Talijanski parlament izglasao je u utorak smanjenje broja zastupnika u oba doma za više od trećine. Donji dom odobrio je zakon o smanjenju broja zastupnika sa 630 na 400 zastupnika, a Gornji dom (Senat) sa 315 na 200 zastupnika.
Vladajuća talijanska koalicija je istaknula kako će se na ovaj način uštedjeti 1 milijardu eura (897 milijuna funti) u periodu od 10 godina.
U šest mjeseci zastupnici potrošili 5 milijuna kuna, a neki na sjednicama nisu rekli ni – slova
Od 16. siječnja do 12. srpnja 2019. godine zastupnici hrvatskog Sabora zasjedali su 70 dana, odnosno 490 sati. U istom tom periodu, potrošili su gotovo pet milijuna kuna za dnevnice, automobile, cestarine, hotele, stanarine, odvojeni život itd.
Najviše je, prema podacima koje je objavio Sabor, potrošio SDP-ov Domagoj Hajduković čak 110 tisuća kuna. Hajduković, koji je kao potpredsjednik Odbora za europske poslove, član Odbora za međuparlamentarnu suradnju, član Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske te član Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe mnogo putovao.
Odmah do njega su HDZ-ovi Ante Babić sa 98.000 i Sanja Putica s nešto više od 97 tisuća kuna troškova. Ona je članica odbora za Odbora za međuparlamentarnu suradnju te voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe pa je isto dosta provela na putovanjima, a i iz Dubrovnika je pa putuje i do Zagreba. Babić je član Odbora za međuparlamentarnu suradnju.
Iza njih po troškovima je HDZ-ov Miro Kovač s nešto više od 87.000 kuna koji je član Odbora vanjsku politiku, Odbora za europske poslove i Odbora za međuparlamentarnu suradnju.
Pojedinačne troškove svakog zastupnika možete pronaći ovdje.
Jedna od predloženih mjera građanske inicijative „Narod odlučuje“ jest smanjenje broja zastupnika za 25%, tj. s trenutno maksimalnih 160 na maksimalno 120, odnosno na raspon od 100 do 120 zastupnika.
Plenković protiv referenduma GI Narod odlučuje
Početkom lipnja 2018. godine Plenković je u HRT-ovom Dnevniku ponovno napao i, suprotno demokratskim standardima, zauzeo stranu po pitanju za koje je zakonom propisan broj građana zatražilo referendum.
„Ja sam vrlo jasno rekao svoj stav: smatram da izborni sustav nije tema o kojoj se treba odlučivati na referendumu. Podsjetit ću malo hrvatsku javnost, mislim da su to svi zaboravili, 30. svibnja 1990., nakon višestranačkih izbora, tadašnji trodomni sabor je imao 356 zastupnika. Nakon toga smo imali dvodomni sabor – sa županijskim i zastupničkim domom- on je imao, otprilike, u nekim varijantama 205 zastupnika, u nekim 197. Zadnjih 15-ak godina imamo sabor koji varira – od 151-153 zastupnika. To za veličinu Hrvatske, koja ima 4 milijuna stanovnika, nije puno. Pogledajte Sloveniju– ona ima 90 zastupnika u državnom zboru, i ima prag koji se sugerira ovom inicijativom- od 4 %, ali pogledajte rezultate: 9 stranaka prelazi izborni prag! Imaju praktički neupravljivu situaciju demokratskih institucija. Ja mislim da je to loše, pogotovo kada smo u fazi da još uvijek gradimo naše institucije. Moramo imati institucije kojima se može upravljati – funkcionalno, demokratski i legitimno.”, nabraja Plenković.
Za Dnevnik Nove TV Plenković je ustvrdio gotovo identično:
“Smatram da referendum nije najbolji način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Za to postoji Hrvatski sabor, postoji Vlada, postoje političke stranke koje mogu na puno na puno precizniji i detaljniji način regulirati izborni sustav. U jednoj sam emisiji rekao da smo trodomni Sabor imali 1990. S druge strane Markovog trga sjedilo je 356 ljudi. Pa dvodomni Sabor, u kojem je bilo između 195 i 207 zastupnika, a sad ih imamo 151… Mislim da je smanjivanje prava zastupnicima manjina korak nazad. To rade ljudi koji ne znaju ništa o tome što je bilo 90-ih. Mi smo morali donijeti ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kako bi se omogućilo međunarodno priznanje Hrvatske.”
Što je predlagala inicijativa Narod odlučuje glede smanjenja zastupnika?
GI Narod odlučuje je prikupila 405.342 valjanih potpisa za prvo referendumsko pitanje o promjeni izbornog sustava te 407.469 valjanih potpisa za drugo referendumsko pitanje koje se odnosi na to da zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna – 10 posto više od potrebnog broja.
