Kako se u Obrazloženju prijedloga Odluke navodi nih netočnih podataka, može se zaključiti kako je i Odluka donesena uz nepoznavanje stvarnih činjenica o mjeri roditelj odgojitelj. U nastavku navodimo neke od netočnost.

1. U Obrazloženju prijedloga Odluke navedeno je sljedeće:

• Demografski ishod mjere namijenjen roditeljima koji imaju troje i više djece nije opravdao ulaganja.

Nije točno da demografski ishod mjere nije opravdao ulaganja jer je glavni i izravni pokazatelj primjene mjere roditelj odgojitelj upravo to što je gotovo 30% više trećerođene i daljnje djece (u daljnjem tekstu troje plus djece) koja su pridonijela zaustavljanju pada rođene djece u Zagrebu, a onda i Hrvatskoj.

Naime, prema podacima dostupnim na Državnom zavodu za statistiku Republike Hrvatske, čak u razdoblju od 2016.-2020. u Zagrebu je rođeno ukupno 7.469 troje plus djece, odnosno, 1.674 djece više od razdoblja prije uvođenja mjere 2011.-2015., što je porast broja treće i daljnje rođene djece za gotovo 30%!

U ovom vremenskom razdoblju uzeta je u obzir i 2020. godina, iako ona nije relevantni pokazatelj uspješnosti mjere, jer je to godina u kojoj je Zagreb zadesilo nekoliko katastrofa (potres, pandemija…) koje su sigurno bile važni čimbenik u pogledu donošenja odluke o rađanju djece. Stoga je za dobivanje stvarne slike učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj najbolje uzeti razdoblje od 2016. do 2019. godine.

U tom razdoblju broj novorođene treće djece već je godinu dana nakon uvođenja mjere roditelj odgojitelj naglo porastao za 13% te nastavljao rasti i iduće godine. Od prve godine nakon uvođenja mjere primjećuje se i njezin pozitivan utjecaj na rađanje četvrtog i sljedeće djece. U odnosu na 2016. godinu, odnosno, razdoblje prije uvođenja mjere, godišnji broj trećerođene djece porastao je za 24% u 2019. dok je broj četvrte i daljnje djece porastao za 25%. Konkretno, od 2017. do 2019. godine rođeno 4.755 treće i daljnje djece od čega je čak 49% tj. 2.344 rođeno u obiteljima korisnika mjere.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH broj godišnje rođene djece u velikim gradovima u RH u 2015. i 2019. godini, dakle godini prije uvođenja mjere i četiri godine nakon uvođenja mjere, u gradovima Osijeku rođeno je 2015. godine 990 djece, a u 2019. godini 819 djece; u Rijeci je u 2015. rođeno 899 djece i u 2019. 790 djece i Splitu u 2015. rođeno je 1.545 djece, a u 2019. 1.505 djece. Samo je u Zagrebu rođeno više djece, odnosno u 2015. rođeno je 8.039 djece, a u 2019. 8.062 djece. Očito je da bez mjere roditelj odgojitelj to ne bi bio slučaj.

Konkretnije, broj novorođenih u svim gradovima Hrvatske neko je vrijeme u padu te se 2020. godine, prije dodatnih iznimnih padova pod utjecajem pandemije, broj novorođenih u svim gradovima snizio. Broj prvorođene djece u Zagrebu također opada ali zbog povećanja broja treće i više rođenih kao posljedica mjere roditelj odgojitelj, ukupni broj novorođenih ostaje viši od prosjeka ostalih velikih gradova i ostatka države.

Grad Zagreb zaustavio je trend pada broja novorođenih, u odnosu na ostale gradove u Hrvatskoj, što je najbolji pokazatelj demografske učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj. Broj prvorođene i drugorođene djece opada, ali jedino što je u porastu kod broja rođenih je upravo broj trećerođene i daljnje djece. Povećanje njihovog broja je zaustavilo trend pada, odnosno, čak se bilježi blag porast. Ostali gradovi imaju linearni pad broja novorođene djece, a u gradu Zagrebu je došlo do stagnacije. To je još jedan pokazatelj demografske uspješnosti mjere roditelj odgojitelj.

