Nakon 23 godine demokracije i samostalnosti u Republici Hrvatskoj, prije dvije godine 1. prosinca 2013. održan je prvi referendum koji su pokrenuli i omogućili sami građani.
Donosimo pregled najvažnijih datuma koji su obilježili djelovanje Građanske inicijative “U ime obitelji”.
Građanska inicijativa „U ime obitelji“ okupila je građane različitih vjeroispovijesti, političkih i drugih uvjerenja i ekonomskih statusa, brojne udruge, vjerske zajednice, hrvatske branitelje, političke stranke – sve one koji smatraju da je brak životna zajednica žene i muškarca. Podržale su je brojne javne osobe.
U siječnju 2013. osnovana je koordinacija udruga, dok je u ožujku osnovan Organizacijski odbor Inicijative, kada počinju i pripreme za izjašnjavanje građana o raspisivanju referenduma s referendumskim pitanjem: „Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“. Inicijativa je predstavljena na prvoj konferenciji za novinare održanoj u travnju.
Izjašnjavanje građana
Zahtjev za raspisivanje referenduma građani su mogli potpisati na više od 2000 mjesta u cijeloj Hrvatskoj od 12. do 26. svibnja 2013. Prikupljeno je 749 316 valjanih potpisa koji su predani Hrvatskom saboru 14. lipnja 2013. čime je ostvarena prva faza u raspisivanju referenduma. Sada je bilo na Hrvatskom saboru i Ministarstvu uprave da te potpise provjeri i nakon toga Hrvatski sabor raspiše referendum.
Podrška poznatih osoba
Uslijedile su i podrške poznatih Hrvata koje donosimo u nastavku. Neke od najpoznatijih su one Blanke Vlašić, Pere Galića (Opća opasnost), Thompsona, Dubravka Šimenca, Ivana Gudelja, nogometaša Daria Šimića i mnogi drugi.
Pokušaj opstrukcije od SDP-ove vlasti
Potpisi su provjereni u rujnu – Ministarstvo uprave provjerilo ih je nakon tri mjeseca, Inicijativa je slala brojna pisma saborskim zastupnicima, predsjedniku Sabora, poticala ih da potaknu raspravu o referendumu i zatraže njegovo raspisivanje.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav tumačio je Ustav suprotno mišljenjima 11 profesora Ustavnoga prava koji su ranije zajedničkom otvorenom izjavom naglasili da ako 10 posto birača zatraži izmjenu Ustava, Sabor mora raspisati ustavotvorni referendum te bi „odbijanje Hrvatskog sabora da raspiše referendum nakon što su ispunjene sve formalno-pravne pretpostavke za njegovo raspisivanje predstavljalo negiranje same biti referenduma narodne inicijative (…)“.
Upozorenje Ustavnog suda
Dana 28. listopada oglasio se Ustavni sud te upozorio Hrvatski sabor da je odluka kojom potvrđuje da je referendum, na kojem se narod većinski izjasni “za” predloženo pitanje, proveden u skladu s Ustavom, ujedno znači i da je Ustav promijenjen na dan održavanja referenduma s trenutačnim pravnim učinkom, što znači – građani na referendumu svojom odlukom izravno mijenjaju Ustav.
Vrijeđalačka kampanja ‘PROTIV’
Dana 8. studenoga Hrvatski je sabor raspisao referendum koji će se održati 1. prosinca. Time je započela kampanja ZA ustavnu zaštitu braka u kojoj su volonteri organizirali razne tribine i događanja u svim dijelovima Hrvatske te tako informirali građane o predstojećem referendumu.
Tijekom svih tih mjeseci vodila se jaka anti-kampanja u kojoj je sudjelovao veći dio medija, aktualna vlast, „nevladine“ udruge te GONG. Predstavnici Inicijative su vrijeđani, uspoređivani s nacističkim zločincima, izmišljane su lažne izjave, optuživalo se za diskriminaciju.
Pobjeda građana
Europska je komisija 2013. godinu proglasila „Godinom građana“. U Hrvatskoj je ona proslavljena na najbolji mogući način 1. prosinca – festivalom izravne demokracije na kojem je 66 % građana koji su izišli na referendum (946 433) odlučilo da u Ustav RH uđe odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.
Odluka o ustavnoj zaštiti braka i službeno je objavljena u Narodnim novinama 11. prosinca 2013. Brak je životna zajednica žene i muškarca – stoji u 62. članku, st. 2. Ustava Republike Hrvatske.
Ministar Bauk priznao: Htjeli smo istospolne veze izjednačiti s brakom kroz obiteljski zakon, ali nas je spriječio referendum!
Ministar uprave Arsen Bauk, pokretač hrvatskog Zakona o životnom partnerstvu, o državnom trošku, u Crnoj Gori je sudjelujelovao na 3. međunarodnom forumu IDAHO 2015. gdje se iz priloženog videa može, između ostalog, čuti kako ministar Bauk priznaje da je Kukuriku vlada status homoseksualnih parova htjela regulirati putem Obiteljskog zakona, ali ih je u tome spriječio referendum, pa su morali ići na Zakon o životnom partnerstvu.Htjeli smo biti prvi u regiji, izjavio je Arsen Bauk.
“Tijekom 2014. godine donijeli smo Zakon o životnom partnerstvu. Izjednačili smo sve što smo mogli osim samog naziva brak i prava na posvajanje djece u istospolnim zajednicama. Dok smo pripremali zakon imali smo i referendumsku inicijativu koja je tražila da se u Ustavu RH brak definira kao zajednica muškarca i žene. Ipak, nisu uspjeli spriječiti Zakon o životnom partnerstvu. Zbog građanske inicijative, referenduma o braku i toga što je u Ustavu brak definiran kao zajednica muškarca i žene, nismo imali mogućnost životno partnerstvo uključiti u Obiteljski zakon, ali smo donijeli Zakon o životnom partnerstvu”, javno je priznao ministar Bauk.
Inače, Arsen Bauk je tijekom prikupljanja potpisa i referendumske kampanje u mnogo navrata tvrdio kako nije bilo nikakve namjere aktualne vlade izjednačiti istospolnu vezu i brak.
