U ime obitelji

U ime obitelji u javnoj raspravi oko mjere Roditelj odgojitelj: Tomaševićeva vlast nije provela nikakvu analizu niti istraživanje, evo što predlažemo

U ime obitelji u javnoj raspravi oko mjere Roditelj odgojitelj: Tomaševićeva vlast nije provela nikakvu analizu niti istraživanje, evo što predlažemo

Nakon što je Visoki upravni sud početkom srpnja srušio odluku o ukidanju mjere roditelj odgojitelj, ekipa iz Možemo koja upravlja Gradom Zagrebom, krajem istog mjeseca izašla je s novim prijedlogom kojim se ova mjera kroz godinu dana polako eutanazira. Grad je o novoj odluci oko ove mjere otvorio savjetovanje sa zainteresiranom javnošću koje je završilo 28. kolovoza. Donosimo vam stoga primjedbe i prijedloge udruge U ime obitelji na novu odluku Grada Zagreba.

Mjera RO Tomaševiću trn u oku

Početkom srpnja Visoki upravni sud poništio je Odluku o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja. Nakon početnog šoka za gradsku upravu na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem kojem je demografska mjera trn u oku otkako je pokazao aspiraciju za foteljom gradonačelnika, krajem srpnja njegova zamjenica Danijela Dolenec (Možemo) iznijela je izmijenjenu odluku o mjeri roditelj odgojitelj.
Gradski oci time su, kao tvrde, usvojili neke od primjedbi Visokog upravnog suda, i mjeru odlučili polako eutanazirati kroz period od godine dana.

Novi prijedlog najprije je prošao kroz tzv. javnu raspravu koja je trajala do 28. kolovoza.

Nacrt prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja tako bi se u rujnu trebao naći na izglasavanju u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Izgledno je, s obzirom na skupštinsku većinu koju drže Možemo i SDP, da će i ovaj novi prijedlog Grada oko mjere roditelj odgojitelj biti usvojen.

Mi vam donosimo primjedbe i prijedloge koje je u javnom savjetovanju o novoj odluci Grada o ovoj mjeri iznijela udruga U ime obitelji.

Kako Grad u godinu dana planira eutanazirati mjeru RO

Podsjetimo samo, da je Grad Zagreb prema novoj odluci predvidio da odluka u rujnu stupi na snagu, da se od 31. ožujka 2023. naknada za roditelje odgojitelje snizi na razinu minimalne plaće, a od 20. lipnja 2023. ponovno se reže na pola minimalne plaće. Od 30. rujna sljedeće godine, mjeru će gubiti svi oni kojima najmlađe dijete navrši sedam godina, a novih korisnika neće biti.

UiO: Nanesena je velika šteta za 20.000 djece

”Udruga U ime obitelji smatra da bi prihvaćanje predmetnog Nacrta prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja nanijelo veliku štetu više od 20.000 djece od kojih je više od 6.000 vrtićke dobi, kao i oko 5.750 očeva ili majki koji su s Gradom Zagrebom ušli u ugovorni, poslovni odnos.

U tom ugovornom odnosu velik dio korisnika mjere procijenio je da na temelju ponuđenih financijskih i drugih uvjeta mogu imati još jedno – treće ili daljnje dijete. Ovi očevi i majke koji su svoj obiteljski život (oko 5.750 obitelji) prilagodili uvjetima koje im je ponudio grad Zagreb imaju legitimno očekivanje da će, baš kao što su oni ispunili svoj dio obaveza, to isto činiti i Grad Zagreb”, stoji u primjedbama i prijedlozima koje je udruga U ime obitelji (UiO) navela u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću oko nove odluke Grada oko mjere roditelj odgojitelj (RO).

Odluka RO izmjena 29.7.2022. (2)

Podsjećaju da je Visoki upravni sud (VUS) od 5. srpnja 2022. ocijenio da je ”Grad Zagreb u Odluci propustio uspostaviti ravnotežu između javnog interesa i zaštite legitimnih očekivanja korisnika, te je ukupnošću posljedica koje bi nastale osporavanom odlukom korisnicima nametnuo prekomjerni teret”.

Argumenti UiO u tzv. javnoj raspravi

U nastavku donosimo argumente koje je udruga UiO navela u tzv. javnoj raspravi oko novog prijedloga Grada o mjeri RO.

