U ime obitelji

Kujundžić: ‘HDZ je u Zagrebu dotakao dno političkog života’

Kujundžić: ‘HDZ je u Zagrebu dotakao dno političkog života’

Akademski kipar Ivan Kujundžić, dugogodišnji član HDZ-a, gostovao je u podcastu “55 minuta kod Željke Markić”. Govorio je o unutarstranačkim izborima u HDZ-u, obnovi nakon potresa, demografskoj obnovi….

O pobjedi Hermana na unutarstranačkim izborima u zagrebačkom HDZ-u

U utrci na unutarstranačkim izborima u zagrebačkom HDZ-u Kujundžić je odustao od kandidature. Pobijedio je Plenkovićev kandidatMislav Herman.

Kujundžić kaže da je imao probleme u predprocesu skupljanja glasova te da se nije slagao s postupcima koji su usporavali demokratske procese koji moraju biti na višoj razini s obzirom na to da je riječ o epicentru Hrvatske nacionalne misli i ideja, svehrvatskom središtu – gradu Zagrebu.

„Očekivao sam da ćemo napraviti veći iskorak nego što je bio, no što je – tu je”, kaže čestitajući Hermanu i Kostopeču te se nada da će Kostopečov rezultat, koji se pokazao kao visok, dovesti Kostopeča do pozicije čovjeka s kojim će se morati razgovarati o gradskoj organizaciji.

“Pobjedniku, predsjedniku Hermanu čestitam, ali i Pavi Kostopeču koji je doista polučio jedan visoki rezultat koji će ga, nadam se, dovesti do pozicije čovjeka s kojim će se morati razgovarati i računati na njega u gradskoj organizaciji jer je to jedan ozbiljan rezultat njega i njegovog tima”, rekao je.

“Vidimo iz dana u dan sve veće vrludanje gradske vlasti i gradonačelnika Tomaševića koji se više pretvorio u mjesečara, manje u političara pa čak skreće s komunalnih tema na ideološke”, dodaje Kujundžić ističući da je grad Zagreb pred financijskim kolapsom što je još opasnije.

Objasnio je kako izgledaju dva procesa prilikom kandidature. Prvi je skupljanje potpisa kako bi određena osoba postala valjani kandidat, kako bi kandidatura bila pravovaljana.
Potreban broj potpisa doista je visok.

“Sad vidimo koliko je izašlo ljudi na izbore, oko 3000-4000, ne možeš postaviti takav cenzus, negdje se mora urazumiti ta brojka”, priča.

Sudjelovao i na izborima za nacionalno vodstvo HDZ-a. Kazuje da je teško skupljati glasove s obzirom da iziđe na izbore svega 3000 ljudi.

Dr. Markić zanimalo je zašto bi stranačko vodstvo snizilo uopće cenzus za unutarstranačke izbore kada se ono bori aktivno da ga ne snizi niti za izbore na nacionalnoj razini. Očito je da nije cilj demokratizacija.

“Moramo se prilagođavati nekakvim standardima i modernizirati našu priču do elektronskog glasovanja, skupljanja potpisa, za to služi tajništvo da organizira tu priču, da se prilagodi novim tehnologijama. Vidimo da je Ameriku promijenila situacija mogućnosti elektronskog glasovanja, koje je nekada bilo na razini minornih brojki, ljudi koji su možda bili po zatvorima. Sada se i ovdje trebamo prilagoditi, a ukoliko nećemo, onda će nas narod natjerati, a to će biti bolno i rezultirati gubitkom izbora. Mi smo u Zagrebu dotakli dno političkog života i iz tog se trebala snažnije uključiti sva naša intelektualna, misleća, politička, hrabra pamet”, govori Kujundžić objašnjavajući da bi bilo dobro da se uvede granica mogućnosti kandidiranja kroz 2 mandata jer se ljudi umore.

Spominjući da su ljudi u Zagrebu 20 godina bili opterećeni istom matricom političkih vodstava, postavljali su svoje pijune na pozicije predsjednika.

