U ime obitelji

Analiza: Koje države i zašto napada LGBTIQ rezolucija EP-a koju su podržali HDZ-ovci i SDP-ovci?

Analiza: Koje države i zašto napada LGBTIQ rezolucija EP-a koju su podržali HDZ-ovci i SDP-ovci?

U četvrtak 11. ožujka 2021., Europski parlament je većinom od 492 glasova usvojio rezoluciju o proglašenju EU prostorom slobode za LGBTIQ osobe. Protiv rezolucije glasao je 141 zastupnik dok ih je 46 bilo odsutno. Od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu za su glasovali ujedinjeni zastupnici HDZ-a i SDP-a: Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Željana Zovko, Sunčana Glavak, Biljana Borzan, Tonino Picula, Predrag Fred Matić i Romana Jerković, a suzdržani su bili nezavisni Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida. Jedina zastupnica iz Republike Hrvatske koja je bila protiv ove aktivističke rezolucije je Ruža Tomašić (Hrvatska konzervativna stranka). 

S obzirom na činjenicu da i jedan od dva osnivačka ugovora EU, Ugovor o funkcioniranju Europske unije, kao i Povelja Europske unije o temeljnim pravima, ali i nacionalna zakonodavstva brane diskriminaciju na osnovi seksualne orijentacije jasno je kako je EU već sada prostor slobode za pripadnike LGBTIQ populacije te da im se u svim državama članicama jamče sva temeljna prava čovjekaGlavni cilj ove rezolucije je poslati političku poruka i nedvosmisleno stati na stranu LGBTIQ pokreta i ideologije u trenutku kada se u nekolicini država članica vode političke borbe o tim pitanjima. 

Podrška četiri zastupnika SDP-a rezoluciji ne treba čuditi, s obzirom na činjenicu da je podrška LGBTIQ ideologiji dio političke platforme SDP-a, no podrška ovoj rezoluciji od strane četiri zastupnika HDZ-a svakako je još jedna u nizu HDZ-ovih prevara vlastitog biračkog tijela. Tome u prilog govori i činjenica da se za razliku od primjerice SDP-ovca Predraga Freda Matića niti jedan od četiri HDZ-ova zastupnika nije odlučio putem društvenih mreža obavijestiti svoje biračko tijelo o činjenici da su odlučili stati na stranu LGBTIQ ideologije svojim glasom za ovu rezolucije, iako na njima redovito objavljuje informacije o svojim zastupničkim aktivnostima.

 Što su prije glasanja za rezoluciju govorili HDZ-ov Ressler i SokolTo ne treba čuditi, s obzirom da je podrška ovoj rezoluciji, čije ćemo najproblematičnije dijelove iznijeti u daljnjem tekstu suprotna i političkoj platformi s kojom su HDZ-ovi zastupnici izišli na izbore za zastupnike u Europskom parlamentu 26. svibnja 2019 te vrijednostima velikog dijela  HDZ-ovog biračkog tijela. U  uvodu njihovog izbornog programa ‘Hrvatska za generacije’ stoji kako je HDZ dio “europskog desnog centra” te da sa sestrinskim europskim strankama dijeli “tradicionalne, demokršćanske i univerzalne humanističke vrijednosti”, među kojima su navedene i “obiteljske vrijednosti”. Nadalje, u 3. poglavlju programa ‘Demokršćanski solidarna Europa’, u dijelu ‘Promicanje hrvatskog identiteta, jezika i kulturne baštine’ navodi se kako će “Zastupnici HDZ-a, ponosni na svoje hrvatske korijene i slobodnu državu Hrvatsku (…) promovirati hrvatsku tradiciju i kulturu…” te kako će HDZ “isticati važnost očuvanja kulturnih specifičnosti svake države članice…”

