Tajnik veleposlanstva RH u SAD-u protiv referenduma o braku: ‘Vlada je izgubila i mi sad imamo ustavnu definiciju’
20. ožujka 2016.

U ponedjeljak 14.03. je Atlantic council, američki think-tank koji se bavi međunarodnim poslovima, u suradnji s GLIFFA-om, organizacijom koja predstavlja LGBT osobe u institucijama vanjskih poslova SAD-a, održao u Washingtonu (SAD) panel raspravu na temu LGBT diplomacije: “Osiguravanje inkluzivnije budućnosti”. Na panelu je s Kerri Hannan, budućom tajnicom veleposlanstva SAD-a u Luxembourgu, i Mirom Patel, višom savjetnicom u Global Development Lab-u (USAID), sudjelovao i Mario Škunca, prvi tajnik Veleposlanstva Republike Hrvatske u SAD-u.

 Rasprava se vodila o mogućim gubicima onoga što je ostvarila LGBT politika, pogotovo zbog reakcije građana i organizacija na tu politiku diljem svijeta. Škunca je u tom kontekstu negativno komentirao hrvatski referendum o braku. Spomenuo je da su za napredak LGBT tema važni pristup “odozgo prema dolje” (vodstvo od strane vlasti), kao i “odozdo prema gore” (iz civilnog društva). Prema njegovom mišljenju, Hrvatska je 2013. imala “hrabro vodstvo” i odlično zakonodavstvo te visok poredak na karti ILGA Europe. “Ali dogodilo se da moja Vlada nije pazila na inicijative iz naroda [grassroots]. Bio je taj pokret [U ime obitelji] i referendum je zatražilo 600.000 ljudi u zemlji od 4.5 milijuna. Ljudi su prikupili 600.000 potpisa da imaju referendum kako bi se brak definirao kao zajednica muškarca i žene. Potpuno iznenađenje za Vladu”, rekao je Škunca. “Jako dobro vodstvo, pristup ‘odozgo’, ali totalno…propustili su, nisu reagirali na vrijeme. Bio je referendum, bilo je 51% naspram 49%, što nije preloše, ali ipak Vlada je izgubila i mi sad imamo ustavnu definiciju. Naravno, Vlada je ubrzo uvela životna partnerstva i sve ostalo da nadoknadi ovaj gubitak.” Ističemo da je Škunca naveo krive podatke o referendumu – referendum je zatražilo više od 750.000 građana, a ne 600.000, te je 66% od onih koji su izašli glasalo ZA, a ne 51%.

 Škunca je komentirao ulogu političke vlasti (“pristup odozgo”) vezano za LGBT teme: vlast bi trebala “paziti” na moguće pojave reakcije odozdo od onih koji se protive LGBT politici i “reagirati na vrijeme”. Ipak, takvo ponašanje vlasti bilo bi protivno samoj naravi demokracije i pluralnom društvu u kojem djeluju grupe građana različitog svjetonazora. “Reagirati na vrijeme” bi de facto moglo značiti opstruiranje aktivnosti građana određenog svjetonazora, a konkretno vezano za ustavnu zaštitu braka: onemogućivanje referenduma. “Kako se pristup odozgo može zaštititi od izbijanja [protivnika LGBT politike] na najnižoj razini, ako nije spreman”, pita se Škunca. “Mislim da je reakcija, prepreka, potencijal ne uzimanja toga za ozbiljno, da bismo trebaliupozoravati jedni druge, to je ključna stvar”, zaključio je.

 Također ističe da se ne može imati pristup odozgo, bez pristupa odozdo (“bottom-up”), iz smjera civilnog društva. “Trebate civilno društvo da gura te teme [LGBT] odozdo prema gore. (…) No, ponekad morate biti vrlo oprezni, jer ako ne postoji autentično domaće civilno društvo, imat ćete ‘poduzeća’ prerušena u civilno društvo koji će uzeti novac od vas i napraviti problem još većim ili će trajati dulje, samo da bi bili u mogućnosti dobiti novac. Oni nisu zainteresirani za prikupljanje sredstava na lokalnoj razini, ili da primijete postoji li interes u populaciji, oni će samo pisati primjerice veleposlanstvu Švedske, Europskoj komisiji, Veleposlanstvu SAD-a i pitati za novac. (…) To je problem s civilnim društvom za mene i to se događa u svim zemljama sa slabim civilnim društvom (…) Morate biti svjesni kako ih izgraditi, kako ih napraviti samoodrživima i autentičnima, a ne da samo ovise o donacijama.”

 Mogli bismo reći da bi prema Škunci zadaća civilnog društva bila “autentično” podupirati provođenje LGBT politike. Nedovoljnu “autentičnost” civilnog društva, konkretno u zaustavljanju referenduma o braku, komentirala je bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić samo dan nakon referenduma: “I građanske udruge, i Vlada i svi ostali su se trebali uključiti puno prije nego što je počela ta kampanja. Ovo je jedna tema za udruge civilnog društva, da budu vrlo aktivne. Na mnogo tema se pojavljuju, na ovoj baš i ne. Sada je vrijeme da se prepozna da je to jedna vrlo važna tema.” Na ILGA-inoj konferenciji u Zagrebu u 2013. jedna aktivistica objasnila je na primjeru Slovenije “kako je slovenska vlada otvorena za suradnju, ali isto tako da većinu posla prepušta nevladinim udrugama. ‘Oni naprave prijedlog zakona i onda očekuju da mi lobiramo njegovo donošenje’, zaključila je.” Iz ovih se primjera može vidjeti da bi uloga civilnog društva u napredovanju LGBT politikezapravo bila podrška donošenju odluka “odozgo”.

 Mario Škunca je na panelu “Osiguravanje inkluzivnije budućnosti” spomenuo mehanizme provođenja LGBT politike – vlast koja je provodi i civilne udruge koje je autentično zastupaju odozdo – te je pri tome kao prvi tajnik Veleposlanstva RH u SAD-u kritizirao i krivo prikazivao građanski referendum o braku i u negativan kontekst stavio ustavu odredbu države koju bi trebao predstavljati.

Udruga u ime obitelji

Rad udruge “U ime obitelji” možete podržati svojom donacijom.

Udruga U ime obitelji okuplja aktivne građane u promicanju i obrani ljudskih prava, demokracije i temeljnih vrijednosti naše civilizacije. Svojim djelovanjem – zagovaranjem, zahtjevima, peticijama potičemo one koji su na vlasti da poštuju ljudsko dostojanstvo i prava pojedinca.

Udruga U ime obitelji osnovana je u svibnju 2013. tijekom referendumskog procesa prikupljanja potpisa za ustavnu zaštitu braka. Od svog osnutka, kontinuirano djeluje u svrhu osnaživanja braka i obitelji, civilnog društva, zaštite života od začeća do prirodne smrti, zaštite najboljeg interesa djeteta, zagovara neradnu nedjelju, slobodu medija, borbu protiv korupcije te demokratizaciju izbornog sustava u Hrvatskoj. Naša misija je društvenim zagovaranjem aktivno sudjelovati u osnaživanju braka i obitelji te izgradnji demokratskog društva.

 

Pratite nas

#Prethodni članak
Sljedeći članak$

Damir Fekeža