U organizaciji Večernjeg lista, u Hotelu Esplanade u Zagrebu održava se konferencija “Hrvatska kakvu trebamo-dvije godine poslije”. Ovaj program se održava dvije godine nakon prve konferencije iz serije “Hrvatska kakvu trebamo”, a sastoji se od devet stručnih izlaganja i šest panel diskusija.
Na konferenciji je sudjelovala i predsjednica udruge U ime obitelji, dr. Željka Markić u sklopu panela “Politički sustav”.
Uz dr. Markić na panelu su sudjelovali ministar uprave Lovro Kuščević, Pero Maldini, politolog i sveučilišni profesor, Božo Petrov, predsjednik Mosta, Davorko Vidović, politički tajnik SDP-a i Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida. Moderatorica panela bila je Iva Puljić-Šego, novinarka Večernjeg lista.
Dr. Markić: “Vladajući govore da se građani trebaju aktivirati, a zatim potpuno zaustavljaju zalaganje više tisuća volontera”
„Premijer Plenković nedavno je spomenuo premijski model po kojemu bi izborni pobjednik dobio dodatne mandate. Kako Vi komentirate taj premijski model?”, upitala je moderatorica dr. Željku Markić.
Dr. Markić je odgovorila: „Mislim da je to bio jedan probni balon da se vidi kako će javnost reagirati. Ali ja mislim da je premijer jako dobro pokazao što misli o promjenama izbornog sustava upravo na primjeru građanske inicijative „Narod odlučuje” kojom su, po drugi puta u četiri godine, građani dali inicijativu, oni isti građani koje je upravo danas premijer pozivao da se više uključe, te izrazili to u jednoj ogromnoj brojci od preko 300 000, zatim preko 400 000 potpisa… Skupljali smo potpise u vrlo teškim uvjetima, HDZ-ova vlada je bila protiv toga, dok je tijekom prijašnje slične inicijative SDP-ova vlada bila protiv. Mi imamo jedan fenomen u Hrvatskoj gdje svi govore da se ljudi trebaju angažirati, sada kada se građani uključe i volontiraju, a mislim da svi u ovoj dvorani razumiju da je za takvu akciju bilo potrebno na tisuće volontera, da se takav postupak potpuno odreže, obespravi i na kraju zaustavi političkim, usudit ću se reći, prijevarama. Time se građanima „de facto” šalje poruka da je bolje da ništa niti ne rade.
Čuli smo od g. Skoka kako Hrvati imaju osjećaj da su bespomoćni pred institucijama.
Vlada RH, koju imenuje Sabor RH, nije dopustila, ne samo da inicijative budu prisutne pri pregledavanju potpisa, nego ni parlamentarne stranke u tom Saboru. A svaki aktualni sat nam pokazuje da se premijer ponaša kao da je on šef saborskim zastupnicima, a ne kao da su saborski zastupnici šefovi njemu.
Ako se jedna ovakva akcija zaustavlja te se građanima šalje poruka: „Radije ostanite doma jer ćete svi biti maltretirani kroz medije, a ionako vam neće uspjeti”, onda to nije put za demokratski i gospodarski oporavak.”
Petrov: Sabor u svakom trenutku može raspisati referendum
Nakon toga, ministar Kuščević bio je upitan o novom zakonu o referendumu, kojega Ministarstvo priprema. On je ustvrdio da je neistinita tvrdnja da je premijer Plenković opstruirao referendum te je rekao da su „hrvatski građani rekli da ne želi referendum”.
“Svako otežavanje provođenja referenduma je pokušaj zaključavanja političke scene”, rekao je dr. Božo Petrov, koji je također podsjetio da Sabor u bilo kojem trenutku, neovisno o tome postoji li neka građanska inicijativa i ima li ona dovoljno potpisa, može raspisati referendum, te je dodao:
„Ovo je cjenkanje i „kokošarenje” oko toga je li 385 ili koliko tisuća potpisa. Mislim da je i brojka od 300.000 velik broj. Nadam se da će se poslušati glas građana.”
Govoreći o „političkoj stabilnosti”, dr. Markić je kazala:
„U ovim okolnostima, kada se govori o stabilnosti, govori se o stabilnosti dvije stranke- SDP-a i HDZ-a koji se izmjenjuju na vlasti od 2000. i te stranke, ne govorimo samo o njihovom političkom povezivanju, povezuju se i u pitanjima gospodarstva. U jednoj državi u kojoj je toliko veliki udio gospodarstva pod upravom države kroz državne firme. Ako se o tim firmama politički odlučuje samo kroz interes „kako ću ja ostati na vlasti?” onda se onemogućavaju stvarne promjene u Hrvatskoj. Za nas je promjena izbornog sustava ključ selekcije ljudi – koji će biti pošteni i koji će moći ekonomski upravljati Hrvatskom.”
Dr. Markić sramotnim je nazvala i pojavu „prebjega” iz jedne političke stranke u drugu.
„Situacija s ovom vladom pokazuje da su birači dali većinu glasova onima koji prethodno nisu bili na vlasti, a da je „de facto” stranka HDZ uvela u vlast one koje su birači na izborima kaznili”.
Također je govorila o korupciji i nepotizmu: „Na koji način će hrvatska dočekati da se zaustavi ova interesna veza političkih stranaka, ako neprestano oni koji se izmjenjuju na vlasti jedni druge ne diraju?”m te dodala:
„Prema tome, mi ne razgovaramo samo o tome hoće li birači biti oni koji će odlučivati o poretku ulaska zastupnika u Sabor, razgovaramo o tome hoćemo li uspjeti riješiti ovu korupcijsku hobotnicu koja guši hrvatske građane i tjera ih da odlaze u inozemstvo.”
