“Najgore u svemu tome je određena pravna nejasnoća – tu se na temelju široke odredbe “vladavine prava” kažnjava neku državu članicu zbog nedostatka vladavine prava, a da pri tome uopće nije definirano što taj termin podrazumijeva. Na temelju te pravne širine može se ulaziti u područja koja su izvan jurisdikcije europskih središnjih institucija“, ističe Goran Andrijanić o kontroverznoj odluci Europskog suda, te upozorava da se ulazi u svjetonazorski vrijednosni okvir.
Najviši sud Europske unije presudio je u srijedu da Bruxelles može zakonito uskratiti sredstva državama članicama za koje smatra da krše temeljna načela vladavine prava. Mađarski premijer Viktor Orban nagovijestio je da bi u slučaju ovakvog ishoda njegova zemlja mogla pokrenuti mehanizam izlaska iz Europske unije.
Povodom odluke Europskog suda prema kojoj Europska komisija sada ima pravo određenim državama uvjetovati financijska sredstva koja su bila ranije dogovorena pozivajući se na jednu uopćenu formulaciju vladavine prava dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji, razgovarala je s Goranom Andrijanićem, Hrvatom u Varšavi, komentatorom i urednikom.
Goran Andrijanić, Udruga Triju mora, diplomirao je novinarstvo na FPZG i pisao u nizu hrvatskih i poljskih medija. Bio je glavni urednik Bitno.net, izvršni urednik tjednika Fokus i novinar u Jutarnjem listu. Sada piše za poljski portal Wpolityce.pl i tjednik Sieci. Piše o religiji, politici i popularnoj kulturi. Oženjen, otac troje djece – Antonine, Jana Josipa i Ruže Hanne.
Mehanizam uvjetovanja
“S jedne strane je ta odluka iznenadila, a s druge strane je bila očekivana. Već se neko vrijeme pokušavala nametnuti ta odredba koju možemo nazvati mehanizam uvjetovanja. Na temelju nekakve procjene o stanju vladavine prava u nekoj zemlji članici, komisija kroz određenu proceduru može blokirati sredstva iz europskih fondova koja idu prema toj državi članica. To je priča o kojoj sam pisao još u srpnju 2020. kad je bio veliki summit na kojem je dogovaran proračun Europske unije i fond za obnovu i onda je ta odredba izašla kao uvjet”, podsjeća Andrijanić.
“Mateusz Morawiecki je tada ispregovarao da ta odredba bude ograničena i da bude precizirano o čemu je tu zapravo riječ. Najgore u svemu tome je određena pravna nejasnoća – tu se na temelju široke odredbe “vladavine prava” kažnjava neku državu članicu zbog nedostatka vladavine prava, a da pri tome uopće nije definirano što taj termin podrazumijeva. Na temelju te pravne širine može se ulaziti u područja koja su izvan jurisdikcije europskih središnjih institucija”, objašnjava Andrijanić.
Kažnjavanje država
“Kad je bio taj summit pokušavalo se kazniti Mađarsku i Poljsku s tom odlukom, pokušavalo ih se ucjenjivati. Poljsku zbog njezine reforme pravosuđa, a Mađarsku zbog zakona o zabrani LGBT ideologije u mađarskim školama. Taj zakon sad ide na referendum koji će se održati isti dan kad i parlamentarni izbori početkom travnja. Zbog te dvije stvari te su države bile kažnjene”, navodi Andrijanić.
“Tad se preciziralo da se kažnjavanje države uskraćivanjem novca iz fondova može dogoditi samo onda ako sporni zakon na određeni način ugrožava poštenu raspodjelu tih sredstava. Ako je taj nekakav sporni zakon izravno povezan s raspodjelom tih sredstava u smislu nekakve korupcije, malverzacije sa raspodjelom, onda se ta procedura može aktivirati. To je sve tada 2020. ostalo na razini jednog gentlemanskog sporazuma.
Onda je krajem 2020. došao novi summit Europskoga vijeća i tada se ta odredba usvojila na vijeću s time što je ponovljeno da ona ne smije biti vezana uz političku ucjenu, ako se recimo Bruxellesu ne sviđa način na koje Poljska reformira svoje pravosuđe”, podsjeća dalje Andrijanić.
Novac neće biti isplaćen
“Kako je vrijeme prolazilo počelo je postajati sve jasnije i događao se jedan veliki pritisak Europskog parlamenta na Europsku komisiju da ta odredba bude shvaćena upravo u onom smislu političke ucjene. Poljska i Mađarska su sve to donijele pred Europski sud, međutim u međuvremenu je blokiran novac koji su Mađarska i Poljska trebale dobiti zbog pandemije. Sad je Europski sud donio odluku kakvu je donio. Ursula von der Leyen rekla je da će brzo poduzeti korake i sve ide u prilog tome da će oni tu proceduru pokrenuti. Što znači da novac neće biti isplaćen Poljskoj i Mađarskoj”, objašnjava Andrijanić.
Dr. Markić ističe kako je to novac koji su Mađarska i Poljska uplatile u zajedničku blagajnu, ali zbog ove odluke neće dobiti sredstva vezana za koronakrizu.
Politički pritisci
“Ne samo to, tu se ne radi samo o donacijama, nego i o kreditima. Jamstvo za te kredite dale su sve države članice, pa među ostalim i Poljska i Mađarska.”, dodaje Andrijanić.