Demografski ishodi

 1. Demografski ishod mjere roditelj odgojitelj opravdao je ulaganje, i od javnog je interesa za Zagreb i Hrvatsku, jer je glavni i izravni pokazatelj primjene mjere roditelj odgojitelj upravo to što je gotovo 30% više trećerođene i daljnje djece (u daljnjem tekstu: troje plus djece) koja su pridonijela zaustavljanju pada rođene djece u Zagrebu, a onda i u Hrvatskoj.

Naime, prema podacima dostupnim na Državnom zavodu za statistiku Republike Hrvatske, čak u razdoblju od 2016.-2020. u Zagrebu je rođeno ukupno 7.469 troje plus djece, odnosno, 1.674 djece više od razdoblja prije uvođenja mjere 2011.-2015., što je porast broja treće i daljnje rođene djece za gotovo 30%! U ovom razdoblju uzeta je u obzir i 2020. godina, iako ona nije relevantni pokazatelj uspješnosti mjere, jer je to godina u kojoj je Zagreb zadesilo nekoliko katastrofa (potres, pandemija…) koje su sigurno bile važni čimbenik u pogledu donošenja odluke o rađanju djece. Stoga je za dobivanje stvarne slike učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj najbolje uzeti razdoblje od 2016. do 2019. godine.

> Dolenec objavila plan Možemo za ukidanje mjere roditelj odgojitelj: Prvo će smanjivati iznos naknade, a zatim…

> U ime obitelji: Tomašević ignorira Odluku Suda praznim obećanjima o izgradnji vrtića

> Dr. sc. Palić: ‘Tomaševiću je mjera roditelj odgojitelj atraktivna meta, uzrok je svjetonazorski – nepodnošenje obitelji s više djece’

> GI ‘U djeci je budućnost’ prijavila prijetnje i vrijeđanje; Lovrić o presudi: ‘Tomašević zamagljuje istinu’

U razdoblju od 2016. do 2019. godine broj novorođene treće djece već je godinu dana nakon uvođenja mjere roditelj odgojitelj naglo porastao za 13% te nastavljao rasti i iduće godine. Od prve godine nakon uvođenja mjere primjećuje se i njezin pozitivan utjecaj na rađanje četvrtog i sljedeće djece. U odnosu na 2016. godinu, odnosno, razdoblje prije uvođenja mjere, godišnji broj trećerođene djece porastao je za 24% u 2019. godini dok je broj četvrte i daljnje djece porastao za 25%. Konkretno, od 2017. do 2019. godine rođeno 4.755 treće i daljnje djece od čega je čak 49% tj. 2.344 rođeno u obiteljima korisnika mjere.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH broj godišnje rođene djece u velikim gradovima u RH u 2015. i 2019. godini, dakle godini prije uvođenja mjere i četiri godine nakon uvođenja mjere, u gradovima Osijeku rođeno je 2015. godine 990 djece, a u 2019. godini 819 djece; u Rijeci je u 2015. rođeno 899 djece i u 2019. 790 djece i Splitu u 2015. rođeno je 1.545 djece, a u 2019. 1.505 djece. Samo je u Zagrebu rođeno više djece, odnosno u 2015. rođeno je 8.039 djece, a u 2019. 8.062 djece. Očito je da bez mjere roditelj odgojitelj to ne bi bio slučaj.

Grad Zagreb zaustavio je trend pada broja novorođenih, u odnosu na ostale gradove u Hrvatskoj, što je najbolji pokazatelj demografske učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj kao i toga da je to mjera od javnog interesa.

Što s mjestima u vrtićima?

2. U Obrazloženju prijedloga Odluke, navodi se:
• … radi ostvarivanja prava na priuštiv i kvalitetan institucionalni odgoj i obrazovanje za svu djecu rane dobi, s posljedicom smanjivanja društvenih nejednakosti i kasnijeg rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, budući da u 2023. godini predviđa uštedu u proračunu u visini 207.000.000,00 kn, čime će se otvoriti mogućnosti značajnih proračunskih investicija u nove vrtiće.

Na kraju prosinca 2021. godine mjeru roditelj odgojitelj koristilo je 5.761 obitelji koje se brinu o oko 20.000 djece od kojih je više od 6.000 vrtićke dobi. S obzirom na to da Gradu nedostaje slobodnih mjesta u vrtićima, u obrazloženju Odluke se spominje planirano proširenje kapaciteta gradskih vrtića u budućnosti i broja zaposlenih u vrtićima, ali u prijedlogu Odluke nije navedeno kako i hoće li će Grad osigurati djeci korisnika mjere mjesto u vrtiću nakon promjene/ukidanja mjere.