“Narod je to prepoznao, narod je ipak u pravu, trebamo osluškivati vox populi, glas naroda, kad-tad dođemo pred sud javnosti. Dvadeset godina bili smo zarobljeni u politici naših vodstava koji su cijelo vrijeme ispirali nam glave i gurali nas u neprincipijelne principe, pa i do ove zadnje s Bandićem koja je bila sve osim partnerskog odnosa, i ja tu ne krivim doista Bandića, Bandić je štitio sebe, ali mi nismo sebe štitili jer smo morali biti partneri. Rekao sam simbolično – ne dizači ruku, nego pravi dizači političkih tegova koji su morali ponijeti teret bilo kojih odnosa, pa i tog odnosa”, priča.

Navodi kako nisu imali nikada manje zastupnika u gradskoj skupštini te da su se time politički osramotili.

“To će biti veliki zadatak za predsjednika Mislava Hermana, da sada integrira sve one koji mogu pripremiti gradsku organizaciju za sljedeće izbore”, smatra da bi bilo jako dobro da bude prvi neposlušnik ‘Andreja Plenkovića i političkog vodstva’, one politike koja je inaugurirala jedan loš politički karakter gradske organizacije.

Smatra da on tu mora biti ili lav ili pukovnik ili će biti pokojnik na izborima.

“Ja bih na njegovu mjestu snažno zaorio u gradskoj organizaciji i u gradskoj skupštini, prije svega, gdje se vodi politika, gdje će se morati predstaviti kao jedan novi lav koji neće ovisiti ni o kakvim partikularnim interesima visoke politike, nego voditi komunalnu politiku Grada Zagreba, a tamo gdje se ona pretvara u ideološku, snažno reagirati”, ističe.

O odustajanju od kandidature

Na pitanje je li ga smetalo to što se u prikupljanju potpisa nije odvijalo onako kako bi se trebalo odvijati, Kujundžić je odgovorio: “Već sam rekao, ti su standardi bili po meni upitni, reagirao sam u otvorenom pismu, koga zanima, može pogledati. Sada je ta priča gotova. To je iza nas.”

Nadodao je kako očekuje od gradske organizacije da bude čvrsto na braniku zagrebačkih komunalnih interesa i politika razvoja grada i građana.

“Nova vlast ima sto dana tolerancije, nitko od nas se nije javljao ni za što. Sada je tih sto dana potrošeno, sada moraju pokazati jasnu viziju da znaju upravljati, bojim se da nisu zreli upravljati mjesnom zajednicom, a ne Gradom Zagrebom”, rekao je Kujundžić.

O situaciji HDZ-a u Gradu Zagrebu

SDP je došao na vlast upravo zbog toga što je HDZ u dva kruga izbora predlagao ljude po istome modelu, nije mogao uvjeriti čak ni simpatizere stranke da bi ti kandidati mogli donijeti promjenu.

„Doista treba napraviti u određenim trenucima rez, je li ovo bila najbolja odluka političkog vrha s uplivom u izborne procese, to ćemo tek vidjeti. Ono što bih iskreno htio je to da sadašnji predsjednik Herman doista napravi jedan iskorak.“

Vizija o Velesajmu

“Novi Zagreb je napravljen, ali on je 40 godina spavaonica grada Zagreba. Postoje tu nekakvi sadržaji, ali to je sve nešto skromno. Ono što treba je jedna urbana vizija razvoja duhovnosti Grada Zagreba i njegova fuzija u policentričnosti Grada Zagreba koji je trenutno monocentričan grad“, izjavio je Kujundžić napominjući da je Velesajam prigoda da se sačuva Hipodrom koji je bio evakuacijsko, sigurnosno područje Grada Zagreba.

Smatra da se kroz jednu viziju urbane arhitekture i razvoja urbanizma treba osmisliti ideja takozvane “fleke”, ideje društvene namjene koja bi osigurala potencijalno sutra nacionalnu modernu operu koja bi s razvojem drugih sadržaja doprinijela tome cijelome prostoru Grada Zagreba u visokom urbanom kulturnom, duhovnom, gospodarskom karakteru.

O obnovi Grada Zagreba

Kujundžić kaže kako je obnova Grada Zagreba vrlo važna i bolna, velika rana nacionalne i gradske politike.

“Bojim se da ‘dokrpljavanje’ zakona s podzakonskim aktima neće napraviti bitan pomak”, napomenuo je.

Vjeruje da struka mora imati veću fuziju s politikom i politika sa strukom, naslanjajući se na struku. Simbolički govori da je politika via decumanus, a via decumana je rodnica i plodni dio pozitivnih naslaga, znanja, kompetencije i struke.

