Mr. Radelj: Sustavno se krše pravila o trajanju javne rasprave
7. srpnja 2016.

U prvoj polovini 2016. čak dvije trećine savjetovanja sa zainteresiranom javnošću otvoreno je na rok kraći od zakonom propisanih 30 dana.

Time se sustavno obezvrjeđuje institut savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, onemogućuje njezino kvalitetno uključivanje, ne ostavlja joj se razuman rok da prouči i javi se promišljenim primjedbama i prijedlozima.

Takvo birokratiziranje postaje samo sebi svrhom i uništava pojam demokratičnosti, raspravljenosti, otvorenosti, stvarne transparentnosti i javnosti rada nositelja izradbe propisa i smislenosti cijeloga portala e-Savjetovanje. Stoga sam povjerenici za informiranje Anamariji Musi 3. srpnja 2016. dostavio sljedeće pismo.

“Poštovana dr. Musa,

U prvoj polovini 2016. (između 5. siječnja i 30. lipnja) na portalu e-Savjetovanja Vlade Republike Hrvatske otvoreno je 256 savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, od toga 88 ili trećina njih u trajanju od 30 ili više dana, a čak 168 savjetovanja ilidvije trećine protuzakonito, u trajanju kraćem od 30 dana.

Nositelj izradbe propisa u tim savjetovanjima bilo je 28 tijela: 25 tijela državne uprave (od toga 17 ministarstava, pet državnih upravnih organizacija i tri Vladina ureda) i tri pravne osobe s javnim ovlastima (agencije). Od toga su zakonsko pravilo o razumnom i propisanom trajanju javne rasprave kršili: 20 tijela državne uprave (od toga 15 ministarstava, tri upravne organizacije i dva Vladina ureda) i jedna agencija. U postotcima: nezakonito kratko javnu je raspravu provodilo: 75 % nositelja izradbe propisa, 80 % tijela državne uprave, 88 % ministarstava, 60 % državnih upravnih organizacija, 67 % Vladinih ureda i 33 % pravnih osoba s javnim ovlastima. Postotak je zapravo još i veći jer se savjetovanje s javnošću nije provelo o svim nacrtima propisa, općih akata i drugih strateških i planskih isprava kojima se utječe na interese građana, nasuprot članku 11. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br. 25/13 i 85/15), o čemu sam Vam pisao 1. srpnja 2016. Tako, primjerice Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uopće nije provodilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtima propisa koje je dalo donijeti, a s druge strane od 20 ministarstva samo su tri (turizma, unutarnjih poslova i zaštite okoliša) provodila savjetovanje u propisanom vremenskom okviru.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama određeno je da su tijela državne uprave, druga državna tijela, županije, gradovi, općine i pravne osobe s javnim ovlastima dužni provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana. Pravilo dopušta odstupanje ako se savjetovanje provodi sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (a tada se javna rasprava odvija u tri navrata: o prethodnoj procjeni, o tezama i samom nacrtu) ili, smisleno, ako postoje doista važni, opravdani i obrazloženi razlozi. Koji se nikako ne mogu prerasti u pravilo ili praksu suprotnu zakonskoj odredbi.

No, ama baš nikakav razlog ili obrazloženje skraćivanja nije naveden ni u jednom od 168 savjetovanja otvorenih u prvoj polovini 2016., čije je trajanje protuzakonito skraćeno. Stoga se to i takvo odvijanje ne može smatrati zakonitim, pravilnim, sukladnim standardima prava na pristup informacijama, uključivanju građana ni načelima otvorenosti i odgovornosti rada za zajedničko dobro i poticanju demokratičnosti i izgradnje vladavine prava.

Čak 52 savjetovanja ili petina svih otvorenih u prvom polugodištu 2016. trajala je manje od deset radnih dana, a jedno je savjetovanje trajalo – ništa manje nego jedan jedini dan.

U tako kratkim rokovima nemoguće je postići svrhu savjetovanja ni uključenje zainteresirane javnosti. Javnosti se dodatno otežava jer nositelji izradbe propisa u pravilu ne provode ni članak 11. stavak 5. i 6. Zakona o pravu na pristup informacijama o donošenju točnoga i potpunoga plana savjetovanja i njegova pravodobnoga ažuriranja.

Time se sustavno obezvrjeđuje institut savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, onemogućuje njezino kvalitetno uključivanje, ne ostavlja joj se razuman rok da prouči i javi se promišljenim primjedbama i prijedlozima. Takvo birokratiziranje postaje samo sebi svrhom i uništava pojam demokratičnosti, raspravljenosti, otvorenosti, stvarne transparentnosti i javnosti rada nositelja izradbe propisa i smislenosti cijeloga portala.

Pravilo koje se krši u dvije trećine slučajeva nije pravilo, ni norma, ni pravna odredba koja se primjenjuje.

