U ime obitelji

Javna rasprava: primjedbe U ime obitelji na smanjenje novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta

Javna rasprava: primjedbe U ime obitelji na smanjenje novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta

U ime obitelji sudjelovala je u javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta. Primjedbe koje smo poslali nisu objavljene. Pročitajte što je U ime obitelji komentirala u vezi Nacrta prijedloga izmjena za Odluku o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta:

U ime obitelji drži da je financijsko ulaganje u djecu i obitelji na lokalnoj i nacionalnoj razini važan pokazatelj vrednovanja važnosti djece u društvu.

Isto vrijedi i za aktualnu Odluku za novčanu pomoć za opremu za novorođeno dijete koju Grad Zagreb predlaže drastično promijeniti, smanjujući novac poreznih obveznika koji se izdvaja za podupiranje mladih obitelji s novorođenim djetetom. Držimo da je važeći model koji za svako treće i sljedeće dijete rođeno u Zagrebu osigurava 6-godišnju potporu koja iznosi 9.000 kuna godišnje prepoznaje posebnu, objektivnu važnost ekonomskog i svakog drugog ulaganja u treće i svako sljedeće dijete. Predloženim nacrtom Odluke umanjuje se političko i društveno vrednovanje objektivnog ulaganja muškaraca i žena koji se odlučuju imati djecu.

Udruga U ime obitelji poštuje osobne odluke muškaraca i žena da imaju ili nemaju djecu. Istovremeno, držimo jasnim da parovi koji se odlučuju imati djecu dvostruko doprinose društvu. Prvo, kao pojedinci koji su sami najvrjedniji resurs svakog društva te na različite načine, kroz svoje profesionalno i društveno djelovanje stvaraju dodatnu vrijednost. Kao drugo, doprinose i kao roditelji novih ljudi, koji su najvrjedniji ekonomski i svaki drugi resurs i budućnost svake zajednice i, šire, svakog naroda.

Budući da roditelji, osim osobnih dobrobiti koje ostvaraju prihvaćanjem djece, poput radosti, ljubavi i poticaja na osobni rast koje djeca donose svojim očevima i majkama,  ostvaruju i  društvenu dobrobit rađanjem i podizanjem svoje djece, novih ljudi,  držimo razumnim i pravednim da lokalna i šira društvena zajednica prepoznaje taj doprinos na brojne i različite načine – uključujući i financijsko ulaganje u obitelji s djecom. Financijska izdvajanja na razini grada, županije i države predstavljaju iznimno isplativo ulaganje u najvrjedniji ekonomski resurs svakog društva – ljude. Istodobno, smatramo važnim naglasiti da razni oblici financijskog ulaganja u djecu od strane, u ovom slučaju lokalne vlasti, predstavljaju samo mali dio financijskog ulaganja očeva i majki u njihovu djecu, koja predstavljaju najveću, objektivnu vrijednost svakog društva.

Iz svega navedenog proizlazi da je smanjenje novčanog ulaganja u novorođenu djecu kroz institut opreme za novorođeno dijete ekonomski štetno za lokalnu zajednicu, Grad Zagreb, a onda i širu zajednicu, Republiku Hrvatsku. Smanjenje novčanog ulaganja u novorođenu djecu je i nepravedno u odnosu na građanke i građane Zagreba koji svojom odlukom da imaju djecu ulažu znatan dio svojih osobnih financijskih sredstava (kroz ulaganja zarađenog novca i kroz odricanje od zarade zbog izdvajanja vremena za podizanje djece) u svoju djecu koja su i objektivna dobrobit i ekonomska vrijednost za Grad Zagreb.

Tako prema dostupnim procjenama minimalna sredstva koja obitelj treba izdvojiti za osnovne potrebe djeteta u prvoj godini života iznose 30.000,00 kuna (uz napomenu da je to iznos uz rabljenu opremu, osim kolica i krevetića za koje je podnesen trošak), a troškovi sljedećih predškolskih godina djetetova života minimalno 20.000 kuna. Uz materijalne troškove tu bi trebalo pribrojati i troškove jaslica, vrtića, tete za čuvanje i dr. Iz ovoga proizlazi da se nužna financijska izdvajanja obitelji povećavaju sa svakim sljedećim djetetom.

Nadalje, potrebno je naglasiti i da je Grad Zagreb grad s najvišim prirezima u Hrvatskoj. Najviših  18% prireza odražava se i na plaće građana. U drugim većim gradovima u RH prirezi su: Split 15%, Osijek 13% i Rijeka 15%.

Smanjenje izdvajanja novca poreznih obveznika Grada Zagreba za djecu nepovoljno će se odraziti na financijsku situaciju građana Zagreba koji su odlučili biti roditelji i izdvajati svoja financijska sredstva za rađanje i podizanje djece.

