Preispitivanje ugovora Hrvatske sa Svetom Stolicom, koje zahtijeva GREVIO, skupina koja kontrolira provedbu Istanbulske konvencije, izravno bi ugrozilo žrtve obiteljskog nasilja za koje se skrbi Caritas temeljem toga ugovora. Naime, Caritas u Hrvatskoj vodi pet sigurnih kuća za žrtve obiteljskog nasilja, a upravo sam GREVIO u izvješću navodi da imamo daleko premalo smještajnih kapaciteta u sigurnim kućama.
GREVIO navodi da Hrvatska sa samo 25 sigurnih kuća s ukupno 346 kreveta i da ne ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10.000 stanovnika. Ne spominju da pet takvih kuća vodi upravo Caritas.
Stručna skupina GREVIO, koja djeluje kao svojevrsno izvršno tijelo Vijeća Europe za nadzor provedbe Istanbulske konvencije, zatražilo je od Hrvatske preispitivanje ugovora sa Svetom Stolicom u dijelu u kojemu se on odnosi na utjecaj vjere na odnose među spolovima.
GREVIO traži od Hrvatske niz mjera poput prilagodbe ugovora sa Svetom stolicom, izmjena u školstvu i pravosudnom sustavu.
Zahtjevi koji se tiču infrastrukture ali i vrijednosnog poretka u Hrvatskoj
Stručnjaci GREVIO-a ocijenili su da se Hrvatska trudi ispuniti zadaće koje su pred nju postavljene, ali da mora poduzeti dodatne napore.
Uz konkretne zamjerke, kao što su nedostatak mjera i kapaciteta kojima bi se spriječilo nasilje nad ženama, stručnjaci zamjeraju Hrvatskoj i to što se još nije navikla na “rodni” pristup fenomenu nasilja i što je i dalje previše patrijarhalna.
>GREVIO šalje Hrvate na popravni oko Istanbulske konvencije: Nismo još naučili što je rod i previše smo patrijarhalni
Među ostalim, GREVIO smatra spornim ugovore Hrvatske sa Svetom Stolicom, odnosno način na koji se oni odražavaju na ravnopravnost spolova i obiteljsko nasilje.
Iz tih zamjerki proizlazi da katolička vjeroispovijest, koja se očituje i u ugovorima sa Svetom Stolicom, predstavlja prijetnju ravnopravnosti spolova i potencijalni izvor obiteljskog nasilja.
GREVIO se pritom poziva i na Konvenciju Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women – CEDAW), odnosno na ranija upozorenja koja je odbor te konvencije uputio Hrvatskoj.
Što se konkretno traži od Hrvatske
“GREVIO nadalje bilježi da je Hrvatska sklopila nekoliko posebnih ugovora sa Svetom Stolicom, prema kojima sve javne osnovne i srednje škole moraju imati katoličko vjersko obrazovanje te da obrazovni sustav mora uzeti u obzir vrijednosti kršćanske etike. Uzimajući to u obzir, GREVIO podsjeća da je odbor CEDAW-a u zaključnim motrenjima u povezanom četvrtom i petom vremenskom izvješću o Hrvatskoj pozvao Hrvatsku da ‘poduzme mjere, uključujući i zakonske, kako bi se dala odgovarajuća jamstva u cilju sprječavanja da sociokulturni oblici ponašanja, uključujući i one utemeljene na vjeri, izazovu ometanje punog ostvarenja ženskih prava’”, piše u dokumentu kojim GREVIO ocjenjuje Hrvatsku.
U odgovoru na tu zamjerku, Hrvatska tvrdi da je već poduzela odgovarajuće mjere protiv vjerskog utjecaja, uvodeći eksperimentalni program cjelodnevne škole u kojemu su sadržani i alternativni programi kao zamjena vjerskom obrazovanju.
“Smatramo važnim istaknuti da eksperimentalni program cjelodnevne nastave u osnovnoj školi – uravnotežen, pravičan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja, predviđa uvođenje izbornog predmeta ‘Svijet i ja’, koji predstavlja alternativu za učenike koji ne pohađaju vjeronauk. U srednjim školama, za učenike je predviđena višegodišnja nastava etike umjesto vjerskog obrazovanja”, piše u odgovoru Hrvatske vlade na tu zamjerku.
Ono što je za GREVIO sporno u obrazovanju i što je Hrvatska prema navodima Hrvatske vlade već riješila nudeći alternativu vjerskom obrazovanju, moglo bi se pokazati kao još veći problem glede konkretnih mjera zaštite od obiteljskog nasilja.
Sigurne kuće nastale su i djeluju kao izraz kršćanske ljubavi
Riječ je o sigurnim kućama, mjestima u kojima se žene i djeca žrtve nasilja mogu skloniti od nasilnika, a u tom pitanju strukturne pretpostavke priječe Hrvatsku da iskaže poslušnost.
Među sigurnim kućama u Hrvatskoj je najviše onih koje vodi Caritas, njih pet, a rad Caritasa i djelovanje sigurnih kuća temelji se upravo na ugovorima Hrvatske i Svete Stolice. Djelovanje Caritasa, uključujući i sigurne kuće, temeljni je izraz kršćanske zapovijedi ljubavi.
Mreža (nad)biskupijskih Caritasa dio je sustava socijalne skrbi za razne kategorije ljudi u potrebi – beskućnike, gladne koji su korisnici pučkih kuhinja, žrtve obiteljskog nasilja, domova za stare i nemoćne ili osobe s tjelesnim i/ili intelektualnim teškoćama, za osobe koje trebaju savjetovanje ili razne oblike psihosocijalne pomoći, napuštenu djecu, maloljetne majke, ovisnike, civilne ročnike i programe resocijalizacije.
