Iz Atlantic grupe za Narod.hr su odgovorili kako Emil Tedeschi, osnivač i većinski vlasnik Atlantic Grupe, nije financirao ekstremno lijevu koaliciju Možemo, Zagreb je naš, Za grad, Orah, Nova ljevica i Radnička fronta, kao ni ta kompanija. No, na pitanje o financiranju ranijih aktivnosti ljudi koji su u istoj koaliciji smo dobili drugačiju vrstu odgovora.
Pitali smo ih jesu li Emil Tedeschi ili Atlantic grupa bili donatori kampanje “Građani glasaju protiv”, pokrenute 2013. godine, u vrijeme kad se održavao referendum o braku, u kojoj su sudjelovali današnji članovi koalicije.
“Kompanija nije sudjelovala kao donator u kampanji “Građani glasaju protiv”.”
Zatražili smo ponovno dio na koji nam nisu odgovorili i evo što nam je poslala Gabrijela Kasapović, direktorica Atlantic Grupe.
“Privatne, pak, donacije g. Tedeschija on ne dovodi u vezu s poslovnom ili donatorskom djelatnosti Atlantic Grupe, iako je takva povezivanja zbog prirode odnosa s kompanijom nemoguće izbjeći. I takvi su podaci također pretežno već javno i objavljivani od strane primatelja donacija, ukoliko nije riječ o posebno ugroženim skupinama koje se ne osjećaju ugodno govoriti u javnosti o svome nezahvalnom statusu. Tu je najvažnije pomoći. Pitanje ukupnih osobnih donacija, kad je riječ o javnim istupanjima, g Tedeschi, kao i svaki drugi građanin, smatra pitanjem osobnog izbora i građanske diskrecije.”
Tedeschi najveći privatni donator kampanje “Građani glasaju protiv”
Potražili smo informacije i sami, i prema onome što smo našli jasno je – Tedeschi je bio najveći privatni donator kampanje “Građani glasaju protiv”, inicijative protiv referenduma o braku. Tedeschi je donirao 20.000 kuna, a inicijativa je ukupno prikupila 603. 964,01 kn.
Vidljivo je to i u financijskom izvješću kampanje.
U incijativi sudjelovali neki članovi ekstremno lijeve koalicije
Riječ je o inicijativi u kojoj su sudjelovali neki današnji članovi koalicije Možemo, Zagreb je naš, Za grad, Orah, Nova ljevica i Radnička fronta.
Među 40-ak udruga okupljenih u kampanju ‘Građani glasaju protiv!’ bili su i B.a.B.e., Centar za mirovne studije, Centar za ženske studije, CESI, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Domino, GONG, Kuća ljudskih prava, Mreža mladih Hrvatske, RODA – Roditelji u akciji, Zagreb Pride, Srpski demokratski forum, Zelena akcija, Ženska soba – Centar za seksualna prava.
Iz spomenute koalicije u Sabor su ušli: Tomislav Tomašević, Sandra Benčić, Damir Bakić, Rada Borić, Bojan Glavašević, Vilim Matula i Katarina Peović.
Benčić, Matula, Kekin…
Zanimljivo je da nekoliko njih učestalo se pojavljivalo u kampanji “Građani glasaju protiv” ili bilo protiv referenduma o braku.
“Ta radikalizacija političke scene može biti izuzetno opasna, jer danas su na tapeti LGBT osobe i Srbi, a već sutra to može biti bilo tko drugi. Možda i vi! Građani to trebaju imati na umu, pogledati u povijesti i prisjetiti se gdje nas sve ovakve inicijative mogu odvesti. Mislim da većina građana to ne želi i zato ih pozivam da zaustave takve inicijative i već na ovom referendumu jasno kažu „protiv“”, rekla je 2013. godine Sandra Benčić za Lupiga. Benčić(Možemo) je inače poznata i kao aktivistica Centra za mirovne studije.
Na slikama ljudi koji su podržavaju inicijativu “Građani glasaju protiv” nalazi se i današnji saborski zastupnik Vilim Matula(Možemo).
U kampanji “Građani glasaju protiv” sudjelovao je i Mile Kekin(nezavisni), koji je na parlamentarnim izborima bio 14. na listi koalicije Možemo, u 7. izbornoj jedinici, kojoj je nositelj bila Rada Borić. On je za vrijeme referenduma o braku govorio:
“Koliko god je ovaj referendum jako besmislen, toliko je i jako važan. Jako je važno da izađu svi koji su PROTIV da ne budemo nadglasani kao dosada. PROTIV sam iz čistog razloga što ne mogu nikako naći suvisao razlog da nekome zabranim ono u čemu sam uživam, pogotovo da zabranim prava koja još nema. Nevjerojatno mi je da ćemo sad potrošiti tolike novce za takav užasan potez i cijelim svojim heteroseksualnim bićem sam PROTIV. Tako loše i osramoćeno svojom domovinom osjećao sam se jedino kad je bivši premijer pobjegao preko granice, ovo je drugi put da se tako osjećam i htio bih da se moja djeca ne moraju tako osjećati u Hrvatskoj”, rekao je 2013. Kekin u sklopu kampanje protiv referenduma.