Podsjećamo da su potres i koronakriza u Zagrebu dodatno narušili uobičajen ritam rada i privređivanja u Zagrebu, bez da je Grad smanjio financijsko opterećenje za poslodavce ili zaposlenike u Zagrebu. Istovremeno, nekoliko je hrvatskih       gradova ukinulo prireze. Na taj su način učinili konkretne i velike pomake u rasterećenju svojih sugrađana u doba pandemije te dali konkretan doprinos borbi protiv siromaštva. Prirez su ukinuli Bjelovar (prirez od 6%), Čakovec (prirez od 10%), Valpovo (prirez od 6%), Pleternica (prirez 6%) i Sinj (prirez 8%).

Grad Zagreb, kao ekonomski najsnažniji grad u Hrvatskoj ne samo da nije smanjio/ukinuo prireze kako bi pomogao građanima pogođenim i pandemijom i potresom – već sada predlaže smanjenje novčanog ulaganja u novorođenu djecu.

U obrazloženje razloga i ciljeva za smanjenje financijskog izdvajanja grada Zagreba za drugo, treće i svako sljedeće dijete aktualna gradska vlast navodi:“Dugoročni trendovi vezani uz ukupan broj živorođene djece s prebivalištem u Gradu Zagrebu ne pokazuju jednosmjernu povezanost s ovom poticajnom mjerom i da od 2010. godine nastupa dugoročno negativan trend ukupnog broja živorođene djece usprkos tome što je 2009. godine mjera izmijenjena tako da se dodjeljuje visok financijski poticaj za trećerođeno i svako sljedeće dijete te usprkos tome da se takav visoki iznos mjere zadržao do danas.

Ova  tvrdnja nema uporište u stvarnom stanju stvari. Kad se pogledaju statistike za Zagreb u odnosu na neke druge velike gradove u RH 2011.-2019. (Split, Osijek, Rijeka,) primjetan je negativan trend glede broja živorođene djece u svim gradovima, osim u Zagrebu. Grad Zagreb odupro se negativnom trendu pada broja živorođenih. U blagom je porastu upravo zbog povećanog broja treće i više rođene djece. U ostalim većim gradovima vidljiv je linearan pad. Ovaj pozitivan trend u Zagrebu demografi povezuju s  povećanjem broja trećeg i svakog sljedećeg djeteta uslijed kombiniranog utjecaja financijskog izdvajanja Grada Zagreba za novorođenu djecu (i povećanog izdvojenog iznosa za drugo, treće i svako sljedeće dijete) i hvalevrijedne mjere roditelj odgojitelj koja je u Zagrebu uvedena 2016. godine.

Udruga U ime obitelji pozdravlja želju Grada Zagreba da „ujednači iznos (gradskog doprinosa) za financijske troškove svakog djeteta radi  ravnomjernog vrednovanja svakog rođenog djeteta“.

Svakako ne bi bilo dobro da hvalevrijedno pozivanje na pravednost i ravnomjernost vrednovanja svakog djeteta posluži kao izgovor za rezanje troškova Grada baš na djeci i obiteljima s djecom.

Naime ukupni iznos koji se do sad važećom Odlukom izdvajao za svu novorođenu djecu u Zagrebu iznosi: približno 99 milijuna kuna prema podacima za 2020. godinu. Dok predloženim Nacrtom aktualna vlast u Zagrebu taj iznos smanjuje na ukupni iznos od približno 20 milijuna kuna godišnje prema podacima za 2020. godinu, što predstavlja 5 puta niže izdvajanja Grada Zagreba za obitelji s djecom. Rezanje troškova Grada Zagreba upravo na djeci smatramo ekonomski štetnim i društveno nepravednim. Osobito imajući u vidu brojne druge planirane financijske izdatke Grada Zagreba – koji su ekonomski i društveno puno manje korisni za stanovnike i porezne obveznike Grada Zagreba.

Ravnomjerno vrednovanje svakog djeteta rođenog  u Zagrebu (to je u prosjeku oko 8.000 novorođene djece) uz izdvajanje istog ukupnog iznosa može se provesti pomoću više modela.

Stoga udruga U ime obitelji predlaže da Grad  „ravnomjerno vrednovanje svakog djeteta“ ostvari na sljedeće načine:

  1. da nastavi izdvajati isti iznos za novorođenu djecu koji se izdvajao prethodnih godina – oko 99 milijuna, umjesto da izdvaja gotovo 5 puta manji iznos od 20 milijuna kuna kako Grad sada predlaže.
  2. da iznos od 99 milijuna kuna Grad rasporedi na svu novorođenu djecu u Zagrebu prema modelu koji smatra najprikladnijim.
  3. da Grad osmisli demografsku mjeru za koju će izdvojiti dodatna sredstva za financijske poticaje za obitelji koje žele imati treće i svako sljedeće dijete.

U ime obitelji drži da bi cilj Grada trebalo biti financijska potpora za svako novorođeno dijete do njegove punoljetnosti, bez obzira na imovinski cenzus roditelja. Prvi kratkoročni cilj bi trebao biti uvođenje financijske potpore za svako novorođeno dijete barem do 6. godine života.