Povrh toga, na predstavljanju HDZ-ove liste, Karlo Ressler kao njezin nositelj,  govoreći o razlikama HDZ-ove od ostalih listi rekao je sljedeće: “Tu su tri ključna elementa. Prvi: naše vrijednosti, narodnjačke i demokršćanske, naša tradicija, identitet i jasno europsko opredjeljenje u kontinuitetu od HDZ-ova osnutka. Kada se Europu gleda od Dublina do Atene, Lisabona do Helsinkija, postoje velike razlike, jezici, različite kulture, ali postoji ono što je svima nama zajedničko. Od najmanjeg sela do metropole, u središtu svakog mjesta nalazi se kršćanska crkva. I kršćanstvo je upravo ono što nas spaja i što trebamo baštiniti.” Uz to, Karlo Ressler se u intervjuima koje je davao pozivao na svoj kršćanski odgoj te isticao demokršćanstvo kao jednu od vrijednosnih odrednica HDZ-a: Isto je činio i Tomislav Sokol, docent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje predaje kao vanjski suradnik koji na svojim službenim stranicama pod rubrikom ‘Vrijednosti’ citra dio govora koji je Papa Franjo održao prilikom primitka nagrade Charlemagne koja se dodjeljuje za rad na europskom ujedinjenju: ʺSanjam Europu obitelji čije su politike doista učinkovite, više usredotočene na lica nego na brojke, više na rađanje djece nego na umnažanje dobara. Sanjam Europu koja promiče i brani prava svakoga čovjeka, ali ne zaboravlja ni svoje dužnosti prema svima zajedno. Sanjam Europu za koju se neće moći reći da je zauzimanje za ljudska prava njezina posljednja utopija.ʺ

Iako je rezolucija posebno usmjerena na osudu Poljske i neke druge države članice nisu ostale pošteđene. Evo što su HDZ-ovi zastupnici u EU parlamentu osudili podizanjem ruke za LGBT rezoluciju:

Poljska

Rezolucija koju je EP izglasao uz podršku  HDZ-ovaca i SDP-ovaca došla je kao odgovor na činjenicu da su se u 2019 neke općine u Poljskoj proglasile zonama slobodnim od LGBTIQ ideologije. Pritom, Europski parlament namjerno pogrešno interpretira zone slobodne od LGBTIQ ideologije kao zone slobodne od građana koji su pripadnici LGBTIQ populacije. Sama konvencija u svom tekstu LGBTIQ ideologiju naziva ‘tako zvanom’ implicirajući kako u političkom prostoru  danas ne postoji ta vrsta ideologije izjednačavajući svako neslaganje s nekim aspektima te ideologije  s napadom na pojedince koji su pripadnici LGBTQ populacije. Uz to, ova deklaracija daje legitimnost laganju i klevetanju kao sredstvima političke borbe. Naime, nakon što je dio općina u Poljskoj proglasilo svoje područje zonama slobodnim od LGBTIQ ideologije, poljski LGBTIQ aktivist i zagovornik izjednačavanja istospolnih veza s brakom, Bartosz Staszewski je napravio tablu s natpisom ‘LGBTIQ free zone’ koju je onda stavljao ispod natpisa s imenom mjesta u koje se ulazi. Fotografirao ih je pa potom te fotografije plasirao u medije stvarajući lažni dojam da se ispod tabli koje označavaju ulaze u mjesta nalaze i table koje zabranjuju ulazak LGBTQ osobama. Ovom akcijom Staszewski je tim općinama nanio i konkretnu financijsku štetu radi njihovog ocrnjivanja koje je dovelo ili je moglo dovesti do gubitka određenih financijskih sredstava iz EU te su ga tužili za klevetu. Europski parlament je tužbu za klevetu protiv Staszewskog ovom rezolucijom proglasio neosnovanom te je Staszewskijev aktivizam koji se temeljio na plasiranju laži o općinama zbog čega im je nanesena financijska šteta, okarakterizirao kao “kreativni način zagovaranja”, odnosno aktivizma.

Mađarska

Uz Poljsku, Mađarska je isto tako na meti ove rezolucije i to iz dva razloga: zakonodavnog i ustavnog.  Mađarski parlament je u prosincu prošle godine sa 134 glasa za, 45 protiv i 5 odsutnih izglasao ustavni amandman sljedećeg sadržaja: “Mađarska štiti instituciju braka kao povezanost muškarca i žene i obitelji kao osnovu za opstanak nacije. Temelj obitelji je brak te odnos roditelja i djeteta. Majka je žena, otac je muškarac.” Uz to, dio Ustava koji govori o djeci upotpunjen je na sljedeći način: “Svako dijete ima pravo na takvu zaštitu i njegu koja je potrebna za njegov fizički, mentalni i moralni razvoj. Mađarska štiti pravo djece na samoidentifikaciju prema spolu te pruža odgoj u skladu s vrijednostima utemeljenim na ustavnom identitetu Mađarske i kršćanskoj kulturi.”