Primarni cilj koji se želi postići smanjenjem broja zastupnika jest upravo racionalizacija troškova koji se podmiruju iz državnog proračuna: prosječna mjesečna plaća zastupnika je 15 000 kuna neto, tj. oko 25 000 kn bruto; mjesečna naknada koja se iz državnog proračuna uplaćuje političkim strankama za svakog pojedinog saborskog zastupnika iznosi 32 000 kuna za zastupnike odnosno 35 000 kuna za zastupnice, a naknada političkim strankama za troškove izborne kampanje po svakom zastupniku prosječno iznosi oko 180 000 kuna.
Drugi je cilj postići optimalan odnos broja zastupnika i broja stanovnika. Komparativna istraživanja pokazuju da prenizak omjer zastupnika po stanovništvu može voditi nestabilnijem političkom sustavu u kojem se češće javljaju nepoželjni politički izričaji, dok previsok omjer dovodi do nepotrebnih kako izravnih, tako i neizravnih troškova, veća je tendencija izglasavanja prevelikog broja zakona i odluka, znatno je složenija i veća mogućnost utjecaja politike na tržišno natjecanje te se općenito stvara bitno viša propusnost za političko lobiranje u gospodarstvu, kao i za samu korupciju.
Opstrukcije referenduma GI Narod odlučuje
U Izvješću Ministarstva uprave o provjeri potpisa na str. 39. i 44. stoji da je među 40.000 odbačenih potpisa najviše onih – oko 30.000 – za koje Ministarstvo tvrdi da su nečitki ili je pogrešno upisana znamenka OIB-a, a ostalih je 8000 dvostrukih potpisa.
“Za većinu se tih 30.000 potpisa može ustanoviti da su ih dali konkretni birači – imenom i prezimenom i OIB-om – što znači da se sukladno Ustavu njihov potpis trebao priznati kao valjan, no svejedno su po proizvoljnim kriterijima diskvalificirani. Referendum je odbačen jer je Plenković gradu veličine Vukovara diskvalificirao potpise, a ne zbog ‘duplih potpisa’”, upozoravaju iz inicijative.
Podsjećamo da samo 0,8%, odnosno 3 000 potpisa nedostaje za prvo referendumsko pitanje GI Narod odlučuje, a svega 2%, odnosno 7 000 za drugo referendumsko pitanje.
Prvo pitanje odnosilo se na smanjenje broja saborskih zastupnika na maksimalno 120, u svrhu učinkovitijeg djelovanja Sabora i manje fragmentacije:
1) Jeste li za to da se članak 72. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
„Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, koji se, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. Pripadnici nacionalnih manjina biraju najviše šest zastupnika u Hrvatski sabor.
Zastupnici se u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, biraju prema sustavu razmjernog predstavništva.
Birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
Izabrani kandidati s pojedine liste utvrđuju se isključivo na temelju najvećeg broja preferiranih glasova.
U svakoj izbornoj jedinici u Republici Hrvatskoj bira se najmanje 15 zastupnika. Izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske. Broj zastupničkih mjesta rasporedit će se među izbornim jedinicama na temelju izračuna odnosa broja birača u svakoj izbornoj jedinici i ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju kandidacijske liste koje su na izborima dobile najmanje 4% važećih glasova birača.
Birači na izborima mogu glasovati: na biračkom mjestu, dopisnim ili elektroničkim putem.“
Zastupnički paušal, naknada za odvojeni život i službeni stanovi
Zastupnici, uz mjesečnu plaću, sukladno Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, imaju pravo i na dodatan paušalni iznos od 1500 kuna mjesečno za neodređene materijalne troškove obavljanja dužnosti. Također, zastupnici imaju pravo i na naknadu za odvojeni život od obitelji u iznosu od 1000 kuna mjesečno. Zastupnici s prebivalištem udaljenim više od 50 km od Zagreba imaju pravo unajmiti službeni stan do dodatnih 2500 kuna mjesečno te na režijske troškove do 500 kuna mjesečno.
Dnevnica i naknada troškova prijevoza
U svrhu obavljanja svojih zastupničkih dužnosti zastupnici imaju pravo na dnevnicu koja za službeno putovanje iznosi 150 kuna plus naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (2 kn po kilometru). Zastupnici imaju pravo i na naknadu troškova prijevoza, a iznos naknade ovisi o tome koriste li službeni stan u kojem slučaju imaju pravo na višekratnu naknadu troškova kilometraže, ili ne koriste službeni stan, a prebivaju 50 do 150 km od Zagreba, u kojem slučaju imaju pravo na 2500 kuna mjesečne naknade.
Izvor: narod.hr
Foto: Fah (Fotomontaža. Narod.hr)