2.U obrazloženju prijedloga Odluke,navedeno je da se broj živorođene djece u Gradu Zagrebu u razdoblju od 2016.-2020. smanjio. Točno je da se broj rođene djece u Zagrebu smanjio u 2019. i 2020. godini na 8.062 i 7.865 dok ih se u 2018. rodilo 8.235. Međutim, u 2019. i 2020. godini sklopljeno je i bitno manje brakova – 2019. i 2020. sklopljeno je ukupno 6.669 brakova ili 1.116 brakova manje nego tijekom 2 prethodne godine. Ovo smanjenje broja brakova pripisuje se nemogućnosti održavanja vjenčanja zbog potresa i pandemije. Podatak o smanjnju broja sklopljenih brakova važan je kad se ima u vidu da se u RH gotovo 80 % djece rađa u braku. Dakle, smanjnje broja novorođene djece demografi pripisuju smanjenju broja prvorođene djece. Mjera roditelj odgojitelj usmjerena je na poticanje rađanja treće i daljnje djece, a ne prvorođene djece.  Isto tako, povećala se razina smrtnosti u 2019. i 2020. godini i ta je smrtnost povećala prirodni pad stanovništva u odnosu na prethodne dvije godine.

3.U Obrazloženju prijedloga Odluke navedeno je sljedeće:

• U razdoblju od 2016. – 2020. u Gradu Zagrebu je broj treće i više rođene djece porastao za 236, dok je ukupan broj živorođene djece u istom razdoblju pao za 255.

Ovi podaci su netočni. Radi se o pogrešnom izračunu. Broj od 236 treće i više rođene djece dobiven je stavljanjem u odnos samo broja treće i više rođene djece u 2016., kad je mjera uvedena i nije imala nikakav utjecaj na broj rođene djece, i 2020. godine. Dakle, porast od 236 treće i više rođene djece ne odnosi se na  razdoblje od 2016. do 2020., već je to razlika broja treće i više rođene djece u 2016. i 2020. godini. U Ljetopisu Grada Zagreba objavljeni su sljedeći podaci: 2016. godine rođeno je 1.329 treće i više rođene djece, 2017. rođeno je 1.462 treće i više rođene djece, 2018. rođeno je 1.645 treće i više rođene djece, 2019. rođeno je 1.648 treće i više rođene djece.,e i 2020. rođeno je 1.565 treće i više rođene djece. Dakle, ispravna tvrdnja je da je u Zagrebu broj treće i više rođene djece od godine uvođenja mjere roditelj odgojitelj (2016.) do 2020. porastao za 1004 treće i više rođene djece. Razlika između 2016. godine kao godine u kojoj mjera nije utjecala na broj novorođene djece i 2017. u kojoj jest iznosi 133 treće i više rođene djece, u 2018. godini 316 djece, u 2019. godini 319 djece i u 2020. 236 djece. Ukupno je to 1004 djece. Iz navednog proizlazi da je Grad Zagreb svoj prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja donio na temelju krivog izračuna porasta treće i više rođene djece. Netočan izračun Grada donosi 4,2 puta manji porast treće i više rođene djece od onog do kojeg je stvarno došlo u razdoblju od samo 4 godine.

Ovom krivom izračunu porasta broja treće i više rođene djece možemo dodati i da bi ispravna računica ovaj ukupni porast treće i više rođene djece podijelila na pola, jer je prema dostupnim podacima po prilici 50% treće i više rođene djece rođeno u obiteljima korisnika mjere. Time dolazimo do brojke od 502 treće i više rođene djece u Gradu Zagrebu zahvaljujući mjeri roditelj odgojitelj.

To znači da je mjera roditelj odgojitelj osigurala Gradu Zagrebu dodatnih  20 razreda po 25 djece u samo 4 godine.  

4. U Obrazloženju prijedloga Odluke, navodi se da:

• djeca korisnici mjere roditelj odgojitelj koja su u ranoj i predškolskoj dobi nemaju mogućnost pohađanja dječjih vrtića, a pravo na priuštiv i  kvalitetan institucionalni odgoj i obrazovanje za svu djecu rane dobi smanjuje društvene nejednakosti i kasniji rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.

