Dvostruka olimpijska pobjednica na 800 metara, južnoafrička atletičarka Caster Semenya, moći će se natjecati u svojoj omiljenoj disciplini bez uzimanja lijekova za snižavanje razine testosterona, sve dok o njezinoj žalbi odluku ne donese švicarski Vrhovni sud, objavili su njezini odvjetnici u ponedjeljak.
Podsjetimo, prošlog je mjeseca Sud za sportsku arbitražu (CAS) podržao Međunarodnu atletsku federaciju (IAAF) u primjeni pravila o snižavanju razine testosterona kod “osoba s različitostima u spolnom razvoju”, kojima pripada i Semenya, a koje se žele natjecati u konkurenciji atletičarki u trkačkim disciplinama od 400 metara do jedne milje.
CAS je presudio da je uvođenje ovog pravilnika potrebno kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za natjecateljice u trkačkim disciplinama od 400 do 1500 metara.
U CAS-ovom službenom priopćenju stoji kako je vijeće zaključilo da “pravilnik diskriminira osobe s odstupanjima u spolnom razvoju”, ali i da je s obzirom na predočene dokaze svih strana “takva diskriminacija nužna, razumna i potrebna kako bi IAAF ostvario cilj očuvanja integriteta natjecanja atletičarki”.
Semenya se žalila na takvu odluku CAS-a.
“Švicarski Vrhovni sud je naredio IAAF-u da odmah zaustavi primjenu pravila koje se odnosi na Caster Semenyu i dopusti joj da se natječe u ženskoj konkurenciji bez ikakvih restrikcija, sve do završetka žalbenog postupka”, stoji u priopćenju Semenyinih odvjetnika.
Zasada ne postoji vremenski okvir u kojem sud mora donijeti konačnu odluku, ali IAAF je najavio da će podnijeti dodatnu dokumentaciju sudu. Iz Međunarodne atletske federacije su poručili da nisu dobili odluku suda.
“Odluka Vrhovnog suda je dobrodošla privremena zaštita Caster Semenye. Ovo je važan slučaj koji će imati dalekosežne posljedice u poštivanju ljudskih prava atletičarki”, izjavila je Dorothee Schramm iz odvjetničkog ureda Sidley Austin LLP koji vodi Semenyin žalbeni postupak.
“Zahvalna sam švicarskim sucima na ovoj odluci. Nadam se da ću po završetku žalbenog postupka ponovno slobodno moći trčati i natjecati se”, izjavila je Semenya preko svojih odvjetnika.
U posljednjem nastupu na 800 metara, prije nego što je nastupila IAAF-ova zabrana, Semenya je slavila na mitingu Dijamantne lige u Dohi, koji je održan 3. svibnja. Sljedeći nastup na ovoj dionici Južnoafrikanka bi mogla imati na mitingu Dijamantne lige u Oslu 13. lipnja, ali njezini su zastupnici za Reuters izjavili da ona još nije odlučila gdje će se sljedeći put natjecati u svojoj omiljenoj disciplini.
U Semenyinom rasporedu za sada su predviđeni nastupi u utrci na 2000 metara u Parizu 11. lipnja i na mitingu Dijamantne lige u američkom Stanfordu u Kaliforniji, 30. lipnja, na dionici od 3000 metara.
Što se krije iza ovog slučaja?
Ujedno je Semenya pokazatelj kakvu je nepravdu rodna ideologija već učinila ženskim sportašicama i kako te žene gube bitku u srazu s biološkim muškarcima, iako u njezinom slučaju ništa od dokaza nije javno objavljeno.
> Zamke rodne ideologije (1.): ‘Žene koje su bili muškarci’ gaze ženske sportašice
Semenya je nakon prvih uspjeha podvrgnuta ispitivanjima spola, jer su se pojavile sumnje je li ona žena ili muškarac, ali rezultati nikada nisu objavljeni.
Činjenica je kako Semenyino tijelo luči abnormalnu količinu testosterona – pokazalo su testiranja. Vidljivo je kako ima neuobičajenu razinu prirodnog testosterona kod žene, tako da ne čudi njezina nadmoć nad protivnicama.
“Ne razumijem kada ljudi kažu da imam prednost. Ja sam isto žena. Pa kad piškim, piškim kao žena. Ne razumijem kada kažu da sam muško i da imam dubok glas. Ja sam žena i to uopće nije upitno”, tvrdila je Semenya za južnoafrički sportski kanal SuperSport TV.
Tijekom 2009. godine anonimni trener ustvrdio je kako su čelnici južnoafričkog atletskog saveza imali rezultate testova koji su pokazali da je Semenya muškarac, ali su ih odlučili prikriti.
Čini se kako je pokret za „jednakost” nadahnuo ‘transrodne sportaše’ da se pridruže timovima svog odabranog roda. A to često znači da se biološki muškarci natječu protiv bioloških žena u ženskim timovima. Ali u svijetu sporta, tvrde kritičari, jednakost spolova jednostavno ne postoji. S fiziološkog gledišta, postoji nejednakost između muškaraca i žena koju je jednostavno nemoguće izbrisati.
Na primjer, kada se radi o trčanju, muškarci su u načelu brži od žena. Kako je to objašnjeno u izdanju časopisa Runner’s World iz 2015.: „Na svakoj udaljenosti do maratona, razlika između svjetskih rekorda muškaraca i žena iznosi 9 do 10% – a kod rekreacijskih je trkača razlika slična ili čak veća.”
Zašto, dakle, muškarci imaju neke atletske prednosti pred ženama?
Profesor bioloških znanosti sa Sveučilišta Ohio, Chris Schwirian, rekao je za Runner’s World: „Muškarci postižu bolje rekorde na 100 do 800 metara uglavnom zato što muškarci u prosjeku imaju veću mišićnu masu, a velik su dio toga brzotrzajni (engl. fast-twitch) mišići, što im omogućuje da postižu veću snagu i brzinu i anaerobno proizvode energiju. Na svim udaljenostima većim od 800 metara glavni je uzrok razlike viši prosječni anaerobni prag muškaraca (VO2max), zato što oni u načelu imaju manje tjelesne masti, više hemoglobina i mišićne mase te veća srca i pluća nego žene.”
Muškarci u prosjeku imaju duže i veće kosti, što im daje mehaničke prednosti pred ženama, budući da imaju veću težinu, visinu i šire koštane okvire kao potporu mišićima. Njihove su kosti također gušće te imaju čvršće ligamente, što ih čini manje podložnima sportskim povredama.
Budući da ovi fizički i fiziološki čimbenici daju većini muškaraca očitu kompetitivnu prednost u sportovima, je li pošteno ili čak sigurno da se biološki muškarci – s većom mišićnom masom, srcima i plućima i većom snagom, ubrzanjem i brzinom – natječu protiv djevojaka i žena?
„Ako muškarci mogu tvrditi da su žene i ući u sport u kojem se smiju natjecati samo žene, tada je prilično izvjesno da će muškarci pobijediti,” piše Brandon Morse za časopis Federalist. „Sve pohvale, nagrade i priznanja bit će oduzeta ženama koje ih s pravom zaslužuju i dana muškarcu koji je zapravo varao tako što je stavio šminku, ubrizgao si hormone i rekao da je žena.“
Izvor: narod.hr/hina