„Politika i struka moraju se susresti na zajedničkom forumu, forumu zajedničkih interesa i ciljeva Grada Zagreba. Niti politika niti struka može sama. Ova obnova nikako se susresti u zakonskom okviru sa strukom, ni struka s politikom.“, ističe.

Nastavlja: “Teško je spajati nešto što je nespojivo. Zakoni ruralnog prostora jedna su narav, pa tako i Banovine koja je nacionalna tema za sebe i urbanog dijela Grada Zagreba i njegovih kvartovskih, bokovskih prostora koji su nekada bili prostori stvaranja kako obrtničkih tako i kulturnih zanimanja gdje je pulsirao Grad Zagreb. A s druge strane je miješanje s Banovinom koja bi se morala temeljiti i na nacionalnoj sigurnosti jer smo naslonjeni na granični dio sa susjednom BiH, problem nacionalne sigurnosti mora se zajedno promišljati s gospodarskim i demografskim problemom.”

O demografskoj politici

Demograf Stjepan Šterc napravio je s preminulim gradonačelnikom Milanom Bandićem projekt demografske obnove kroz financiranje roditelja odgajatelja u Zagrebu.

“Bio sam u klubovima gdje se raspravljalo o tome. Taj projekt doista ima u sebi nekakvu misao i poruku pa čak bi i išao negdje daleko u 1991. kada smo se mi, kao studenti u skupštini sveučilišta, zalagali za poticanje dovođenja Hrvata iz siromašnih dijelova svijeta. Hrvatska je nekada imala svoje bazene, BiH i Dalmaciju, danas smo izgubili taj bazen. Ono što smo mi razmišljali 1991., kao studenti u toj skupštini, su baš jedna prilika tada, u velikom zanosu; povući mlade Hrvate iz siromašnog dijela svijeta. Teško možete s konja na magarca, ali s magarca na konja možete. Iz siromašnog dijela svijeta mogli smo povući tisuće i tisuće Hrvata koji su mogli naći potencijal kao što su naši Janjevci ili Letničani s Kosova, jedan potencijal demografske obnove koji treba njegovati, posebice na Banovini gdje vidimo izumiranje”, kazao je Kujundžić.

Također govori da se boji da je na vrlo ružnoj politici taj projekt zaustavljen kao i proces dovođenja i davanja prilika mladim Hrvatima širom svijeta.

“Kaže se da za demografsku politiku nema novaca, vidite kako imamo novaca za sve. Ne možemo imati svoje banke, pa onda dođe Amerika ili bilo tko, u bankarsku knjigu i oni ‘štancaju’ te novce, nema nikakvih problema, pa smo onda rekli da je to privatna inicijativa, Njemačka nas upozorava, malo nam pokaže u svoju politiku koja kaže ‘ne može opet propast, to je naš brend.’ A mi dozvolimo sebi da naš bankarski sustav ostane na poštanskoj banci, pa to je zločin. Ne morate uopće biti bankar ili znalac monetarnog sustava ili monetarnog suvereniteta da se tome ne nasmijete. Imali smo priliku prije 3-4 godine kupiti Splitsku banku, znate tko je nju kupio? Mađari, OTP. Dakle, njima odgovara, odgovara hvala Bogu jer je i koletara cijele obale u toj banci, a naša politika je tu prespavala. Zato se ovdje traže državnici, a ne političari. Jedini državnik koji je postojao na ovim prostorima je dr. Franjo Tuđman”, kazao je rekavši i da demografska politika nema cijenu te da ni ministar financija ne može reći da nema novaca za to.

> Kujundžić Plenkoviću o unutarstranačkim izborima: ‘Umjesto tehničkih priprema vodi se zastrašivanje i pogodovanje za jedan tim’

> Kujundžić povukao kandidaturu: U utrci ostaju Herman i Kostopeč za čelnika zagrebačkog HDZ-a

„Imaju novaca. Kako imaju za ove mjere za očuvanje vlasti?“, zapitao se.
Kujundžić govori kako je problem to što nacionalna politika nikako ne nadrasta problem straha svih ministara financija da se nema novaca za demografsku politiku.

„Ima ih i mora biti. Inače nema Hrvatske ni hrvatskog naroda“, upozorava.
O tome odlučuje premijer.

