Ratifikacija IK u BiH i Srbiji nije osigurala zaštitu žrtava nasilja
25. ožujka 2018.

Ratifikacija Istanbulske konvencije u Srbiji i Bosni i Hercegovini u 3,5 godine od stupanja na snagu nije donijela nikakve pozitivne promjene po pitanju sprječavanja nasilja nad ženama.

Srbija i Bosna i Hercegovina ratificirale su Istanbulsku konvenciju u studenom 2013., a često zagovornici ratifikacije u Hrvatskoj upravo tu činjenicu koriste kao argument, premda irelevantan, za ratifikaciju od strane Hrvatske.

U nastavku donosimo podatke iz BiH i Srbije o nasilju nad ženama.

Srbija

Srbija je ratificirala Istanbulsku konvenciju 21. studenog 2013. godine (stupila je na snagu 1. 8. 2014.). U 2017. godini je u Srbiji u obiteljsko-partnerskom nasilju ubijeno 26 žena. Broj ubijenih žena od 2010. do 2017. varira, ali podaci jasno pokazuju kako se broj ubijenih žena nije smanjio ratifikacijom Istanbulske konvencije, dapače, bio je čak i viši nego u nekim godinama prije ratifikacije: 2010. – 26 žena, 2011. – 29 žena, 2012. – 32 žene, 2013. – 43 žene, 2014. – 27 žena, 2015. – 35 žena, 2016. – 33 žene, 2017. – 26 žena.

Prema navodima ministra unutarnjih poslova Nebojše Stefanovića u 2017. broj slučajeva obiteljskog nasilja u Srbiji nije se niti smanjio niti povećao u posljednjih 30 godina.

Od ratifikacije Istanbulske konvencije u Srbiji nema većih pomaka ni po pitanju prevencije nasilja te podrške i zaštite za žrtve nasilja, što tvrdi i psihologinja Tanja Ignjatović.

Prema izvješću Autonomne ženskog centra u Beogradu, koji na mjesečnoj razini prati primjenu navedenoga Zakona, primjena Zakona o sprječavanju nasilja u obitlji iz 2015. neujednačena je na teritoriju cijele države. Hitne mjere zabrane pristupa nasilnika žrtvi su u nekim slučajevima izricane i žrtvama nasilja. Policijski službenici, nakon primljene prijave, ne izriču uvijek mjeru hitnog udaljenja iz kuće što je rezultiralo smrtnim slučajem žrtve nasilja koja je prethodno prijavila nasilje 2017. godine.

O upitnom radu i učinkovitosti rada institucija u suzbijanju nasilja nad ženama u Srbiji govori i Mreža žena protiv nasilja koja u Izvješću o ubojstvima žena u 2017. godini zaključuje da iako se naizgled čini da se puno radi i da se već puno toga poduzelo po pitanju sprečavanja i suzbijanja nasilja nad ženama, poražavajući podaci o ubojstvima žena pokazuju realno stanje i neučinkovitost pristupa nadležnih tijela ovome problemu.

A da se u Srbiji sprečavanje nasilja u obitelji dovoljno ne provodi, svjedoče i događaji iz 2017. godine kada su ubijene tri žene unutar i u blizini Centara za socijalnu skrb nakon što su se obratile za pomoć i prijavljivale nasilje. Dvije žene su ubijene unutar nekoliko dana, a među njima je žrtva i četverogodišnje dijete koje je otac zadavio te ozlijedio tri djelatnika centra za socijalnu skrb i jednog prolaznika, zbog propusta nadležnih institucija.

Bosna i Hercegovina

BiH je ratificirala Istanbulsku konvenciju 7. studenog 2013. godine (stupila je na snagu 1. 8. 2014.). U Federaciji BiH godišnje se prijavljuje između 2.000 i 2.500 slučajeva nasilja u obitelji, ali nedostaju konkretniji pokazatelji stanja suzbijanja nasilja.

Fatima Bećirović iz “Gender centra” izjavila je kako tek jedna trećina prijavljenih slučajeva u BiHbude završena do kraja, pružanjem pomoći žrtvama i kažnjavanjem počinitelja, dok veliki broj ostane samo na prijavi. Od toga 300 do 500 žena potraži zaštitu u sigurnim kućama.

Nepromjenjeno stanje glede nasilja nad ženama te očito nedostatni pomaci u Srbiji i BiH pokazuju kako ratifikacija Istanbulske konvencije te njena primjena nije donijela značajne pozitivne rezultate u sprječavanju nasilja i zaštiti žrtava.

Primjer Srbije i BiH, na koje se pozivaju zagovornici ratifikacije u Hrvatskoj, samo je još jedan dokaz da za učinkovitu zaštitu žena od nasilja nije potrebno ratificirati Istanbulsku konvenciju, već dosljedno provoditi već postojeće pravne i druge mehanizme zaštite – posebno stoga što su je Hrvatska svoje zakonodavstvo već u potpunosti uskladila s mjerama i mehanizmima za sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava koje traži Istanbulska konvencija.

 U ime obitelji: Analiza koristi i šteta ne opravdava ratifikaciju IK

Izvor: narod.hr

Waving flag of Bosnia and Herzegovina and Serbia

Udruga u ime obitelji

Rad udruge “U ime obitelji” možete podržati svojom donacijom.

Udruga U ime obitelji okuplja aktivne građane u promicanju i obrani ljudskih prava, demokracije i temeljnih vrijednosti naše civilizacije. Svojim djelovanjem – zagovaranjem, zahtjevima, peticijama potičemo one koji su na vlasti da poštuju ljudsko dostojanstvo i prava pojedinca.

Udruga U ime obitelji osnovana je u svibnju 2013. tijekom referendumskog procesa prikupljanja potpisa za ustavnu zaštitu braka. Od svog osnutka, kontinuirano djeluje u svrhu osnaživanja braka i obitelji, civilnog društva, zaštite života od začeća do prirodne smrti, zaštite najboljeg interesa djeteta, zagovara neradnu nedjelju, slobodu medija, borbu protiv korupcije te demokratizaciju izbornog sustava u Hrvatskoj. Naša misija je društvenim zagovaranjem aktivno sudjelovati u osnaživanju braka i obitelji te izgradnji demokratskog društva.

 

Pratite nas

#Prethodni članak
Sljedeći članak$

Damir Fekeža