Molim Vas da o ovoj pojavi izvijestite Hrvatski sabor, Vladu Republike Hrvatske i hrvatsku javnost te da pošaljete pojedinačna upozorenja o neprihvatljivosti takve prakse svima koji su sustavno kršili zakonsku odredbu u promatranom razdoblju, a to su:

1. Ministarstvo poljoprivrede, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo 26 savjetovanja, od toga 22 u trajanju od: 14, 15, 27, 14, 13, 14, 14, 15, 13, 13, 7, 7, 15, 14, 14, 14, 15, 17, 21, 17, 1 (slovima: jedan dan), odnosno 26 dana;

2. Ministarstvo financija, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo 24 savjetovanja, od toga dvadeset u trajanju od 21, 19, 23, 20, 17, 14, 21, 21, 14, 28, 11, 14, 14, 21, 27, 15, 15, 14, 14, odnosno 14 dana;

3. Ministarstvo zdravstva, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo 32 savjetovanja, od toga 18 u trajanju od 10, 10, 15, 7, 7, 15, 15, 15, 17, 15, 15, 15, 15, 15, 15, 14, 18, odnosno 15 dana;

4. Ministarstvo pravosuđa, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo 21 savjetovanje, od toga 15 u trajanju od po 15 dana;

5. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo 14 savjetovanja, od toga devet u trajanju od 14, 15, 15, 15, 15, 15, 15, 16, odnosno 15 dana;

6. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, koja je u prvoj polovini 2016. otvorila 21 savjetovanje, od toga devet u trajanju od 14, 14, 7, 7, 7, 19, 19, 19, odnosno 14 dana;

7. Ministarstvo socijalne politike i mladih, koje je u prvoj polovini 2016. otvoriloosam savjetovanja u trajanju od: 29, 10, 10, 15, 14, 7, 14, odnosno 14 dana;

8. Ministarstvo gospodarstva, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo osam savjetovanja, od toga šest u trajanju od po 9, 20, 17, 15, 15, odnosno 17 dana

9. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, koja je u samo u lipnju 2016. otvorila šestsavjetovanja u trajanjima od 15, 15, 18, 17, 15, odnosno 15 dana;

10. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo devet savjetovanja, od toga pet u trajanju od 15, 14, 14, 14, odnosno 14 dana;

11. Ministarstvo uprave, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo sedam savjetovanja, od toga pet u trajanju od 20, 13, 8, 15, odnosno 10 dana;

12. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo 20 savjetovanja, od toga pet u trajanju od 8, 15, 15, 15, odnosno 15 dana;

13. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, koje je u prvoj polovini 2016. otvoriločetiri savjetovanja u trajanju od 17, 17, 15, odnosno 15 dana;

14. Ministarstvo kulture, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo četiri savjetovanja, od toga tri u trajanju od 22, 17, odnosno 16 dana;

15. Državna geodetska uprava, koja je u prvoj polovini 2016. otvorila tri savjetovanja u trajanju od 19, 15, odnosno 17 dana;

16. Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji je u lipnju 2016. otvorio dva savjetovanja u trajanju od po 14 dana;

17. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje je u prvoj polovini 2016. otvorilo dva savjetovanja u trajanju od 16, odnosno 15 dana;

18. Državni zavod za intelektualno vlasništvo, koji je u prvoj polovini 2016. otvoriodva savjetovanja u trajanju od po 16 dana;

19. Ministarstvo obrane, koje je u ožujku 2016. otvorilo savjetovanje u trajanju od osam dana;

20. Vladin Ured za udruge, koji je u svibnju 2016. otvorio savjetovanje u trajanju od 14 dana i

21. Ministarstvo poduzetništva i obrta, koje je koje je u ožujku 2016. otvorilo savjetovanje u trajanju od 22 dana.

Rado očekujem povratnu informaciju o ovoj stvari.

S poštovanjem,

U Zagrebu 3. srpnja 2016.”


* Petar Marija Radelj, Dubrovčanin stalno nastanjen u Zagrebu, teolog i arhivist, urednik, leksikograf, prevoditelj, dobrovoljac i aktivist građanskoga društva, nije član ni jedne stranke ni udruge. Ustrajno se zalaže za naravni zakon, ljudska prava, demokraciju, izgradnju vladavine prava i uspostavu odgovornosti u javnom prostoru.

Izvor: narod.hr/www.vjeraidjela.com

Udruga u ime obitelji

Rad udruge “U ime obitelji” možete podržati svojom donacijom.

Udruga U ime obitelji okuplja aktivne građane u promicanju i obrani ljudskih prava, demokracije i temeljnih vrijednosti naše civilizacije. Svojim djelovanjem – zagovaranjem, zahtjevima, peticijama potičemo one koji su na vlasti da poštuju ljudsko dostojanstvo i prava pojedinca.

Udruga U ime obitelji osnovana je u svibnju 2013. tijekom referendumskog procesa prikupljanja potpisa za ustavnu zaštitu braka. Od svog osnutka, kontinuirano djeluje u svrhu osnaživanja braka i obitelji, civilnog društva, zaštite života od začeća do prirodne smrti, zaštite najboljeg interesa djeteta, zagovara neradnu nedjelju, slobodu medija, borbu protiv korupcije te demokratizaciju izbornog sustava u Hrvatskoj. Naša misija je društvenim zagovaranjem aktivno sudjelovati u osnaživanju braka i obitelji te izgradnji demokratskog društva.

 

Pratite nas

#Prethodni članak
Sljedeći članak$

Damir Fekeža