Nigdje u predloženom Nacrtu prijedloga Odluke nije navedeno da se ukida odredba postojeće mjere koja priječi djeci korisnicima mjere pohađanje dječjih vrtića. Nije navedeno kojim promjenama će nova Odluka djeci korisnika mjere omogućiti „pravo na dostupan, priuštiv i kvalitetan institucionalni odgoj i obrazovanje.“

Nadalje, Zagreb ima samo 374 slobodna mjesta u gradskim vrtićima. Mjeru roditelj odgojitelj koristi 5.808 obitelji koje se brinu o oko 20.000 djece od kojih je više od 6.000 vrtićke dobi. U prijedlogu Odluke nije navedeno kako bi Grad osigurao djeci korisnika mjere mjesto u vrtiću nakon promjene/ukidanja mjere.

5. U Obrazloženju prijedloga Odluke navodi da:

• „zbog dugogodišnjeg izbivanja žena s tržišta rada mjera dovodi u pitanje njihovu ekonomsku neovisnost te ih čini podložnijima siromaštvu u  starosti.“

Obzirom da su predloženim izmjenama u Obrazloženju prijedloga Odluke obuhvaćene obitelji s troje i više djece, postavlja se pitanje na koji način se rješava problem izostanka žena s tržišta rada ukidanjem mjere, ako je tim istim majkama otežano upisivanje djeteta u vrtić zbog jednog od presudnih kriterija kojim prednost na upis u vrtić imaju djeca zaposlenih roditelja. Ako dijete ne postigne upis u dječji vrtić, prema kriterijima koje traže vrtići, roditelj ne može ući u radni odnos, jer bi to značilo da će u suprotnom ostaviti dijete samo kod kuće.

Također, predloženim Nacrtom prijedloga Odluke ne mijenja se demografska slika na bolje jer su mlade žene koje žele osnovati obitelji diskriminirane na tržištu rada. Žene koje odabiru biti majke često ostaju bez posla zbog trudnoće ili se vraćaju s rodiljnog i roditeljskog dopusta na manje odgovorna i lošije plaćena radna mjesta.

Prema, koliko nam je poznato,  prvom i jedinom istraživanju o položaju trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada koje je provedeno 2012., čak  34,1% žena suočilo se s neproduživanjem ugovora o radu zbog trudnoće, njih čak 21,2% dobilo je otkaz, 16,4% premješteno je na lošije radno mjesto, a 14,7% žena smanjena je plaća.

Navedeno istraživanje pokazuje i učestalost ucjenjivanja žena od strane poslodavca zbog trudnoće, odnosno rođenja djeteta, na način da su žene prisiljene prihvatiti lošije radne uvjete. Među sudionicama istraživanja, njih 45,6% je navelo da se radilo o skraćivanju godišnjeg odmora, 39,8% suočilo se sa smanjenjem plaće, a 27,8% je navelo kako im je poslodavac ugovor na neodređeno promijenio u ugovor na određeno vrijeme. Žene stoga odgađaju rađanje i zbog nesigurnosti oklijevaju s proširenjem obitelji.

U ime obitelji više puta je isticala da je potrebno jačati mehanizme zaštite svih žena na radnom mjestu, a  pogotovo onih koje se odlučuju na majčinstvo, što je mjera roditelj odgojitelj svojim korisnicima omogućavala – da žene koje odluče imati obitelji s više djece to mogu bez straha da će ih uvjetovati njihov poslodavac.

Muškarci i žene koji su dali otkaze na svojim radnim mjestima da bi mogli postati korisnici mjere roditelj odgojitelj svjesno su odabrali prihvatiti status roditelja odgojitelja što znači da su svjesno odlučili otići s tržišta rada. To znači da su svoje financijske obaveze i životne planove odlučili planirati upravo prema stečenim pravima roditelja odgojitelja, odnosno, da su donijeli odluku o tome žele li biti uključeni u tržište rada te kad se planiraju vratiti na njega. Tvrdnja predlagatelja da mjera „dovodi u pitanje  ekonomsku neovisnost korisnika mjere“ nije poduprta nikakvim podacima i predstavlja proizvoljno i ideološki obojeno tumačenje vrlo različitih uvijeta u kojima živi oko 5,800 muškaraca i žena, korisnika mjere roditelj odgojitelj.

