Nakon katastrofalnih rezultata državne mature, trećina upisnih mjesta na visokim učilištima ostala prazna!
22. rujna 2019.

Nikad gori rezultati državne mature i na ljetnome i na jesenskom roku ove godine, dugogodišnji demografski problemi, prevelik zalogaj koji si zadaju fakulteti kada su u pitanju upisne kvote – sve se to, čini se, odrazilo i na popunjavanje upisnih mjesta na fakultetima u novoj 2019./2020. akademskoj godini.

Statistika je gotovo pa šokantna: nakon provedenog ovogodišnjeg jesenskog upisnog roka, a time i svih upisa za novu akademsku godinu, na našim je visokim učilištima (privatnima i javnima ukupno) nepopunjeno ostalo gotovo 12 tisuća predviđenih upisnih mjesta!

To je više od trećine istaknute upisne kvote za novu akademsku godinu, jer podaci Središnjeg prijavnog ureda Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) pokazuju kako je u ljetnome roku bilo istaknuto oko 42 tisuće slobodnih upisnih mjesta (računajući i kvote za strance te državljane EU-a).

Katastrofalna matura

U ljetnom roku, dijelom i zbog katastrofalnih rezultata državne mature, pravo na upis studija ostvarilo je više od 24 tisuće maturanata i drugih kandidata. Kako bilo, za jesen je preostalo nevjerojatnih gotovo 17 tisuća slobodnih mjesta (na svim visokim učilištima, privatnima i javnima, uključujući i kvote za strance) što je, kažu u AZVO-u, za 20 posto više nego u jesenskom roku 2018. godine.

Jesenski rok nije ni približno mogao popuniti apetite visokoškolskih ustanova, pravo na upis ostvarilo je tek 5211 kandidata, tako da je na kraju ukupan broj upisanih studenata u novoj akademskoj 2019./2020. godini oko 30 tisuća, dakle, nešto manje od 12 tisuća upisnih mjesta ostalo je zjapiti prazno. I to možemo shvatiti uvjetno, jer službena statistika zasad nema podataka jesu li se svi brucoši od njih 5211 koji su stekli to pravo u jesenskome roku doista i upisali na fakultete.

Samo na osam javnih sveučilišta, prema toj statistici, nakon završenoga ljetnog i jesenskog upisnog roka ukupno je ostalo nepopunjeno oko šest i pol tisuća mjesta (na Sveučilištu u Zagrebu gotovo tri tisuće, u Splitu oko 700, u Zadru 478, Dubrovniku 254 itd.). Ništa bolje stanje nije ni na javnim veleučilištima i javnim visokim školama, a osobito u privatnom sektoru – u privatnim visokim školama, primjerice, za jesen na preostala 1903 slobodna mjesta, pravo upisa steklo je tek 112 kandidata, na privatnim sveučilištima od 456 raspoloživih mjesta pravo upisa ostvarilo je samo 50 brucoša, a uvjete za upis na 805 slobodnih “jesenskih” mjesta na privatnim veleučilištima ispunila su tek 162 kandidata.

Prazni studiji

Za jesenski je rok, brojčano gledano, najviše mjesta ostalo na izvanrednom stručnom studiju Poslovne ekonomije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, čak 318, ali pravo upisa steklo je svega 87 kandidata. U Zagrebu je velike muke s popunjavanjem mjesta bilo i na redovitom studiju prometa na Fakultetu prometnih znanosti gdje je za jesen ostalo čak 206 slobodnih mjesta, a samo je 30 kandidata ostvarilo pravo na upis, na dvopredmetnoj indologiji na Filozofskom fakultetu od 56 preostalih slobodnih mjesta popunjena su svega dva, a na studiju teološko-religijske znanosti na Katoličko-bogoslovnom fakultetu od 66 slobodnih mjesta tek jedno.

Na Sveučilištu u Splitu najviše slobodnih mjesta za jesen, ukupno 130, ostalo je na izvanrednom stručnom studiju kineziologije, ali uvjete za upis ispunilo je 58 kandidata, dok je na izvanrednom studiju prava od 95 preostalih mjesta za jesen uvjete zadovoljilo svega šest budućih brucoša. Od redovitih studija u Splitu loša je situacija na studiju strojarstva na FESB-u gdje je pravo upisa na preostalo 51 mjesto steklo svega osam kandidata, na studij fizike od 29 slobodnih mjesta svega šest, a studij mediteranske poljoprivrede od 28 slobodnih mjesta tek četiri kandidata.

U Zadru je, primjerice, na dvopredmetnoj filozofiji od 38 slobodnih mjesta u jesenskome roku pravo upisa ostvarilo samo pet budućih studenata, a brojna prazna mjesta ostat će i na redovnom studiju hrvatskog jezika i književnosti jer se na 34 preostala mjesta za jesen moglo upisati tek devet brucoša.

slobodna mjesta:
3000 – Sveučilište u Zagrebu
700 – Sveučilište u Splitu
478 – Zadar
254 – Dubrovnik

Zagreb:
– studij prometa: 176 slobodnih mjesta
– indologija 54 mjesta
– teološko-religijske znanosti: 65 mjesta

Split
– kineziologija: 72 mjesta
– pravo: 89 mjesta
– strojarstvo: 43 slobodna mjesta
– fizika: 23 mjesta
– studij mediteranske poljoprivrede: 24 slobodna mjesta

Izvor: narod.hr/slobodnadalmacija.hr

foto HINA/ Select/ ik

Udruga u ime obitelji

Rad udruge “U ime obitelji” možete podržati svojom donacijom.

Udruga U ime obitelji okuplja aktivne građane u promicanju i obrani ljudskih prava, demokracije i temeljnih vrijednosti naše civilizacije. Svojim djelovanjem – zagovaranjem, zahtjevima, peticijama potičemo one koji su na vlasti da poštuju ljudsko dostojanstvo i prava pojedinca.

Udruga U ime obitelji osnovana je u svibnju 2013. tijekom referendumskog procesa prikupljanja potpisa za ustavnu zaštitu braka. Od svog osnutka, kontinuirano djeluje u svrhu osnaživanja braka i obitelji, civilnog društva, zaštite života od začeća do prirodne smrti, zaštite najboljeg interesa djeteta, zagovara neradnu nedjelju, slobodu medija, borbu protiv korupcije te demokratizaciju izbornog sustava u Hrvatskoj. Naša misija je društvenim zagovaranjem aktivno sudjelovati u osnaživanju braka i obitelji te izgradnji demokratskog društva.

 

Pratite nas

#Prethodni članak
Sljedeći članak$

Damir Fekeža