Slijedom toga, otvara se pitanje: što ako u trenutku planiranog izlaska iz mjere neće biti mjesta u vrtiću za dijete odnosno bio koja druga kompenzacijska mjera neće biti izvršena od strane Grada?

U Nacrt Odluke/Odluku bi trebalo biti ugrađeno da se za svakog pojedinog korisnika u trenutku njegovog planiranog izlaska iz mjere mora izvršiti provjera kojom bi se utvrdio je li je Grad izvršio svoje kompenzacijske obveze te da se, ako ih Grad nije izvršio, ovo načelno pravilo o ukidanju statusa ne može provesti.

Svakako, nije realno očekivati da će se kapaciteti značajno povećati već u 2023. godini. U 2022. godini u zagrebačke gradske vrtiće nije upisano oko 3.300 djece za koje su predani zahtjevi za upis, te trenutačno u gradskim vrtićima nema mjesta za iduću pedagošku godinu. Za pedagošku godinu koja počinje u rujnu, gradski vrtići ove godine zaprimili su 9.567 zahtjeva za upis djece. Kad se ovom broju djece za koju je zatražen upis u vrtić, a Grad ga nije osigurao – 3.300 dodao broj djece vrtićke dobi o kojoj se brinu roditelji odgojitelji – broj djece kojoj Gradonačelnik Zagreba nije osigurao mjesto u vrtiću iznosi oko 10.000.

Stvarni iznos kojim Grad sufinancira svako dijete koje pohađa vrtić je oko 2.000,00 kn mjesečno – izračuni pokazuju da ti iznosi koje bi Grad izdvajao za djecu o kojoj se sada brinu roditelji odgojitelji, bez da se uopće dodaje i druge financijske elemente npr. uštede od uzimanja bolovanja koje su ostvarili roditelji odgojitelji – dolazi se do iznosa koji je vrlo blizu onome što se danas isplaćuje kao naknada za roditelje odgojitelje.

Roditelji su davali otkaze. Što sad?

3. Uzimajući u obzir spomenutu Odluku VUS-a, a vezano za novonastalu potrebu za što skorijim pronalaženjem zaposlenja korisnika mjere ili, u protivnom slučaju, suočavanja s nezaposlenošću i gubitkom planiranih prihoda, koja su povezana i s financijskim zaduženjem korisnika u koja su stupili temeljem planiranih sigurnih prihoda ugovaranjem mjere na dulje razdoblje, krše se legitimna očekivanja korisnika.

Roditelji, majke ili očevi, koji su dali otkaze na svojim radnim mjestima da bi mogli postati korisnici mjere roditelj odgojitelj svjesno su odabrali prihvatiti status roditelja odgojitelja što znači da su svjesno odlučili otići s tržišta rada. To znači da su svoje financijske obaveze i životne planove odlučili planirati upravo prema stečenim pravima roditelja odgojitelja, odnosno, da su donijeli odluku o tome žele li biti uključeni u tržište rada te kad se planiraju vratiti na njega.

Postavlja se i pitanje primjene načela legitimnih očekivanja korisnika mjere roditelj odgojitelj, a koji su svojevoljnu odluku o ostvarivanju statusa i prava roditelja odgojitelja donijeli upravo na temelju uvjeta koji su bili propisani Odlukom,  koji uvjeti će se ukinuti/ograničiti predmetnom Odlukom o izmjenama, a koje načelo je usko povezano sa zabranom povratnog djelovanja propisa, a to s obzirom na to da je posljedica povratnog djelovanja propisa možebitno povreda legitimnih očekivanja adresata istog propisa.

Konkretno, legitimno očekivanje u predmetnoj pravnoj situaciji ogleda se u očekivanju korisnika mjere roditelj odgojitelj, a koji su status roditelja odgojitelja te pravo na novčanu naknadu stekli zadovoljenjem uvjeta propisanih Odlukom, da će do petnaeste godine života djeteta na osnovu kojeg su ostvarili predmetno pravo dobivati propisanu novčanu pomoć. Naime, a kako to tumači mr. sc. Inga Vezmar Barlek u stručnom radu naslova ”Primjena načela legitimnih očekivanja u praksi Upravnog suda Republike Hrvatske”, ”…temeljni sadržaj načela vladavine prava, između ostaloga, čini i sigurnost pravnog subjekta u svoju pravnu poziciju, posebice ako je verificirana određenim pojedinačnim aktom.