Također je istaknula potrebu da hrvatski državljani dijaspore mogu ravnopravno izlaziti na izbore.
Dr. Markić: “Prema sadašnjem sustavu u kojemu zastupnici manjina glasuju o svim pitanjima – ne radi se o demokratskim nego o trgovačkim standardima”
O tvrdnjama da je GI htjela „smanjiti prava nacionalnih manjina”, dr. Markić je kazala:
„Jako je važno reći da prijedlog koji smo mi dali sprječava da zastupnici manjina glasuju o Vladi. Tu se ne radi o oduzimanju ikakvih prava, nego o tome da se Hrvatska dovede u rang drugih država u Europskoj uniji. Niti jedna nema takav zakon o zastupnicima nacionalnih manjina.
Dakle, mi želimo omogućiti da se dade veća težina dijelu od 70 % birača koji i redovito glasuju na općim listama, a da onih 30% koji glasuju za obične liste – da njihovi zastupnici ne mogu odlučivati o Vladi. To ne doprinosi demokraciji jer mi sada imamo situaciju da oni koji su na izborima dobili 4 % glasova birača, imaju 10% utjecaja u Vladi RH. Za to nitko razuman ne može reći da je pravedno”, rekla je i dodala:
„Ja se bojim, da se prema sadašnjem sustavu, ne radi o demokratskim standardima, već da se radi o trgovačkim standardima jer ovih 8 manjinskih zastupnika jako dobro sudjeluje u političkoj trgovini.”
“Hrvatska dijaspora najveći je investitor u RH”
O glasovanju hrvatskog iseljeništva, dr. Markić je pak istaknula:
„Ako netko želi uvesti novi kriterij za glasovanje, a to je plaćanje poreza Republici Hrvatskoj, onda bih ja jako rado da oni predlože takvu inicijativu. Voljela bih vidjeti kako će se onda glasovati u samoj Hrvatskoj – hoće li oni koji plaćaju više poreza imati više glasova, a oni koji plaćaju manje – imati manje? Ja ne smatram da je to dobar put. I mislim da je jedan od razloga što mnogi hrvatski državljani iz dijaspore imaju problem s povratkom u Hrvatsku jest taj što oni donose antikorupcijski način vođenja biznisa”. Zatim je podsjetila i na činjenicu da je hrvatska dijaspora najveći investitor u Republiku Hrvatsku.
Dr. Markić je na pitanje hoće li inicijativa nastaviti sa svojim aktivnostima i ponovno skupljati potpise kazala:
„Postoji velika odlučnost da se ova inicijativa nastavi dalje i sigurno će se nastaviti.”
Kuščević na konkretne prijedloge o promjeni izbornog sustava: “Ovo što se predlaže je populizam”
Božo Petrov rekao je kako bi volio iskoristiti prisutnost ministra Kuščevića da odgovori na pitanja o nekoliko prijedloga promjene izbornog sustava koje je iznio Most.
„Mi smo dali nekoliko prijedloga i stvarno bih volio čuti i od ministra uprave kao i od drugih aktera što točno od naših prijedloga njima ne odgovara:
– povećati broj preferencijskih glasova s jednog na tri
– ukinuti preferencijski prag od 10% – time ćete dobiti birače koji će se potaknuti na preferencijske izbore
– drukčije oblikovanje izbornih jedinica- mogućnost da svaki vrijedi isto
– smanjiti prag za ulazak u Sabor s 5% na 4%.
– smanjiti broj saborskih zastupnika
– uvođenje elektroničkog i dopisnog glasovanja.
Kada bismo se barem oko nekih stavki usuglasili, mislim da bi to bio velik korak naprijed.” – rekao je Petrov.
„Demokracija nije anarhija”, kazao je Kuščević odgovarajući Petrovu. „Ovo kako predlaže Most je klasični model populizma”.
Dr. Markić istaknula je da je GI prikupila 10% više od 10% potrebnih potpisa birača. „Tih preko 400.000 ljudi dalo je svoj glas za jedno pitanje, a HDZ s nekih 600.000 četiri godine odlučuje o svim pitanjima u ovoj državi. Prema tome, ovaj koncept koji g. ministar ovdje nudi je koncept prema kojemu mi kao birači, poželjno oni koji glasuju za HDZ i SDP – izađu na izbore, a ostali ostaju doma i četiri godine šute. To ne omogućuje potrebne promjene.”
Na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” znanstvenici i sveučilišni profesori ocjenjuju što se u Hrvatskoj dogodilo unatrag dvije godine te predložiti mjere za budućnost. Održava se 9 izlaganja (Anđelko Akrap: Demografija, Boris Jokić: Obrazovanje i digitalno društvo, Dragan Lozančić: Nacionalna sigurnost, Pero Maldini: Politički sustav, Goran Granić: Energetika, Davor Škrlec: Ekologija, Katarina Miličević: Turizam, Božo Skoko: Novi imidž Hrvatske, Ivo Lučić: Odnos prema prošlosti) i 6 panel-diskusija u kojima će sudjelovati 30-ak stručnjaka: Politički sustav, Obrazovanje i digitalno društvo, Nacionalna sigurnost, Poljoprivreda i turizam, Energetika i ekologija, Novi imidž i međunarodno pozicioniranje Hrvatske. Na konferenciji će izlagati i cijeli državni vrh: premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
Izvor: narod.hr
Foto: snimka zaslona
