„Crkva u Hrvatskoj između političke ljevice i desnice“ naziv je pete iz ciklusa tribina posvećenih vjeri i politici koja je u sklopu serijala tribina „Korizma na Peščenici“ održana u srijedu 29. ožujka u dominikanskom samostanu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu. Sudjelovali su sisački biskup mons. Vlado Košić i potpredsjednik Hrvatskoga sabora i član HDZ-a akademik Željko Reiner. Voditelj je bio dominikanac dr. Anto Gavrić koji je brojnu okupljenu publiku izvijestio da je na tribinu pozvao i predstavnike ljevice, da je kontaktirao i sa samim Predsjedništvom SDP-a, da su dogovori trajali nekoliko dana, ali da su svi pozvani odustajali od sudjelovanja. U publici je bio bivši predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko koji kao ustavni sudac nije smio biti sudionik tribine, ali se pri kraju uključio u raspravu.

Donosimo o čemu je govorio biskup Košić.

O edukaciji građana o početku ljudskog života

Biskup Košić naglasio je da podržava nastojanja civilnih udruga koja predvode vjernici jer štite ključne vrednote poput dostojanstva ljudskog života. „Ustavni sud je nedavno, vezano uz odluku o abortusu, poručio da narod treba educirati, obrazovati. Mi smo u Sisačkoj biskupiji odmah poslušali ustavne suce. Kroz Korizmu smo, evo, 5 nedjelja skratili u nedjelju na misama propovijedi, a članovi udruge ‘U ime obitelji’ su na kraju mise u 15 minuta prezentirali vjernicima znanstvene činjenice o početku ljudskog života i kako ga treba štititi“, ispripovijedao je biskup.

O gradonačelnici Siska

„Ako pišemo predizborna pisma, važno nam je da budu pročitana, da vjernici izaberu one političare koji su prema njihovoj savjesti i katoličkom nauku najbolji“,  istaknuo je biskup. Pripovijedao je o tome kako je nevjerojatno da se danas neki, nakon što smo državu stekli teško i u krvi, izjašnjavaju ili djeluju protiv Hrvatske. Kritizirao je ideju da bi se sudski troškovi haaške šestorice namirili iz njihove osobne imovine. „U Hrvatskoj danas nema ljevice, postoje tek neokomunističke tendencije“, istaknuo je biskup Košić i objasnio stanje u Sisku iz kojega dolazi. „Našu sisačku gradonačelnicu zovem partizankom jer ona viče ‘Smrt fašizmu’, nas katolike ne tretira kao građane, već kao roblje. Samo u sisačkim vrtićima nema mogućnosti izbora vjerskog programa jer naša drugarica gradonačelnica to ne dopušta, kao da smo u Sisku Sjeverna Koreja“, naglasio je biskup rekavši da komunizam nema ni ljevicu ni desnicu jer da je komunizam totalitaran, bilo je ili mi ili oni.

O odnosu Crkve i države….

Govoreći o odnosu Crkve i političke zajednice biskup Košić je uvodno rekao da Crkva ima svoju autonomiju, kao i političke zajednice, ali da trebaju surađivati uz međusobno poštivanje kompetencija. Naglasio je da Crkva treba biti nositeljica proročkoga glasa kojoj se može uputiti kritika te da Crkva nikada ne treba biti blizu političarima jer da je političari žele prilagoditi svojim interesima. Akademik Reiner je istaknuo da bi političari vjernici, bez obzira na to što je Hrvatska sekularna država, u svojem djelovanju trebali pronositi sve moralne i etičke postulate vezane uz vjeru jer da su u suprotnom dvolični.

Na pitanje bi li se Crkva trebala baviti samo svojim problemima ili bi se trebala miješati u društveno-politička pitanja biskup Košić je odgovorio da je upitna mjera miješanja. Podsjetio je kako je zagrebački biskup dominikanac bl. Augustin Kažotić još u 14. stoljeću bio prognan i da se nije smio vratiti u Hrvatsku jer mu je, zato što se miješao u politička pitanja, vlastodržac zabranio povratak. Podsjetio je i na to da se bl. Alojziju Stepincu, iako je dizao za glas za pripadnike drugih naroda i vjera, pomagao im i štitio ih, zamjera da je za njih premalo učinio. „Tadašnja je politika ljudima željela uskratiti prava, zato se Stepinac miješao u politiku, a sada mu se kaže da se premalo miješao“, rekao je biskup i progovorio o Zakonu o abortusu. „Naša vlast još nije promijenila taj zakon, a kad to bude došlo na red, vidjet ćemo hoće li vjernici političari dići ruku protiv pobačaja“, rekao je. Upitan djeluje li Crkva kao stranka desnice biskup je odgovorio da neki ljudi, uglavnom nahuškani od medija, Crkvu tako percipiraju. „Kad sam ne tako davno dolazio u Ludbreg, naslov u novinama je bio ‘Dolazi desni biskup u lijevi Ludbreg’ pa sam se ja pitao jesam li ja desni biskup ili samo jasno i glasno tumačim Kristov nauk“, ispripovijedao je biskup Košić.

O neradnoj nedjelji

Govorio je o tome da se biskupi zauzimaju za čovjeka, za neradnu nedjelju i za više drugih stvari za dobro čovjeka, ali da njihova nastojanja nisu urodila plodom. „Trgovački centri su nicali kao gljive poslije kiše, očito je da su tim lancima, oni koji su im davali dozvole, bili dužni. A rad nedjeljom nije na dobro obitelji, demografije, rad bez odmora nije produktivan, ljudi su bolesniji“ – iznio je mišljenje biskup Košić rekavši da u Sisačkoj biskupiji još uvijek nije obnovljeno nekoliko crkava koje su porušene u ratu i da su crkve u odnosu na trgovačke lance kod vlastodržaca u inferiornom položaju.