6. U Obrazloženju nacrta Odluke navedeno je da:

• „Mogućnost dugotrajnog korištenja mjere do 15 godina života najmlađeg djeteta, otežava reintegraciju žena, kao većinskih korisnica mjere, na tržište rada, povećava stopu rizika od siromaštva za nju i obitelj i negativno utječe na visinu njihovih budućih prihoda, a onda i visinu mirovina.“

U ovoj tvrdnji nisu uzeti dostupni podaci koji pokazuju da je najveći dio korisnika mjere prema djelatnosti posljednjeg poslodavca bilo zaposlen u trgovinama, odnosno obavljao posao koji nije bio perspektivan niti dobro plaćen. Zbog duljeg izbivanja s tržišta rada niti jedna žena ili muškarac neće biti manje konkurentni ako izostanu s takvih poslova. Isto tako, donositelj nacrta prijedloga Odluke potpuno je neopravdano doveo u pitanje sposobnost očeva i majki, korisnika mjere da sami, ovisno o konkretnim prilikama svakog od njih oko 5,800, procijene na odgovarajući način je li korištenje mjere u ekonomskom i svakom drugom interesu njih samih i njihove obitelji.

Smatramo da bi bilo odgovorno da je Grad Zagreb sa Središnjim državnim uredom za demografiju ili izravno s vrhom Vlade, razmotrio model pola radnog vremena i kliznog radnog vremena za majke po njihovom izboru i poslodavcima koji to omogućuju smanjili poreze te na taj način omogućio korisnicima mjere jednostavniji prelazak na tržište rada nakon isteka vremenskog roka koji im je zajamčen ugovorom s Gradom ili ranije, ako to žele.

Smatramo i da naknada od 1.000 kuna mjesečno, što je jedan od prijedloga izmjena Odluke, ne doprinosi niti razvoju demografske slike, niti je ona dobra i korisna za Grad Zagreb i za obitelji korisnika mjere roditelj odgojitelj koja je primarno okarakterizirana kao demografska – što znači da se njome poticalo roditelje na povećanje broja djece u čemu je određena optimalna visina novčane pomoći koja to omogućuje.

7. U Obrazloženju prijedloga Odluke tvrdi se da:

• „financijski iznos utrošen na mjeru mogao je biti pravednije raspodijeljen za svu djecu grada Zagreba.“

Za mjeru roditelj odgojitelj iz zagrebačkog proračuna izdvaja se samo 3-5%. Imajući u vidu demografsku uspješnost mjere u vrlo kratkm roku sigurno je bi Grad mogao postići uštede u drugim područjima, a ne narušavanjem sigurnosti i ugovorenih uvijeta života za više od 20 000 djece o kojoj se brinu korisnici mjere.

Ukidanje ili bitno smanjenje prava korisnika mjere roditelj odgojitelj predstavlja povredu temeljnih prava koja se štite Ustavom u čl. 90. st. 4. i 5. koji propisuje zabranu povratnog djelovanja. Ista je odredba konkretizirana u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u čl. 73. st. 5. i statutu Grada Zagreba u čl. 161. st. 4. u kojima je propisano da opći akti (Odluka o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja i Odluka o izmjenama odluke o novčanoj pomoći) ne mogu imati povratno djelovanje. Svakom pojedinom korisniku mjere roditelj odgojitelj na njegova stečena prava ne može i ne smije utjecati kasnija izmjena i/ili dopuna Odluke o novčanoj pomoći. Naime, na temelju svojih stečenih prava korisnicima mjere odobravani su krediti, minusi i kartice te se na novčanu pomoć primjenjuje odredba čl. 173 st. 7. Ovršnog zakona. Stoga, prava koja su stekli korisnici mjere roditelj odgojitelj ne obuhvaćaju samo njih i njihove obitelji nego su i dio cjelokupnog pravnog sustava Republike Hrvatske i pravnih odnosa koji unutar njega nastaju.

Obzirom da je u članku 2. Nacrta prijedloga Odluke predviđeno povratno djelovanje koje nije suglasno s pozitivnim propisima i Statutom Grada Zagreba jer se time značajno umanjuju stečena prava korisnika mjere to treba smatrati nezakonitim.

Obzirom na izvrsne rezultate s jedne strane i činjenicu da Grad Zagreb ukidanjem mjere ne doprinosi značajnijoj uštedi ukupnog proračuna, a ukidanjem mjere broj djece kojima će nužno biti uskraćeno pravo na dječji vrtić će porasti, te će se ugroziti obitelji i stečena prava korisnika mjere predloženim izmjenama, smatramo da mjeru roditelj odgojitelj treba ostaviti u obliku u kakvom je trenutno dok se ne oformi radna skupina koja će unaprijediti mjeru za buduće korisnike kvalitetnijim prijedlozima.