Djelovanje Caritasa formalno uređeno kao važan dio socijalnog sustava
Vlada je 18. ožujka 2022. s Hrvatskom biskupskom konferencijom potpisala Ugovor o Caritasu Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj. Taj se pak ugovor temelji na člancima 15. i 17. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima.
U ugovoru o Caritasu ističe se da “Katolička Crkva u Republici Hrvatskoj i u suvremenosti ima nemjerljivo značenje i ulogu u skrbi za najranjivije pripadnike društva, neovisno o njihovoj nacionalnoj, etničkoj, rasnoj, vjerskoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti”.
>Dok feministice prosvjeduju zbog femicida, Betlehem i Caritas pružaju konkretnu pomoć ženama
Nadalje, u ugovoru se vrjednuje “nemjerljiv doprinos Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj izgradnji institucionalne i neinstitucionalne skrbi za najranjivije pripadnike društva, karitativne i pastoralne djelatnosti te volonterstva, ponajprije u župama i biskupijama, katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama, sveučilištima i fakultetima”.
Ugovor priznaje “da pravne osobe Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj obavljaju svoju službu, djelatnosti i aktivnosti u javnom interesu”.
Uvažava se “to da pravne osobe Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj koje obavljaju socijalnu djelatnost u toj svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države”, a “na poseban način uvažava se” činjenica “da Caritas Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj ima razgranatu organizaciju u svim pojavnim oblicima i na svim razinama”.
Caritasove sigurne kuće financiraju se samo dijelom iz proračuna Republike Hrvatske, a dijelom iz crkvenog proračuna i donacija. U njima se pružaju usluge stanovanja, prehrane, psihosocijalnog tretmana te podrška u brizi o zdravlju, podrška pri pronalaženju zaposlenja, predškolskog i školskog odgoja djece. U svakoj od tih kuća djeluju socijalni radnici, psiholozi i pravnici.
Sporno bi moglo biti to što je Caritas – katolički
Čini se da bi upravo ta činjenica, profil stručnih suradnika u sigurnim kućama, mogao biti kamen spoticanja. Caritasove ustanove djeluju u skladu s pravilima i naukom Katoličke crkve, a GREVIO zamjera Hrvatskoj upravo sudjelovanje katolika u javnom životu, jer smatra da bi njihovo ponašanje i vrijednosti kojih se drže mogli biti izvor nasilja.
Štoviše, GREVIO izričito zahtijeva od Hrvatske da u administrativnom i pravosudnom sustavu, koje su na usluzi žrtvama nasilja, rade isključivo osobe koje su prošle edukaciju u skladu s Istanbulskom konvencijom.
>Ivan Munjin: ‘U GREVIO-u sjedi deset žena koje imaju otprilike istu poziciju o rodnoj ideologiji kao Rada Borić’
Budući da su radikalne udruge za ženska prava glavni savjetnici GREVIO-a u Hrvatskoj, to bi moglo značiti da u dodir sa žrtvama nasilja smiju doći samo osobe čije su djelovanje odobrile te udruge.
Može li GREVIO izmijeniti pravni poredak Republike Hrvatske?
U konačnici, uzimajući u obzir činjenicu da GREVIO u nekim slučajevima traži od Hrvatske izmjenu zakona kako bi se prilagodila njihovu tumačenju Istanbulske konvencije, ta bi skupina mogla izazvati značajne poremećaje u pravnom i institucionalnom poretku Republike Hrvatske.
GREVIO je paradržavno tijelo, ta skupina nije dio institucionalnog sustava Republike Hrvatske, Europske unije ni Vijeća Europe. GREVIO je naprosto savjetnički tim, koji je međutim uz blagoslov Vijeća Europe prigrabio izvršne i zakonodavne ovlasti.
U ovom konkretnom primjeru, jednom od mnogih sadržanih u njihovoj ocjeni Republike Hrvatske, riječ je o intervenciji u međudržavni ugovor, onaj između Republike Hrvatske i Svete Stolice.
>Godina dana uspješne provedbe projekta ‘Razvoj usluge psihosocijalne podrške i poludnevnog boravka u Caritasu Sisačke biskupije’
Taj ugovor, uključujući i službene dokumente Republike Hrvatske koji su u skladu s njime, primjerice Ugovor o Caritasu, utvrđuje čitavi niz institucionalnih temelja Republike Hrvatske.
Riječ je između ostaloga o vrijednosnom profilu hrvatskih građana, o općim vrijednostima u Republici Hrvatskoj, zatim o institucionalnim strukturama, u ovom slučaju osjetljivim pitanjima sprječavanja obiteljskog naselja i skrbi za najranjivije pripadnike društva.
Slijedom zahtjeva koje GREVIO postavlja pred Republiku Hrvatsku, uzimajući u obzir činjenicu da nije moguće ukinuti Caritas niti njegove sigurne kuće jer bi to imalo dramatične posljedice na žrtve nasilja, kao i činjenicu da je Caritas institucija Katoličke crkve, jedino rješenje bilo bi u tome da se Katolička crkva odrekne Evanđelja i svoga moralnog nauka. Uzgred, Caritas je latinski izraz koji označava ljubav prema bližnjemu.
Crkva bi trebala prestati naviještati Evanđelje, to bi, prema onome što se dade iščitati iz stručnog mišljenja GREVIO-a, na kraju valjda omogućilo nesmetanu provedbu Istanbulske konvencije.