O protuhrvatskoj političkoj propagandi

Kao predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog HBK biskup Košić je rekao da su njegove ruke i dalje pružene svima u društvu, ali da je s vremenom shvatio koliko god on želio biti bliz svima, da to nije realno jer da se ne može svima svidjeti. „Ako kažem istinu, nekima se neću svidjeti. Protuhrvatsku političku propagandu među vjernicima ne prihvaćam. Pa ispada da sam radikal, ali to nije tako. Istinu moram govoriti, a nekada nešto, iz odgovornosti prema čuvanju Isusova nauka, moram i uskratiti. To je pedagogija ljubavi. Roditelji znaju da je ljubav i kad se djetetu nešto uskrati i kada ga se kazni, mora se znati što je dopušteno, a što nije“, zaključio je biskup.

O pravima većine i manjine

Biskup Košić je rekao da je prema njegovom shvaćanju za demokraciju ključan glas većine pa da političare na funkcije zato i treba izabrati većina. „A kada su tema neka pitanja, onda većina nema pravo glasa, nego se pita manjina. Istina je da većina treba biti osjetljiva prema pravima manjina, ali ne može manjina ‘pljuvati’ po većini što se u našoj državi svaki čas događa“, istaknuo je biskup i dodao: „Nedavno sam bio u Vukovaru i vidio da srpska manjina u školama uči neku svoju povijest, povijest po nekom drugom programu, ne prema onom koji uče ostala djeca u Hrvatskoj, a sve se to plaća iz hrvatskoga državnog proračuna. Ja to ne prihvaćam, vlast koja to dopušta, ne prihvaćam. I Poljska i Belgija su, primjerice, članice Europske unije. A ja želim živjeti onako kako žive Poljaci. Nisam za to da se rastače obitelj, za mene je brak zajednica muškarca i žene“ – zaključio je biskup Košić.

O medijima i politici

Iz publike je predstavnik zagrebačkog SDP-a pitao biskupa Košića odriče li se Crkva svojih vjernika koji su članovi SDP-a na što je biskup odgovorio da mu je žao članova koji zbog stranačke stege moraju dići ruke za nešto što im je kao vjernicima protiv savjesti, da žali sve vjernike koji žive svoju vjeru u obitelji i crkvi, a da pristaju na to da se u javnom govoru distanciraju od kršćanskih vrednota. „Mediji su protucrkveni i to utječe na naše birače jer naši vjernici, poučeni medijima, ne gledaju po vjeri, nego po puno drugih stvari. Politika je šoubiznis“ – zaključio je biskup Košić.

O čemu se još govorilo?

O tome je li Katolička Crkva produžena ruka HDZ-a govorio je akademik Reiner. Naglasio je da se stajališta Crkve tiču života ljudi u Hrvatskoj, da neki žele zatvoriti Crkvu u župne i samostanske zidove kako bi se bavila isključivo vjerskim pitanjima, a ne da djeluje u oblikovanju života ljudi. Međutim, Crkva djeluje i treba djelovati u svakodnevnom životu, ustvrdio je akademik Reiner i pojasnio da klasična ljevica i klasična desnica danas više ne postoji jer da su se te političke opcije, posebice u posljednje vrijeme, u svojim političkim sadržajima jako približile. Rekao je da je HDZ narodnjačka i demokršćanska stranka, ali da HDZ vuče i snažne socijalne poteze. Progovorio je i o tome je li u Hrvatskoj moguće doći do konsenzusa oko važnih pitanja u državi i istaknuo da se uspjelo dogovoriti oko ulaska u Europsku uniju, ali da se u ostalome ne uspijeva, iako ima cijeli niz područja poput obrazovanja, znanosti, zdravstva, demografije u kojima bi se morao naći zajednički jezik. Akademik Reiner je rekao da su predizborna pisma koja upućuju biskupi odmjerena, na strani čovjeka i stabilnosti države, da se u njima ne navija ni za koju stranu, već da se ide s pozicija katoličkog nauka.

Akademik Reiner je govorio kako je kultura dijaloga u Hrvatskoj preslaba i da se u hrvatskom društvu poseže za podjelama kada političari ne znaju riješiti egzistencijalna pitanja građana. Pitanja iz prošlosti treba raščišćavati jer nisu raščišćene, ne mogu jedne žrtve vrijediti više, a druge manje, a katolici bi trebali biti ti koji će podjele svoditi na minimum.

U raspravi je Josip Leko kritizirao sudionike tribine, rekao im je da se ne drže teme i da razgovorni nisu strukturirani. Rekao je i da treba pojasniti pojmove i da, kada se govori o Katoličkoj Crkvi, treba znati misli li se o živoj Crkvi ili samo o vjeri jer da je pitanje crkava u Hrvatskoj riješeno. Objasnio je da hrvatsko društvo mora biti demokratsko, sekularno, tolerantno, da u njemu različiti moraju imati ista prava kao i većina, a da većina nije uvijek u pravu.

Akademik Reiner je upitan o potpisivanju Deklaracije o zajedničkom jeziku rekao da se na to može odmahnuti rukom, ali da se to ne događa slučajno i da takva stajališta treba doživljavati opasnim koliko god da se čini bizarnim tvrditi da više jezika čini jedan jezik. „Mnoge ćemo probleme riješiti kada se donese Zakon o hrvatskom jeziku koji nam je itekako potreban“ – zaključio je akademik Reiner.

Izvor: narod.hr

Foto: Sisačka biskupija