Dr. Markić podsjeća da se time želi natjerati Mađarsku i Poljsku da ne provodi one politike koje su njihovi građani opetovano na izborima nagrađivali kao one koje oni žele provoditi u svojoj državi.
Po Andrijaniću, najveći problem u svemu tome je što se tijela Europske unije koriste za političke pritiske u internim političkim sukobima u određenim državama.
Daljnja centralizacija EU
“U Poljskoj sad postoji zabrinutost zato što taj novac ne dolazi jer od toga novca ovisi jako puno u nekim određenim projektima koji su već pokrenuti. Poljska vlada je početkom godine pokrenula čitav niz mjera koje trebaju pokrenuti gospodarstvo, riječ je o poreznoj reformi i dosta tog programa ovisi o novcu kojeg se čeka. Morawiecki je rekao da taj novac neće čekati jer ima druga rješenja. S druge strane ljudi su zasićeni tim ponašanjem EU-a zato što postaje jasno da unija politički ucjenjuje vladu u Varšavi. Evo jedna izjava koju je dao Nijemac, čovjek koji je bio nekadašnji predsjednik Ustavnog suda u Njemačkoj, on je rekao da Europski sud postaje političko tijelo, a da je jedna od glavnih njegovih agendi daljnja centralizacija EU.
To može zanimati i one koji nemaju simpatija za mađarsku i poljsku Vladu – ako ti je stalo do demokratskih načela onda valjda trebamo biti svjesni da je trenutačno u tijeku proces federalizacije funkcioniranja EU i sve većeg ograničavanja suverenosti nacionalnih članica država.”
Markić: Europa klizi u totalitarni sustav”
Dr. Markić se nadovezala:
“To se tiče Hrvatske i Italije i svih drugih članica jer je to jedno tijelo koje bi trebalo davati okvir, a ne zadirati u unutrašnje stvari država na način da ono u stvari postaje onaj koji odlučuje o izborima i o tome tko će biti na vlasti u nekoj državi.”
Andrijanić je istaknuo:
“Ne samo to, nego oni odlučuju o tome kakvi će se zakoni donijeti u nekoj državi, odlučuju o stvarima koje nikad nisu bile pod jurisdikcijom europskih tijela niti je to ikada bilo tako zamišljeno. Vidimo da se to sad mijenja pred našim očima.”
Dr. Markić: “Ovom centralizacijom Europa ponovno klizi u jedan totalitarni sustav.”
“Ista stvar se može dogoditi i u Hrvatskoj”
“Primjerice, u Poljskoj je u listopadu zabranjen eugenički pobačaj. I sad je netko rekao da se vrlo lako može dogoditi da u jednom trenutku Europski parlament, koji je donio proabortivnu deklaraciju gdje je naveo pravo na pobačaj, u budućnosti neka sredstva koja su bila namijenjena za zdravstvo u Poljskoj uvjetuje odbacivanjem toga zakona. Europske institucije mogu reći: vi ne poštujete reproduktivna prava žena, i mi vama nećemo dati ove novce, vi morate promijeniti zakon. Ista stvar se može dogoditi i u Hrvatskoj. Recimo, mi u Ustavu imamo zaštitu braka, koja može postati upitna i biti protumačena kao ugrožavanje vladavine prava“, upozorava Andrijanić.
“U toj presudi visokoga Europskoga suda spominju se europske vrijednosti. Ali, što su europske vrijednosti? Jesu li europske vrijednosti ono što Europski parlament neprestano donosi sa svojim rezolucijama koje su ideološki usmjerene tipa pravo na pobačaj, promicanje LGBT ideologije, ili su europske vrijednosti isto tako vrijednosti hrvatskih građana koji su na referendumu 2013. izglasali zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene. Ulazi se u svjetonazorski vrijednosni okvir, to nije jurisdikcija EU, nije jurisdikcija europskog suda da donosi takve presude.
Reakcije u Poljskoj i Mađarskoj
“Mađarska se prema tome postavila jako rezolutno, rekli su da traže mogućnost da izađu iz EU, kakve su reakcije u Poljskoj?”, zapitala je dr. Markić.
“U Poljskoj se ne govori o izlasku iz EU, ali je moguće da će razmisliti o tome da više ne daju novac Europskoj uniji. Čeka se odluka poljskog Ustavnog suda koji treba donijeti odluku o tome je li ta europska odredba o vladavini prava, o mehanizmu uvjetovanosti, u skladu s poljskim Ustavom. Ako Ustavni sud donese odluku da to nije u skladu s poljskim Ustavom to onda mogu biti ozbiljne posljedice. Onda se Poljskoj otvara čitav niz pravnih, ekonomskih i političkih sredstava za borbu”, ističe Andrijanić.
Dr. Markić: “Mi u stvari na Poljskoj vidimo kako će se u budućnosti EU odnositi prema svakoj drugoj državi koja radi ono što Europska komisija smatra da nije prikladno.”
“Zanemaruju se temeljni dokumenti EU”
“Ono što se unazad nekoliko godina događa u Europskoj uniji mijenja njenu bit, to više nije ona Europska unija koju je sveti Ivan Pavao II. pozdravljao i poticao države da joj se priključe. Mijenja se bit funkcioniranja europskih institucija, pri tome se zanemaruju temeljni dokumenti EU, preskaču se, pogrešno se interpretiraju, stvara se institucionalni okvir za potpunu federalizaciju toga političkog tijela. To je situacija koja treba zabrinjavati svakoga bio on lijevi ili desni, ako je demokrat“, zaključno poručuje Andrijanić.
Izvor: narod.hr