Ističe se i da bi pravni subjekti trebali biti u mogućnosti planirati aktivnosti sigurni u pravne posljedice svojeg djelovanja. (…) Stoga se o eventualnoj povredi načela vladavine prava može raspravljati ako se na započeti pravni odnos primjene propisi ili mjere koje nisu bile na snazi u vrijeme poduzimanja djelovanja…”.

Nadalje, Vezmar Barlek ističe i nužnost poštivanja stečenih prava, a to s obzirom na to da ista podrazumijevaju ”…subjektivna prava nastala (stečena) u prošlom pravnom poretku koji je zamijenjen novim po kojemu ta prava ne bi mogla nastati. Pravna teorija i sudska praksa u tom dijelu je jasna: ta se prava respektiraju kako su stečena…”.

U tom kontekstu, Vezmar Barlek navodi kako ”…Promatrano iz kuta legitimnih očekivanja, subjektivno javno pravo značilo bi da pravni subjekt razumno očekuje da mu država, odnosno javnopravno tijelo prizna određeno pravo prema propisu koji je na snazi u vrijeme započinjanja određenog odnosa (primjerice podnošenja urednog zahtjeva za priznavanje prava). Odnosno da izricanjem određene mjere na koju je ovlašteno temeljem pozitivnog propisa ne povrijedi njegovo očekivanje nastalo ranijim općim ili pojedinačnim aktom…”.

Dakle, načelo legitimnih očekivanja i načelo pravne sigurnosti, a kao sastavnice načela vladavine prava, svojim djelovanjem u pravnim odnosima štite stečena prava, odnosno konzumaciju istih u okviru mjerodavnih propisa koji su bili na snazi u trenutku njihova ostvarivanja. Kako je već gore objašnjeno, korisnici mjere roditelj odgojitelj, prilikom ostvarivanja iste, legitimno su očekivali da će prava stečena temeljem Odluke moći konzumirati do trenutka određenog samom tom Odlukom te su u skladu s time i planirali svoje daljnje djelovanje i živote (npr. odluka za još jedno dijete, krediti i sl.).

Naknada od 50% minimalne plaće za tekuću godinu kuna mjesečno, što je jedan od prijedloga izmjena Odluke, ne doprinosi niti razvoju demografske slike, niti je ona dobra i korisna za Grad Zagreb i za obitelji korisnika mjere roditelj odgojitelj koja je primarno okarakterizirana kao demografska – što znači da se njome poticalo roditelje na povećanje broja djece u čemu je određena optimalna visina novčane pomoći koja to omogućuje.
U Obrazloženju prijedloga Odluke, navodi se:

Kompenzacijske mjere?

• U području poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja Grad Zagreb će provesti specifične kompenzacijske mjere usmjerene upravo prema korisnicima mjere roditelj odgojitelj, oslanjajući se na svoj Program razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu, kao i programe edukacija u okviru Plavog ureda Zagrebačkog inovacijskog centra d.o.o.

U obrazloženju Odluke, kao ni Odluci, nisu navedene konkretne olakšice ili kompenzacijske mjere koje će se poduzeti za zapošljavanje i samozapošljavanje, a na potrebu koji je VUS jasno ukazao u svojoj odluci.

Ignoriran je članak 167. presude VUS-a, u kojem se preporučuju uvođenje određenih kompenzacijskih mjera: ”Moguće kompenzacijske mjere ovise o ciljevima koji su se novom mjerom željeli postići. Dugoročno smanjivanje financijskog opterećenja Grada Z. moguće je postići zaustavljanjem priljeva novih korisnika mjere (što je i učinjeno novelom Odluke/18. iz kolovoza 2021.). Brže postizanje istog cilja moguće je, primjerice, promjenom pravne naravi pomoći za roditelja odgojitelja tako da to postane socijalna, neoporeziva, naknada uz uspostavu dohodovnih razreda. Nadalje, postoji mogućnost produljenja trajanja pomoći za novorođeno dijete do 18. godine života, kao univerzalne pomoći, usporedive s dječjim doplatkom. Postojala je (i postoji) mogućnost postepenog uvođenja nove mjere odnosno modifikacije postojeće mjere tako da razdoblje prilagodbe traje dulje vrijeme, a u kojem će se razdoblju postepeno (svake godine ili u drugim intervalima) smanjivati prava određenoj skupini korisnika (roditelja odgojitelja), bilo u trajanju, bilo u visini novčane pomoći (ili oboje) ili pak propisati jedinstven trenutak stupanja na snagu nove mjere, koji bi u tom slučaju trebao biti bitno kasniji od onoga koji je određen osporavanom Odlukom.”.