Potreba za ovakvim zahvatom u tekst Ustava obrazložena je na sljedeći način: “Temeljni zakon Mađarske je živući okvir koji izražava volju nacije, formu u kojoj želimo živjeti. Međutim, “moderni” skup ideja koje sve tradicionalne vrijednosti, uključujući dva spola čine relativnim, postaje sve veća briga. Stalna prijetnja prirodnim zakonitostima, formi i sadržaju ljudskih zajednica, konceptima koji proizlaze iz poretka Stvaranja koji se s njima usklađuju i osiguravaju opstanak zajednica te, u nekim slučajevima, pokušaj njihovog formuliranja sa sadržajem suprotnom izvorniku, stvara sumnju mogu li se interesi, prava i dobrobit budućih generacija zaštititi u skladu s vrijednostima Temeljnog zakona. Stoga zakonodavac mora jasno iznijeti osnovna jamstva za zaštitu djece i prava budućih generacija”. Par mjeseci ranije iste godine (2020.) u mađarski pravni sustav uveden je pojam “spol pri rođenju” s definicijom da je “biološki spol određen primarnim spolnim karakteristikama i kromosomima”. 

Latvija

Ova rezolucija problematičnim vidi i prijedlog stranke Nacionalni savez u latvijskom parlamentu koji ima za cilj izmjene Ustava koje bi u isti unijele definiciju obitelji utemeljenu na zajednici muškarca i žene. Ova inicijativa koju je u Seima-u podržalo 47 zastupnika, protiv ih je bilo 25, a 28 ih nije glasalo, reakcija je na prošlogodišnju odluku Ustavnog suda kojom se pogodovalo istospolnim parova. U latvijskom ustavu brak je definiran kao zajednica muškarca i žene. 

Uz Poljsku, Mađarsku i Latviju, rezolucija osuđuje i ‘izrazito medicinski’ pristup koji u mnogim državama članicama postoji kada su u pitanju interseksualne osobe te činjenicu da se takvim, ‘izrazito medicinskim’ pristupom te osobe svrstavaju u patologiju. 

U Mađarskoj je trenutno na vlasti koalicija Fidesz-KDNP koja je na zadnjim parlamentarnim izborima 2018. godine osvojila 49.27 posto glasova odnosno 133/199 zastupničkih mjesta. Izbori 2018. imali su rekordnu izlaznost od 70.22% što je 8.49% više nego četiri godine ranije.   Zadnja izborna pobjeda je treća u nizu (od ukupno četiri izborne pobjede) za Viktora Orbana. U Poljskoj je od 2015. na vlasti desna, suverenistička politička opcija, stranka PiS (Pravo i pravda). PiS je 2015. i onda opet 2019., odnio pobjedu i na parlamentarnim i na predsjedničkim izborima. Na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima, na kojima je izlaznost bila jedna od najvećih do sada 68.18%, Andrzej Duda je pobijedio protukandidata Rafala Tryaskowskog iz CP-a (Civilna Platforma), stranke iz koje dolazi sadašnji predsjednik EPP-a, bivši poljski premijer, Donald Tusk. S obzirom na to da su u Mađarskoj i Poljskoj s uvjerljivim demokratskim legitimitetom trenutno na vlasti autentične konzervativne i suverenističke opcije koje neovisno od Bruxellesa promišljaju vlastitu državnu politiku, ovu rezoluciju treba tumačiti i kao napad na jedno od temeljnih načela Unije, a to je načelo supsidijarnosti, utvrđeno Ugovorom o Europskoj Uniji. Načelo supsidijarnosti ima za cilj osigurati poštivanje prava država da samostalno odlučuju o onim pitanjima koja nisu u nadležnosti EU. 

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Izvor: narod.hr