Erste banka već nekoliko godina podržava manifestacije poput “Zagreb pridea”, pa su ga tako podržali i ove godine. Dr. sc. Boris Havel, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu taj je aktivizam shvatio kao osobnu uvrjedu, te uvrjedu hrvatskoj kulturi, tradiciji, obiteljskim vrijednostima i shvaćanju morala te je uputio javno pismo kojim obavještava Erste banku o razlozima zatvaranja računa.
Više čitatelja koji se osjećaju slično kao i gospodin Havel i imaju račune u Erste banci javilo se Narod.hr-u, te su tražili da im objasnimo proceduru za zatvaranje računa u Erste banci i kako otvoriti račun u nekoj drugoj.
Čitatelji su izrazili nezadovoljstvo da se od naknada koje oni plaćaju banci financiraju kontroverzni događaji, politički, ideološki i svjetonazorski projekti – s kojima se oni osobno ne slažu, poput homoseksualnih povorki i/ili njihove promocije. Ističu da ne žele svojim novcem sudjelovati u toj vrsti aktivizma.
Banke u Hrvatskoj naplaćuju više od 200 naknada. Prihodi od provizija i naknada lani su neto (kada se oduzmu njihovi troškovi, kao što su kartično procesuiranje ili naknade Fini) iznosili 3,2 milijarde kuna.
Erste banka priznala da je LGBT aktivizam politika njihove središnjice
Evo što je Erste banka odgovorila na upit Narod.hr-a o podršci homoseksualnoj povorci
Blokade na FB zbog peticije o Erste banci i kampanji kojom se promiče ‘transrodnost’!
Marijana Petir za Narod.hr potvrdila da je zatvorila račun u Erste banci
Nikola Grmoja za Narod.hr o računu Mosta u Erste banci, koja je zagovarala homoseksualnu povorku
U Erste banci račun je najbrže zatvoriti na način da dođete osobno s dokumentima u poslovnicu. Za fizičke osobe račun se zatvara bez naknade.
U slučaju tekućeg računa zatvaranje i prijenos računa možete zatražiti od nove banke, ali tada se plaća naknada. Da bi se to napravilo račun ne smije biti u minusu, kažu u Erste banci. Naknada je 6 kuna. Za devizne račune, odnosno stranu valutu naknada je 85 kuna, ali sve banke nemaju uslugu prijenosa deviznog računa.
Ako imate oročenu štednju, poželjno bi bilo imati ugovor o toj štednji, a ako ga nemate, onda morate doći u onu poslovnicu gdje ste sklopili ugovor.
Sav novac koji imate na računima može se dobiti na ruke, s time da se za iznose veće od 20 tisuća kuna ili 5 tisuća eura treba najaviti dva dana ranije.
Što se tiče dobrovoljnog mirovinskog fonda, najprije se mora zatražiti članstvo u drugom društvu. Nakon potpisivanja zahtjeva za članstvo u novom društvu, korisnik se javi u Erste Plavi s osobnim podatcima gdje se popunjava Zahtjev za prijenos sredstava u drugo mirovinsko društvo. Izlazna naknada iznosi 2,5 posto iznosa. Zahtjev se može zatražiti i telefonski i oni ga šalju poštom.
Od 2017. olakšano prebacivanje računa
Inače, od srpnja 2017. u Hrvatsku je implementirana europska direktiva o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, čime je građanima omogućeno da svoje račune za plaćanje sele iz jedne u drugu banku daleko jednostavnije nego prije. Također od lani, banke su dužne potrošačima davati informativni dokument o naknadama za najreprezentativnije usluge povezane s računom za plaćanje (FID) pa se jednostavno može usporediti naknade u različitim bankama i lakše odlučiti o računu koji najbolje odgovara njegovim potrebama.
Prema podatcima Hrvatske narodne banke (HNB), lani je 2179 ljudi prenijelo svoje tekuće i žiro kunske i devizne račune iz jedne u drugu banku.
Na mrežnom sjedištu HNB-a na poveznici OVDJE korisnici mogu lakše odabrati najpovoljniju banku za svoje potrebe i zatražiti uslugu prebacivanja. Na stranici Informativni dokumenti o naknadama na tržištu RH pronalaze se podatci za svaku banku pojedinačno i vrste korisnika.
Usporedbu naknada za najčešće korištene platne usluge povezane s kunskim tekućim računom jednostavnim odabirom banke i vrste usluga može se pronaći na poveznici OVDJE.
Banke u plusu i minusu
U prvoj polovici ove godine 20 banaka koje posluju na hrvatskom tržištu zaradilo je 3,8 milijardi kuna prije oporezivanja.
Najveće banke, Zagrebačka i Privredna, odnijele su ukupno 2,2 milijarde kuna od 3,8 u prvoj polovici ove godine. Preostalih 18 banaka 1,6 milijardi kuna. Prema nerevidiranim podacima HNB-a, dobit bankarskog sustava veća je deset posto nego u istom razdoblju lani kad su zaradile 348 milijuna kuna manje. U minusu su dvije: uz varaždinsku J&T banku češkog vlasnika, koja je u gubitku 2,4 milijuna kuna, državna je Croatia banka udvostručila lanjski minus: s 10 milijuna kuna ove je godine skočila na 20 milijuna. Iako se povremeno spominje njezino pripajanje HPB-u dosad se to nije dogodilo; njome se ne bave ni vlasnici niti je spominje regulator koji se, doduše, znao intenzivno pozabaviti i manjima od nje iako nisu bile sistemski rizik. Najveću je dobit ostvarila Zaba, impresivnih 1,3 milijarde kuna, skoro 30 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je PBZ povećao zaradu 15 posto, na 851 milijun kuna. Dobit je nakon pripajanja Splitske banke utrostručio OTP, s lanjskih 151,4 na 417,8 milijuna kuna, navodi vecernji.hr.
Veći pad dobiti među najvećim bankama ima samo Erste, sa 622,1 na 403,2 milijuna kuna; RBA je s 331 pao na 304 milijuna, dok ju je Addiko povećao sa 142 na 157 milijuna, a državni HPB sa 115 na 153 milijuna kuna. Lani su banke zaradile ukupno 5,6 milijardi kuna, od čega se 60 posto odnosi na dvije najveće, PBZ i Zabu s ukupno 3,6 milijardi kuna, a veću su bruto dobit u prošlom desetljeću imale samo 2016. – 6,2 milijarde. U 2017. dobit im je iznosila 3,9 milijardi, a godinu ranije imale su impresivnih 4,9 milijardi kuna.
Izvor: narod.hr
Foto: Bundesministerium für Europa / wikimedia commons, Erste Group Bank AG / wikimedia commons, snimka zaslona; Fotomontaža: narod.hr