„Troše se novci u nekakvim udrugama koje su zapravo pseudopolitičke udruge u konačnici. Imate tešku devijaciju, mnoge te udruge ili građanske inicijative financiraju se sredstvima iz vani. Pitam sada SOA-u što ona radi tu, što radi politički vrh da zaustavi takve političke pseudo aktivnosti I onda imate naravno situacije, krenu izbori, oni se aktiviraju, hvala Bogu puni popularnosti, narodu zamagljenih očiju, uz nekritičko medijsko promatranje tih skupina. Imate jednu narodnu mudrost koja kaže ‘Ne možete nikoga okrenuti protiv čovjeka kao njegovo vlastito djelo’. Njihova rabota ako je bila nesavjesna ili želja samo da se ovlada političkom vlašću, tako i gradskom, može ih sada koštati. Može ih koštati i časti, a naravno narod koštati velikog troška u smislu da se može dogoditi bankrot Grada Zagreba“, naglašava.

Je li HDZ glavni problem hrvatskih građana?

Kujundžić smatra je odgovornost na onome tko najviše vlast obnaša.

Mi smo počasno u prve redove puštali, karikiram, mangupe koji su bili klasične konjokradice, džeparoši i ljudi koji su gradili vlastiti interes u stranci. I to je problem HDZ-a, time i odgovornost. Sto puta rekao sam ‘mea culpa, mea maxima culpa’, ali to nije dovoljno. Nije dovoljno reći ‘mi smo to platili na izborima’, to je malo profano, dječje. No, na to se svodi. Narod mora također biti s više kritičke svijesti prema vlasti kojagod ona bila i ustati se”, priznao je.

O vlastitoj ostavci u gradskoj skupštini

Davor Stier dao je ostavku na poziciji ministra vanjskih poslova protiveći se koaliciji s HNS-om u koju je tada HDZ ušao. Također je i Kujundžić dao ostavku. Ostavka je jako važna, ali ponekada ne postiže onaj efekt koji pojedinci žele. Ostavka je osobni čin, ali i čin poticaja drugima da nije pozicija bit, nego je bit djelovanje na toj poziciji.

“Teško je promijeniti taj mentalitet i razumjeti institut ostavke kao jedan častan institut. Obično se ona kod nas davala i podnosila zbog koruptivnih i drugih radnji. Ne mora to biti razlog.

Volio bih da postoji još primjera gdje političari ostavku ne daju zbog koruptivnih ili sličnih razloga. Time bi se imalo veće poštovanje prema politici. Narod nema poštovanja prema politici jer se ‘pošto-poto’ ostaje na pozicijama, ‘pošto-poto’ se zadržava vlast.

Kamo sreće da i HDZ i Andrej Plenković izbore izgube i u stranci i na nacionalnoj razini, a da napravimo pomak u smislu uređenja sustava. Sustav je važan. Izgradnja sustava je od temeljne važnosti zbog naše djece. To nije demagogija”, govori Kujundžić.

O presudi HDZ-a

Kujundžić smatra aktualnu presudu HDZ-a grotesknom presudom koja je izvučena iz ladica. Smatra da sudstva nisu na onoj razini poštovanja u društvu na kojoj bi trebala biti. U trodiobi trebala bi biti najmoralnija vlast, a nije kako tvrdi.

“To čak i oni govore. Žao mi je one većine u hrvatskom sudstvu i u sudbenoj vlasti koji su čestiti i pošteni ljudi, koji s visokim moralom obavljaju svoj posao, ali nekolicina loših ljudi kvari cijelu sudbenu vlast. I ova presuda je tragikomična, hiperbolična”, zaključuje.

Objašnjava da je tragikomična presuda jer se sudi stranka pored konkretnih ljudi.
Govori kako HDZ po svom statutu nije kriminalna organizacija i ne može se tako ni suditi. Napominje da u HDZ-u postoje konkretni ljudi kojima treba ‘istresti džepove, numere, nekretnine’ i pretvoriti u vrtiće i staračke domove. To treba učiniti ne samo ljudima u HDZ-u, nego u svim političkim strankama, posebice političarima koji su se okoristili o našim novcima.

“To nisu njihovi novci, to su naši novci. Ako se nađe nešto novaca, treba vratiti u državni proračun, a njima džepove ostaviti prazne. Sudstvo mora pokazati onu zadnju pravdu i kroz narodnu mudrost im poslati poruku oteto-prokleto”, zaključuje.

Više pogledajte OVDJE.

Izvor: narod.hr