Primjer pozitivnog modela je naknada za djecu u Njemačkoj.  Riječ je o mjesečnoj isplati koja se daje svim roditeljima u Njemačkoj, bez obzira na njihov prihod, kako bi socijalna država sudjelovala u dijelu troškova podizanja svakog djeteta.

Mjesečno se za svako dijete dobiva sljedeći iznos:

219 eura za prvo dvoje djece,

225 eura za treće dijete,

250 eura za četvrto i svako dodatno dijete.

Isplaćuje se do 18 godine života djeteta.

Ravnomjerno vrednovanje svakog djeteta rođenog  u Zagrebu (to je u prosjeku oko 8.000 novorođene djece) uz izdvajanje istog ukupnog iznosa može se provesti pomoću više modela.

Primjedbe i prijedlozi na pojedine članke nacrta prijedloga akta s obrazloženjem:

Članak 3. nacrta prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta:

Novčana pomoć iznosi 2.500,00 kuna po djetetu, koja se isplaćuje u dva jednaka obroka, tijekom godine dana od dana prve isplate.

Predlažemo da u Nacrtu prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta navedena stavka briše i da se umjesto nje ostavi stavka kako je navedena u Odluci koja je trenutno na snazi:

Visina novčane pomoći iznosi:

– za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva – 1.800,00 kuna koje će se isplatiti u dva jednaka obroka, tijekom jedne godine;

– za drugo dijete roditelja podnositelja zahtjeva – 3.600,00 kuna koje će se isplatiti u četiri jednaka obroka, tijekom dvije godine;

– za treće i svako daljnje dijete roditelja podnositelja zahtjeva – 54.000,00 kuna koje će se isplatiti u jednakim godišnjim obrocima, tijekom 6 kalendarskih godina.

Ako se želi nastaviti načelo na ravnomjernog vrednovanje svakoga djeteta, predlažemo da se razmotre i drugi prijedlozi, između ostaloga i ovaj:

Za prvo dijete novčana pomoć bi iznosila 7.000,00 kn, za drugo 12.000,00 kn, za treće 17.000,00 kn, za četvrto 22. 000, 00 kn, za peto 27.000,00 kn, a za šesto 32.000,00 kn tijekom šest kalendarskih godina u 12 obroka. Budući da se slažemo, da bi svako dijete trebalo biti ravnomjerno vrednovano, svako dijete bi prve godine dobilo isti iznos od 2.000,00 kn, a narednih godina bi se taj iznos smanjio/povećao, ovisno o rednom broju djeteta. Isto tako, smatramo, da je ovaj prijedlog kvalitetan, zato što bi ukupan trošak za djecu kroz svih šest godina iznosio otprilike 86 milijuna kuna.

Članak 3. nacrta prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta s obrazloženjem

Predlažemo da se u Nacrt prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta doda dio koji je u trenutnoj Odluci koja je na snazi, a glasi: Iznos novčane pomoći ovisi o broju malodobne djece ili punoljetne djece kojima je utvrđeno postojanje težeg invaliditeta (III. stupanj) ili teškog invaliditeta (IV. stupanj) prema Nalazu i mišljenju o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili Potvrdi iz Registra osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o postojanju težeg ili teškog invaliditeta roditelja podnositelja zahtjeva koji s njim žive u zajedničkom kućanstvu, odnosno roditelja kojem su djeca dodijeljena na brigu i skrb, temeljem pravomoćne presude o razvodu braka odnosno odobrenog Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili pravomoćnog rješenja o dodjeli djece na brigu i skrb u slučaju prestanka izvanbračne zajednice.

Smatramo da Grad Zagreb treba financijski podupirati ranjive skupine poput obitelji koje brinu o djeci s težim i teškim invaliditetom.

Članak 4. nacrta prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta s obrazloženjem

Predlažemo da se u Nacrt prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta, kojim se određuju uvjeti za ostvarivanje novčane pomoći nastavno na članak 3., doda dio koji je naveden u trenutnoj Odluci koja je na snazi, a koji glasi:

– dokaz o postojanju težeg invaliditeta (III. stupanj) ili teškog invaliditeta (IV. stupanj) za punoljetno dijete koje s njim živi u zajedničkom kućanstvu (nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti nadležnog tijela ili potvrdu iz Registra osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo)

Članak 4. nacrta prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta s obrazloženjem

Predlažemo da se u Nacrt prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta, doda dio koji glasi:

– dokaz o državljanstvu.

S obzirom na Članak 2. nacrta prijedloga Odluke o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta u kojem se navodi da pravo na novčanu pomoć ima roditelj koji kao državljanin Republike Hrvatske ima neprekidno prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu najmanje pet godina neposredno prije rođenja djeteta za koje podnosi zahtjev i dalje neprekidno sve do isplate novčane pomoći u cijelosti, smatramo da je potrebno to isto državljanstvo i dokazati prilikom ispunjavanja zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta.