”, kazao je Piletić.
Osobna asistencija
Izašao je Zakon o osobnoj asistenciji, a jedna od primjedbi tiče se toga da djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom koji imaju roditelje njegovatelje neće moći imati osobnu asistenciju.
“Sad smo došli o toga da s aktivnostima nastavljamo dalje iz europskih sredstava, ali ne želimo da osobna asistencija bude mogućnost, ako se neka od udruga prijavi, ako netko osigura europske ili nacionalne novce i omogući da se netko zaposli, rekli smo da želimo da to bude pravo. A netko će utvrđivati ima li osoba na to pravo, reći u koje obuhvatu, koliko sati tjedno i tko sve može koristiti uslugu osobne asistencije… Komunicirajući s pravobraniteljicom, udrugama i savezima napravili smo dodatan iskorak i stavili u prijedlog zakona koji će skoro ponovno biti objavljen i nakon izvješća ide na Vladu pa u saborsku raspravu, da omogućimo da uslugu osobne asistenciju mogu koristiti osobe s invaliditetom i roditelji-njegovatelji ako se radi o dvočlanom domaćinstvu i oni koji imaju više osoba s invaliditetom u obitelji”, objasnio je ministar Piletić.
Istaknuo je da je prijedlog da netko tko ostvari pravo na uslugu osobne asistencije ima pravno na od 10 do 80 sati tjedno.
“Glavno pitanje hoće li biti i vikendom, to ćemo prepustiti pružateljima usluge osobne asistencije, ovih 170 udruga. To je individualno pravo i raspored ovog radnog vremena bit će rezultat dogovora poslodavca i korisnika te usluge. Netko neće koristiti vikendom, bit će s obitelji, netko neće određeni dan u tjednu… Mi trenutno imamo prosjek sati 20 sati tjedno, sada idemo na 80”, dodaje ministar.
Zabilježbe države na imovinu
Veliku buku digle su zabilježbe na imovinu najsiromašnijih korisnika socijalne skrbi.
“Nakon parlamentarne većine prošli tjedan, konsenzus je sada postignut. S obzirom na to da smo najavili izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, definitivno prvu nekretninu u kojoj je stanovao korisnik nećemo uzeti u obzir za zabilježbu. Imali smo aktiv svih područnih voditelja centara gdje sam to stavio kao 1. točku. Rekao sam da idemo u izmjenu zakon, a ako korisnik zajamčene minimalne naknade premine, rekao sam da ne aktiviraju tražbinu, da ne idu u postupak naplate duga, ovrhe duga. Dok je zakon na snazi uvjetovat će se i morat će se potpisivati, ne mogu savjetovati ljudima da krše zakon, ali rekao sam da daju do znanja svim korisnicima da ne odustaju od naknade”, kaže Piletić.
Na pitanje gdje će naći 10.000 asistenata, Piletić kaže da, kada se usluga “Zaželi” počela razvijati, malo tko je vjerovao u nju. Danas, ističe, nema lokalne sredine koja ne želi provoditi “Zaželi” te nema problema oko nalaženja zainteresiranih koji će raditi.
“Kroz program ‘Zaželi’ smo tim ljudima nudili i dodatno obrazovanje i usavršavanje. Veći dio provoditelja projekta su usavršavali žene za njegovateljice, za jedno takvo zanimanje jer Hrvatska, kao i Europa, ima problem starenja. Tako smo htjeli kroz taj program da omogućimo i skrb za starije, ali da će te žene – u novom programu moći će raditi i muškarci – da budu osposobljeni za njegovatelje”, ističe Piletić.
Dodaje da je planirano da cijena te usluge bude minimalno 80 kuna.
“Za sat vremena asistencije mi ćemo pružatelju – udrugama – dati 80 kuna, a oni će iz te cijene plaćati asistenta. Vjerujemo da će biti dovoljno da se razina značajno poveća. Ako vidimo da ne bude dovoljno, naravno da se mora ponovno reagirati”, objašnjava ministar.
Smještaj djece bez adekvatne roditeljske skrbi
Ministar Piletić osvrnuo se i na socijalne radnike istaknuvši da su djelatnici sasvim sigurno izloženi svakodnevnom stresu.
“Međutim, ja i kad razgovaram s djelatnicima kažem da to nije radni odnos, to je poslanje, poziv koji su prihvatili. Mi moramo učiniti sve što možemo da ih zaštitimo. Puno smo postigli, ali ima prostora za još. Dio naših ustanova ima slobodna mjesta koja su pod navodnicima rezervirana. A nema rezervacije mjesta. Mi moramo kad sud nalaže izdvajanje dijete izdvojiti. Ondje gdje definitivno nemamo kapaciteta, intenzivno rješavamo mjesecima da omogućimo ustanovama, dječjim domovima da pojačaju kapacitete za žurni smještaj do šest mjeseci. Iznajmljuju se dodatne ustanove i prostori gdje će se organizirati smještaj. Osiguravamo ono što kao osnivači moramo”, dodaje.
Na pitanje je li djetetu bolje u udomiteljskoj obitelji homoseksualaca ili u domu, kaže da tu samo struka može dati odgovor.
>Narod.hr doznaje koliko je bolesne i starije djece koja čekaju posvojenje u Hrvatskoj
“Socijalni radnik odlazi u obitelj, donosi rješenje za dijete smatrajući što je u njegovom najboljem interesu. Struka mora biti ta koja mora procijeniti gdje je djetetu bolje, ne politika, ne HDZ-ov, ne SDP-ov ministar”, ističe Piletić.
Domovi za starije
Velik problem u sustavu su i kapaciteti domova za starije.
“Plan imamo. Raspisan je javni poziv za dostavu projektne dokumentacije svim JLS-ima, želimo preko NPOO-a iskoristiti preko 50 milijuna eura za izgradnju centara za starije osobe. Želimo da ti centri budu alternativa klasičnim domovima za starije i nemoćne, da pružaju što veći broj izvaninstitucionalnih usluga. Ne želimo graditi klasične velike zgrade gdje su stotine korisnika, nego da to budu uvjeti najprimjereniji onome što mi smatram dobrim, manje zajednice organiziranog stanovanja. To je plan, model, osigurali smo sredstva, a natječaj traje do 22. ožujka”, kaže Piletić.
Izvor: narod.hr/N1
