U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2500 djece te je svijest javnosti o problemima i posljedicama s kojima se nedonoščad i njihovi roditelji susreću izuzetno niska. Prijevremeno rođena djeca osobito su osjetljiva u razdoblju neposredno nakon rođenja i u ranom razvoju, zbog čega se njihovi roditelji kao i zdravstveni djelatnici nalaze pred brojnim izazovima. Na naš portal prije nekoliko dana dospjela je priča majke koja je svojeg Palčića mogla vidjeti tek na 15 minuta svaki dan u KBC-u Split jer su svaki dan morali putovati od mjesta prebivališta. Majke inače mogu dolaziti izdajati svoje dijete tri puta dnevno na pola sata, no naša majka to nije mogla i njezini posjeti sveli se na tih 15 minuta.
Kontakt i prisutnost roditelja s djetetom je neizmjerno važna osobito u situacijama kada se dijete rodi kao nedonošče. To nam je posvjedočila i naša sugovornica Željka Vučko predsjednica ‘Palčića’, prve udruge u Hrvatskoj za unapređenje skrbi za prijevremeno rođenu djecu i podršku njihovim obiteljima.I još važnije: majka je četvero djece, od kojih je troje rođeno prije vremena
“Vrlo interesantna situacija što se tiče Splita je jer obuhvaća vrlo široko područje i roditelji uglavnom funkcioniraju na takav način – daleko putuju svaki dan da bi bili uz svoju djecu 15 ak min do sat najviše. Nažalost, to se sa Splitom ne može nikako riješiti kao i s većinom bolnica u Hrvatskoj. Imate npr. stacionar u Osijeku, gdje postoji mogućnost boravka majke u bolnici dok je dijete ondje. U Kliničkoj bolnici Sveti Duh ta mogućnost postoji – prije 5 godina uspjeli smo to učiniti normalnom pojavom. Rijeka ima smještaj od 3 kreveta uz neonatologiju te još tri sobe na istom katu namijenjeni za smještaj majki. Ostale bolnice nažalost nemaju takvo nešto te nastaju veliki problemi”, rekla je dodavši kako svi znamo koliko su u tim trenucima oporavka djeteta potrebna blizina roditelja.
“U Kliničkoj bolnici ‘Sveti Duh’ majka boravi i dolazi svaka tri sata na izdajanje, prije samog izdajanja uspostavlja fizički kontakt sa svojim djetetom ili je to kontakt koža na kožu koji se stavlja djeci i u terapijsku listu. Po tom pitanju se ni očevi ne isključuju jer smo uspostavili važnost kontakta kao nešto što je djeci i za njihov bolji oporavak iznimno važno. Međutim, to funkcionira zasad na Svetom Duhu, Split je navodno krenuo s terapijom ‘koža na kožu’, iako ne znam kako oni to rade jer majke govore da ne mogu ondje boraviti”, pojasnila je.
Ispričala nam je slučaj iz Makarske u kojem je majka putovala svaki dan s izdojenim mlijekom svom djetetu u Split, jer nije mogla boraviti u bolnici, te je zatražila refundaciju putnih troškova na što joj je odgovoreno nešto nevjerojatno – da nije djetetu određena potreba za majčinim mlijekom, tj. da nema indikacija za dojenje djeteta.
Na našu tvrdnju da su roditelji s kojima smo pričali sretni i s 15 minuta provedenih sa svojom dječicom koja su u inkubatoru, Vučko je ustvrdila da su to strašne stvari jer to nije ni pola sata provedenih sa svojim djetetom kojeg vidite jednom dnevno.
“Uobičajeno je roditi dijete u terminu otići nakon dva, tri dana kući i ondje biti sa svojim djetetom 24 sata. Ono što prolaze roditelji nedonoščadi, što mi pokušavamo već 6. godinu pokazati sustavu gdje griješi i da napokon čuju glas tih roditelja, nažalost, to nam nikako ne uspijeva”, rekla je Vučko dodavši kako mnogo rodilišta u Hrvatskoj ima status rodilišta prijatelja djece, no upitala je što znači biti prijatelj djeteta?
“Prijatelj novorođenčeta koje će otići za dva ili tri dana kući? Prijatelj djeteta znači za mene da ti dopustiš majci da boravi u bolnici za sve vrijeme dok boravi i njeno dijete. Ako bolnica ne može osigurati poseban smještaj, kao što je osigurala Rijeka ili kao Osijek koji je osigurao stacionar u kojoj borave majke – ako nema fizičkog prostora za majke u bolnici, sigurna sam da postoji na svim tim odjelima ginekologije, osobito na splitskom rodilištu koje je iznova uređivano, mjesto gdje mogu te majke boraviti”, rekla nam je Vučko.
Svjesna sam da je tu potreban angmažan medicinskog osoblja kojeg je vrlo malo – cijeli sustav ne funkcionira
Govorimo o 5 posto djece na ukupni broj novorođene djece u Hrvatskoj
“Sigurna sam da se za tih 5 posto može naći prostora u bolnici s tim da u tih 5 posto su uključena i djeca rođena u 35 ili 36 tjednu čiji će roditelji boraviti tjedan dana ondje, ili 10 dana. Vrlo je mali postotak djece koja se rađa sa 23, 24 tjedana gdje je potreban dugotrajan boravak u bolnici”, naglasila je.
Pojasnila nam je da prema svemu samo nekolicina bolnica je istinski prijatelj Palčića – Osijek ima stacionar, Rijeka ima prostor za smještaj majki uz odjel neonatologije.
“U Kliničkoj bolnici Sveti Duh omogućen je kontakt ‘skin-to-skin’ (koža na kožu) s djetetom koje je bilo na respiratoru, u terapiju djeteta koje je rođeno s 22 tjedna i 4 dana uveli smo ‘kožiranje’ po sat i pol i koje je bilo spasonosno za to dijete”, naglasila je te dodala kako je cijeli svijet došao do zaključka koliko je takav kontakt od vitalne važnosti tako malenom djetetu: “Ali mi se u Hrvatskoj pravimo pametni pa jedan Sveti Duh uvede kontakt u terapijsku listu jer je svjestan korisnosti tog kontakta, dok ga neki navodno uvedu i poslije ga izbace s tvrdnjama da je ‘više štete nego koristi’”.
“Svjesna sam da je tu potreban angmažan medicinskog osoblja kojeg je vrlo malo – cijeli sustav ne funkcionira! Sustav ne dozvoljava drugačije – ne dozvoljava boravak majke s djetetom jer očito da postoji greška u sustavu koja se ne da u samom startu ispraviti jer njima to nije bitno. Palčići su nešto što je ovoj državi samo trošak”, ustvrdila je Željka Vučko te dodala da ako si Palčiću u startu dao sve potrebno bez obzira koliko košta – ti si u konačnici dobio zdravog čovjeka koji nije na teret sustava ni zdravstva.
“Ako mu nisi dao u početku taj prvi i najbolji start, ti si dobio invalida za cijeli život i koji će se ostatak života patiti i biti teret zdravstvenog sustava – a to je ono što naš sustav nažalost ne razumije i nema sluha”, rekla nam je Vučko te dodala kako je žalosno da u Hrvatskoj još uvijek nemamo registar Palčića.
Photo: bradleyolin, Flickr