Ovdje navodimo još neke pokazatelje uspješnosti mjere roditelj odgojitelj kojom je  obuhvaćeno više od 20.000 djece:

1.      Mjera roditelj odgojitelj dovela je do gotovo 30% povećanja rođenja trećeg plus djeteta u Zagrebu u samo 4 godine, a 80% korisnika mjere ima 3 djece.

2.      Mjera financijski podupire upravo onu dobnu skupinu koja je izložena najvećim ekonomskim, poslovnim i obiteljskim pritiscima i izazovima– ljude u 20-im i 30-im godinama koji vole i žele imati više djece, ali se često na to ne odlučuju zbog financijske nesigurnosti. Naime, 77% korisnika mjere roditelj odgojitelj su u dobi od 20-39 godina.

3.      Mjera financijski vrednuje rad očeva i majki u odgoju i brizi o djeci i kućanstvu. Kako 87% roditelja odgojitelja čine žene – ova mjera osobito pomaže u promicanju i financijskom vrednovanju često nevidljivog rada žena u obitelji.  Taj doprinos  žena dobrobiti njihove djece i obitelji u najmanju je ruku jednako društveno vrijedan kao i rad žena na radnom mjestu. Istodobno – čak 13% očeva odlučilo je dati prednost odgoju i brizi o svojoj djeci razbijajući društvene stereotipe.

4.      Mjera je omogućila veću slobodu odabira onim ženama i obiteljima koje žele imati djecu. Otvorila im je mogućnost da odluče jedan dio svog života u većoj mjeri posvetiti podizanju svoje djece.

5.      Mjera je omogućila roditeljima koji ne žele ili ne mogu koristiti status odgojitelja – dobivanje mjesta za svoju djecu u gradskim vrtićima. Naime, Zagreb ima samo 374 slobodna mjesta u gradskim vrtićima. Mjeru roditelj odgojitelj koristi 5.808 obitelji koje se brinu o oko 20.000 djece od kojih je njih oko 6.000 vrtićke dobi.

U ime obitelji smatra da prijedlog izmjena koje predlaže Grad Zagreb ne mogu ukloniti probleme koje Obrazloženje Prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja navodi. Smatramo da se predloženim Nacrtom se postavljaju znatna ograničenja koja na protuzakonit i protupravan način stavljaju obitelji s troje i više djece u težak položaj.

Primjedbe i prijedlozi na pojedine članke nacrta prijedloga akta s obrazloženjem:

Članak 1. nacrta prijedloga akta s obrazloženjem:

Predlažemo u članku 1. Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja brisati predloženu izmjenu u čl. 7. stavku 1. alineja 1., jer dira njihova već stečena prava određena Odlukom koja je trenutno na snazi. Predloženim izmjenama obitelji koje brinu o više od 20 000 djece u gradu Zagrebu se u roku od samo nekoliko mjeseci stavlja u nezavidan položaj jednostranom promjenom ugovorenih uvijeta. Ostali argumenti navedeni su u gornjem dijelu obrasca.

Članak 1. nacrta prijedloga akta s obrazloženjem:

Predlažem u članku 1. Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja brisati predloženu izmjenu u čl. 7. stavku 1. alineja 5., jer

su roditelji odgojitelji u velikom broju ispisivali svoju djecu iz vrtića te su time oslobađali mjesta za djecu zaposlenih roditelja. Procjena je da bi oko 5 000 djece vrtićke dobi o kojoj se, zahvaljujući mjeri  trentno brinu roditelji odgojitelji – postali kandidati za gradske vrtiće. Broj slobodnih mjesta u vrtićima nešto je viši od 350, novi vrtići se neće brzo izgraditi. Time se onemogućuje izlazak roditelja odgojitelja na tržište rada što aktualna gradska vlast navodi kao jedan od razloga za de facto ukidanje mjere roditelj odgojitelj.

Svaka izmjena uvjeta koja ide prema ukidanju stečenog prava ne protuzakonita i protuustavna.

Članak 1. nacrta prijedloga akta s obrazloženjem:

Predlažemo u članku 1. Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja izmijeniti predloženi stavak 9. tako da novi glasi: Alineja 9. mijenja se i glasi: danom zasnivanja radnog odnosa roditelja odgojitelja u omjeru zasnovanog radnog odnosa i punog radnog vremena, sukladno odredbama Zakona o radu koji predviđa mogućnost nepunog radnog vremena.

