U komunističkim državama poput Jugoslavije, SSSR-a, Rumunjske, Albanije i dr. Majčin dan nije slavljen, nego se proslavljao Međunarodni dan žena. Majčin dan je u komunizmu odbačen kao reakcionarna tvorevina zapadnog svijeta, a slavljen je Dan žena koji ima ideološku osnovu u socijalističkim i komunističkim pokretima s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Majčin dan se slavi u čast majki i majčinstva
Majčin dan je dan koji se slavi u čast majki i majčinstva, te se u većini zemalja obilježava svake druge nedjelje u svibnju od 1914. godine. Sve je započela Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis, u gradiću Grafton u Zapadnoj Virginiji na drugu godišnjicu smrti njene majke.
U lokalnoj crkvi podijelila je bijele karanfile drugim majkama i ženama i na taj način izrazila ljubav prema preminuloj majci Ann Marie Reeves Jarvis, koja je bila velika i životna inspiracija za žene diljem Amerike.
Posvetila se i inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, gospodarstvenicima, svećenicima i ženskim udrugama. Već 1909. majke su u 45 država SAD-a slavile Majčin dan. Tako su majke diljem svijeta dobile svoj dan, koji možemo slobodno nazvati i – Danom života.
U komunističkim državama poput Jugoslavije, SSSR-a, Rumunjske, Albanije i dr. Majčin dan nije slavljen, nego se proslavljao Međunarodni dan žena. Majčin dan je u komunizmu odbačen kao reakcionarna tvorevina zapadnog svijeta, a slavljen je Dan žena koji ima ideološku osnovu u socijalističkim i komunističkim pokretima s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Međunarodni dan žena – djelo ljevičarskog pokreta
Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila “Međunarodni dan žena” na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.
Na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena u Moskvi 1921. odlučeno je da se 8. ožujak u cijelom svijetu proglasi Međunarodnim danom žena.
Clara Zetkin, koju se smatra utemeljiteljicom Dana žena, bila je njemačka feminisitica, revolucionarka i radikalna socijalistica koja je upravljala ženskim dijelom unutar tog pokreta. Bila je i dijelom pobune spartakovaca koji su krajem I. svjetskog rata, iskoristivši njemačku ratnu tragediju, pokušali nasilno i oružjem uvesti sovjetsku republiku u Njemačku, zajedno sa R. Luxemburg i K.Liebknechtom. Te skupine su se udružile 1919. u Komunističku partiju Njemačke. Nakon zabrane Komunističke partije od strane Hitlera 1933. godine, pobjegla je u komunistički SSSR gdje je teror komunista bio na vrhuncu, a već su milijuni nevinih ubijeni od Kieva do Vladivostoka.
Vidimo zapravo da Majčin dan u svojoj biti ima zahvalnost i radost što svijet posjeduje majke, nesebične žene koje sve daju za svoju djecu. Povijest je prepuna divnih majki, poznatih i nepoznatih, koje su zdale sve, čak i živote, za svoju djecu. Na drugoj strani Dan žena je više nastao kao ljevičarski pokret za emancipaciju i prava žena, te je kao takav možda i imao i plemenite namjere. No, s obzirom da je izrastao iz krila militantnih i revolucionarnih žena, kao Clara Zetkin koja se može slobodno definitati i kao lijevi ekstremist, s vremenom je Dan žena izgubio onaj smisao koji bi trebao imati – da žena bude prihvaćena kao ravnopravna i cjelovita osoba u svakom segmentu svog života.
Osobito u majčinstvu i supružništvu, protiv čega se današnje duhovne nasljednice Clare Zetkin tako žestoko bore.
Majke danas je Vaš dan, stoga sretan Vam bio dan u kojem se Vaša djeca i svi ljudi sjećaju ljubavi svojih majka!
Izvor: narod.hr