Ostali izabrani iz koalicije također protiv referenduma o braku
“SDP u mnogim stvarima više nije ljevica. Imali su brojne neoliberalne politike, od Zakona o radu, vezano za privatizaciju nekih ključnih resursa, htjeli su dati Hrvatske autoceste u koncesiju banci Goldman Sachs, nisu dovoljno jako stali u zaštitu LGTB zajednice vezano uz referendum o braku, nisu stali u zaštitu prava nacionalnih manjina… Bili su nedovoljno dobra oporba Bandiću i HDZ-u”, rekao je prije izbora Tomislav Tomašević iz Možemo za Jutarnji list.
Rada Borić (NLJ) kasnije je u nekoliko navrata komentirala referendum o braku.
”Pravo je ugroženo, jer već sada, premda zakonski medicinski prekid trudnoće nije zabranjen, nema jednake dostupnosti sigurnom i besplatnom pobačaju i vrši se društveni i politički pritisak da se on zabrani. Uvijek i iznova treba naglasiti da žene, da aktivistkinje, ne zagovaraju pobačaj, već pravo na pobačaj. Žena ima pravo sama odlučivati, kao »prvotna«, o svome tijelu. Postoji kritična masa koja bi izgurala takav Zakon. Kao što je ugurala u Ustav odredbu da je brak isključivo zajednica žene i muškarca. »U ime obitelji« ima resurse, ima podršku Crkve. I oni su strpljivi. Ali, žene su uporne. I branit će svoja prava”, rekla je u razgovoru za Novi list.
Bojan Glavašević (nezavisni) prije nekoliko mjeseci je ustvrdio za N1 da je pokušaj “hakiranja demokracije” počeo referendumom o definiciji braka; koji je inače bio prvi hrvatski narodni referendum.
Katarina Peović (RF) tijekom prošle godine je za Crol govorila o trenutačnoj definiciji braka: “Za uvođenje bračne jednakosti u RH ne bi trebale postojati nikakve prepreke. Trenutačna definicija braka kao zajednice muškarca i žene, potaknuta tradicionalističkim konzervativnim prevladavajućim društvenim stavom, odražava tendenciju smatranja braka vrstom “svete” zajednice, a time i legitimnije od i jednog drugog oblika zajednice, pa tako i životnog partnerstva osoba istog spola”.
Građani zaštitili brak kao zajednicu žene i muškarca te porazili SDP- ovu vlast
Podsjetimo, 1.prosinca 2013., 23 godine od osamostaljenja Republike Hrvatske održan je prvi narodni referendum – referendum koji su pokrenuli i omogućili samo građani.
Protiv najdemokratskijeg načina izjašnjavanja birača – referenduma – o referendumskom pitanju „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“ – bili su tadašnji premijer Milanović i cijela njegova vlada sa svim ministrima, s njima povezane tzv. civilne udruge, tadašnji predsjednik RH Ivo Josipović koji se, suprotno demokratskoj praksi i smjernicama Venecijanske komisije, pojavio na naslovnici Jutarnjeg lista uz naslov:“Ja ću glasati protiv, a vi?“, a gotovo 90 % medijskih izvješća bilo je protiv referenduma i prava birača da u demokratskom ozračju odlučuju o tako važnom pitanju kao što su brak, obitelj, posvajanje i podizanje djece.
Unatoč mučnoj atmosferi punoj političkog i medijskog pritiska, zastrašivanja i etiketiranja, 66% birača izjasnilo se ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca.
Referendum o braku ne samo da je zaštitio brak kao temelj obitelji, osnovne stanice svakog društva, već je razotkrio i suženi prostor demokratskih sloboda –nametanje ideologije zloupotrebom političke vlasti, političku pristranost i neprofesionalnost velikog dijela medija, financijsku i političku povezanost SDP-a i HNS-a sa tzv. organizacijama civilnog društva, nepravedan izborni sustav koji oduzima vlast građanima i prebacuje je u ruke političkih stranaka, širenje mržnje, etiketiranje i ušutkavanje neistomišljenika medijskim kampanjama blaćenja koje vode „tolerantni“ glasnogovornici mnogih udruga za ljudska prava i od HND-a nagrađivani novinari…
Rezultati referenduma o braku razbili su medijsku laž o „urbanoj“ Hrvatskoj koja je PROTIV i „ruralnoj“ Hrvatskoj koja je ZA brak kao zajednicu žene i muškarca. Od 128 hrvatskih gradova – njih 120 je većinski glasao ZA, uključujući i grad Zagreb, a samo je 8 gradova većinski glasovalo PROTIV ustavne zaštite braka.
Izvor: narod.hr