Naime, U ime obitelji smatra da je potrebno omogućiti majkama s 3 ili više djece povratak na tržište rada, ako to žele, uz zadržavanje roditeljskih potpora (npr. uz zapošljavanje na pola radnog vremena) čime bi majke imale veću slobodu izbora. Odnosno, da se korisnicima mjere omogući model pola radnog vremena i kliznog radnog vremena, dok bi se za preostalo vrijeme gradske vlasti omogućile naknadu u omjeru punog radnog vremena.

Članak 2. nacrta prijedloga akta s obrazloženjem:

Predlažemo da se članak 2 briše. Naime, naknadom od 1.000 kuna za korisnike mjere dira u stečena prava korisnika na način da ih se bitno smanjuje. Korisnici su temeljem svojih stečenih prava dobivali kredite u bankama i planirali svoje financijske i životne planove što znači da se mjerom roditelj odgojitelj dira u širi spektar pravnog djelovanja, odnosno, mjera i njene odredbe ne obuhvaćaju samo korisnike i njihove obitelji nego su i dio cjelokupnog pravnog sustava Republike Hrvatske i pravnih odnosa koji unutar njega nastaju.

Ukidanje ili bitno smanjenje prava korisnika mjere roditelj odgojitelj predstavlja povredu temeljnih prava koja se štite Ustavom u čl. 90. st. 4. i 5. koji propisuje zabranu povratnog djelovanja. Ista je odredba konkretizirana u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u čl. 73. st. 5. i statutu Grada Zagreba u čl. 161. st. 4. u kojima je propisano da opći akti (Odluka o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja i Odluka o izmjenama odluke o novčanoj pomoći) ne mogu imati povratno djelovanje.

S obzirom da je u članku 2. Nacrta prijedloga Odluke predviđeno povratno djelovanje koje nije suglasno s pozitivnim propisima i Statutom Grada Zagreba jer se time značajno umanjuju stečena prava korisnika mjere to treba smatrati nezakonitim.

U ime obitelji je protiv svakog nezakonitog djelovanja, a ovim izmjenama Grad Zagreb, sebe stavlja u vrlo loš položaj ne samo naspram brojnih obitelji s više djece nego i naspram samog zakona Republike Hrvatske.

Predlažemo da predlagatelj odustane od prijedloga   Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja.

U izvješću o provedenom savjetovanju s javnošću Grad Zagreb ovako je odgovorio  na naše primjedbe:

Primjedba se ne prihvaća.

Novčana pomoć za roditelja odgojitelja ne predstavlja stečeno pravo budući da se ne temelji na zakonskoj obvezi (poput pojedinih oblika socijalne pomoći) te je Grad Zagreb slobodan u procjeni i izmjeni uvjeta za ostvarivanje navedene novčane pomoći.

Odabir hoće li osoba postati korisnikom mjere roditelj odgojitelj i prekinuti radni odnos ili se nastaviti brinuti o vlastitoj djeci uz redovan radni odnos kod poslodavca, stvar je osobne procjene svakog građanina i te odluke nisu primarno bile motivirane oslobađanjem mjesta u vrtićima za zaposlene roditelje.

Predloženim izmjenama Odluke dozvoljeno je zaposlenje korisnika mjere (bez obzira radi li se o punom ili nepunom radnom vremenu), a što do sada nije bilo moguće i istodobno primanje naknade od 1.000,00 kn kao dodatna pomoć uz plaću.

Rješavanje financijskih obveza svakog građana predmet je osobne procjene i financijskih mogućnosti koje su u današnjem okruženju promjenjiva kategorija. Prilikom kreditnih i drugih oblika zaduživanja svaka pravna ili fizička osoba preuzima na sebe određene rizike, a što je potrebno procijeniti prije donošenja takvih odluka.

Predložene izmjene Odluke odnose se na pravne situacije koje su u tijeku i primjenjuje se na zatečene odnose koji se nastavljaju u budućnosti te tada prave retroaktivnosti nema.

Sukladno fiskalnim kapacitetima Grada Zagreba te vodeći računa o dugoročnoj i kratkoročnoj održivosti proračunskih sredstava, predložena je izmjena Odluke.