Stečena prava

4. U Obrazloženju prijedloga Odluke, navodi se:

• Istovremeno, ovaj Prijedlog izmjena i dopuna štiti javni interes, definiran kao pravednija raspodjela (ograničenih) financijskih sredstava gradskog proračuna radi ostvarivanja prava na priuštiv i kvalitetan institucionalni odgoj i obrazovanje za svu djecu rane dobi, s posljedicom smanjivanja društvenih nejednakosti i kasnijeg rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, budući da u 2023. godini predviđa uštedu u proračunu u visini 207.000.000,00 kn, čime će se otvoriti mogućnost značajnih proračunskih investicija u nove vrtiće.

Za mjeru roditelj odgojitelj iz zagrebačkog proračuna izdvaja se samo 3-5%. Imajući u vidu demografsku uspješnost mjere u vrlo kratkom roku sigurno je bi Grad mogao postići uštede u drugim područjima, a ne narušavanjem sigurnosti i ugovorenih uvjeta života za više od 20.000 djece o kojoj se brinu korisnici mjere, pri čemu za onu vrtićke dobi Gradonačelnik nije osigurao vrtićki smještaj.

Ukidanje ili bitno smanjenje prava korisnika mjere roditelj odgojitelj predstavlja povredu temeljnih prava koja se štite Ustavom u čl. 90. st. 4. i 5. koji propisuje zabranu povratnog djelovanja. Ista je odredba konkretizirana u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u čl. 73. st. 5. i statutu Grada Zagreba u čl. 161. st. 4. u kojima je propisano da opći akti (Odluka o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja i Odluka o izmjenama odluke o novčanoj pomoći) ne mogu imati povratno djelovanje.

Svakom pojedinom korisniku mjere roditelj odgojitelj na njegova stečena prava ne može i ne smije utjecati kasnija izmjena i/ili dopuna Odluke o novčanoj pomoći. Naime, na temelju svojih stečenih prava korisnicima mjere odobravani su krediti, minusi i kartice te se na novčanu pomoć primjenjuje odredba čl. 173 st. 7. Ovršnog zakona. Stoga, prava koja su stekli korisnici mjere roditelj odgojitelj ne obuhvaćaju samo njih i njihove obitelji nego su i dio cjelokupnog pravnog sustava Republike Hrvatske i pravnih odnosa koji unutar njega nastaju.

S obzirom na to da je u članku 4. Nacrta prijedloga Odluke predviđeno povratno djelovanje koje nije suglasno s pozitivnim propisima i Statutom Grada Zagreba jer se time značajno umanjuju stečena prava korisnika mjere to treba smatrati nezakonitim.

S obzirom na dobre demografske rezultate s jedne strane i činjenicu da Grad Zagreb ukidanjem mjere ne doprinosi značajnijoj uštedi ukupnog proračuna, a ukidanjem mjere broj djece kojima će nužno biti uskraćeno pravo na dječji vrtić će porasti, te će se ugroziti obitelji i stečena prava korisnika mjere predloženim izmjenama, smatramo da mjeru roditelj odgojitelj treba ostaviti u obliku u kakvom je trenutno dok se ne oformi radna skupina koja će modificirati i unaprijediti mjeru za buduće korisnike kvalitetnijim prijedlozima.

Radna skupina trebala bi uključiti i pripadnike civilnog društva, odnosno udruga koje aktivno i uspješno zastupaju i predstavljaju interese roditelja odgojitelja – HURO i U ime obitelji – te druge dionike civilnog društva. Ujedno, iz istraživanja provedenog među korisnicima, bilo bi preporučljivo provoditi kontrolu poštivanja kriterija uključenosti i korištenja mjere.

Smatramo da se predloženim Nacrtom postavljaju znatna ograničenja koja na protuzakonit i protupravan način stavljaju obitelji s troje i više djece u težak položaj.
Osim spomenutoga, navodimo i neke od zaključaka istraživanja koje je provela udruga U ime obitelji u veljači 2022. godine na uzorku od 1.343 korisnika mjere.

Gradska vlast nije provela nikakvu analizu niti istraživanje

Pri tom naglašavamo da gradska vlast nije provela nikakvu analizu niti istraživanje na kojima bi temeljila sve svoje nezakonite odluke:

• Relativno veliki udio korisnika mjere ima neki od oblika životnih poteškoća: samohrani su roditelji, žrtve su obiteljskog nasilja, boluju od malignih bolesti, imaju djecu s posebnim potrebama i sl.

>Berbić Lacko o mjeri roditelj odgojitelj: ‘Grad opet nije ponudio kompenzacijske mjere i namjerava donijeti nezakonitu odluku’

• Veliki broj korisnika mjere ima djecu predškolske dobi za koju gradska vlast nije osigurala smještaj u jaslicama i vrtićima

• Potvrđeno je da je mjera omogućila životnu, socijalnu i financijsku stabilnost brojnim obiteljima i brojnoj djeci, iako su prema prevladavajućim odgovorima razlozi za ulazak u mjeru bili svijest o značenju obiteljskog načina života i odgoja djece u okviru obiteljskih vrijednosti

• Korisnicima je mjere njezina sigurnost i trajnost omogućila podizanje i stambenog obiteljskog statusa i sad ih više živi u vlastitoj nekretnini, a manje s roditeljima i unajmljenoj.

• Gotovo 60 % korisnika mjere njezinim mogućim ukidanjem ili modificiranjem izravno bi moglo ući u tzv. dužničko ropstvo nemogućnošću vraćanja kreditnih i sličnih financijskih obaveza, a neizvjesnošću stupanja u radni odnos, s obzirom na velike društvene nesigurnosti, i na veliku nezaposlenost, prevladavajući radni odnos na određeno i sl.

• Učinkovitost se mjere uglavnom po političkim potrebama razmatrala samo linearnim slaganjem broja rođenih po godinama, iako je izravna korelacija učinkovitosti mjere primarno povezana s rođenjem trećeg i svakog daljnjeg djeteta.

• Linearna bi slaganja broja rođenih po godinama u Gradu Zagrebu pokazivala stalni porast broja rođene djece da nije bilo virusne krize i zbog toga jasno statistički vidljivog smanjivanja stupanja u brak. Broj rođene djece u prvoj godini braka ili broj stupanja u brakove u trudnoći u mirnijim pretkriznim vremenima jasno potvrđuju gornju pretpostavku.

• Izravna je korelacija učinkovitosti mjere jasno vidljiva u statistici po kojoj je nakon uključivanja u mjeru 39,5 % ispitanika dobilo barem jedno dijete, povrh već troje djece koje su imali u trenutku stupanja u mjeru. 11,2 % ispitanika dobilo je troje ili više djece, dok je 42,5 % ispitanika planiralo imati još djece uz pretpostavku sigurnosti i stabilnosti Mjere. Potvrda je to da bi se svaka analiza, pa i politička, trebala temeljiti na jasnoj uvjetovanosti te dobrom poznavanju demografskih zakonitosti, demografske logike i kvantitativne povezanosti.

• Nije sporno kako će po mogućem ukidanju ili modificiranju mjere korisnici tražiti zaposlenje u ovakvoj društvenoj neuređenosti uz puno nesigurnosti, iako najveći broj korisnika mjere nema rješenje za sigurni smještaj djece niti je to rješenje moguće ponuditi u gradskim okvirima. Nastavak obiteljske nesigurnosti izravno ugrožava demografsku revitalizaciju zemlje i njezin ukupni razvoj.

• Ukidanje će ili modificiranje mjere neosporno kao dodatni faktor usmjeravati iseljavanje iz Hrvatske i dodatno pogoršati demografsku sliku zemlje i ugroziti, u vremenima koja dolaze, osnovne gradske i državne sustave.

• Ispitanici su bez posebnih dilema za nastavak primjene mjere, ali ih je znatan dio za njezinu reviziju da bi se izbjegla nedozvoljena postupanja i prijavljivanja koja samo dodatno štete stvarnim korisnicima i njihovoj djeci kao najvrjednijem dijelu društva.
Primjedbe i prijedlozi na pojedine članke nacrta prijedloga akta s obrazloženjem

Za sve Članke Nacrta prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja, koji se odnose na promjene u Odluci o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja, predlažemo brisanje predloženih izmjena dok se ne provede revizija mjere, stručna obrada i interpretacija svih raspoloživih pokazatelja i podataka, provedu nove studije, obrade prikupljeni podaci od strane statističara i demografa, uključujući i prijedloge za modifikaciju i poboljšanja mjere.

Savjetovanje oko demografije

Također, predlažemo da se održi savjetovanje sa Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade o demografskim pokazateljima i rezultatima ove mjere i drugih demografskih mjera u Hrvatskoj koje su pokazale dobre rezultate, te omogućavanje i drugih mjera poput kraćeg ili prilagođenog radnog vremena za majke i sl. a koje bi doprinosile pozitivnim demografskim kretanjima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr