Sve više znanstvenih studija potvrđuje da osobe s dijagnozom ”rodne disforije” imaju neki oblik autizma. Prema nekim studijama svaka četvrta osoba koju se smatra ”transrodnom” ima poremećaj autističnog spektra. Osobama koje imaju poremećaj autističnog spektra lako se može nametnuti ideja da s njihovim rodnim identitetom nešto nije u redu te ih se može na taj način poticati na ”tranziciju” odnosno na ”promjenu spola”.

Ovakvih slučajeva ima i u Hrvatskoj na što ukazuje povezanost i suradnja Udruge za autizam i ostale neurodivergentnosti (ASK) s LGBTIQ udrugama u Hrvatskoj. ASK sugerira da autistična osoba može sama odlučiti kojem rodu pripada. Zagovaratelji rodne ideologije ”transrodnost” ne smatraju mentalnom bolešću koja se može i treba liječiti, a ipak nude ”tranziciju” kao ”rješenje”, usprkos njenim katastrofalnim posljedicama.

>Ispovijest djelatnice Centra za transrodne osobe: Ono što se radi djeci je moralno i medicinski užasno

Zbog autizma naveden na ”promjenu spola”

Tome svjedoče brojni primjeri, a o jednom o njih je ove godine izvijestio i Daily Mail kada je u Velikoj Britaniji otac jednog autističnog djeteta tužio Nacionalnu zdravstvenu službu koja je iskoristila njegovu bolest kako bi ga podvrgla procesu ”promjene spola” koji je uključivao blokatore puberteta, za koje otac tvrdi da su mu pogoršali mentalnu bolest te da bi mu na koncu zakazali i operaciju ”promjene spola”.

Nadalje u članku su navedeni i drugi primjeri iz kojih se vidi da klinika NHS ne preispituje temeljito mentalne poremećaje pacijenata, već automatski ide na ”promjenu spola” kao rješenje. Sve je više ovakvih slučajeva.

The Tavistok and Portman NHS Trust, jedini britanski centar specijaliziran za spolna pitanja ispod 18 godina, rekao je da njegove posljednje brojke pokazuju da je broj djece ispod 11 godina koja se obrate klinici narastao od 19 u 2009.-2010. godini na 77 u 2014.-2015. godini. Tijekom ovog perioda brojke uključuju 47 djece u dobi od pet godina ili ispod i dvoje djece od samo tri godine koja su došla zbog pitanja o promjeni spola.

Djeca s dijagnozom ”transrodnosti” mogla bi biti autistična

Američko – kanadski psiholog i seksolog dr. Kenneth Zucker, nakon dugogodišnjeg rada s ”transrodnom” djecom ustvrdio je kako bi djeca s dijagnozom ”transrodnosti” mogla biti autistična. Posljednje brojke pokazuju da se broj djece ispod 10 godina starosti u Velikoj Britaniji, koji se obrati Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS) zbog osjećaja transrodnosti učetverostručio posljednjih pet godina.

Dr. Kenneth Zucker tvrdi da su ovi mladi ljudi u sedam puta većoj vjerojatnosti da se nalaze pod klasifikacijom Poremećaja autističnog spektra. On također vjeruje da jedna osobina autizma, a to bi bila fiksacija na problem, može uvjeriti dijete da je krivog spola. Zbog svojih tvrdnji Zucker je smijenjen s mjesta voditelja Klinike za spolnu nejednakost u Torontu, a svoja istraživanja je prenio u dokumentarac ”Transgender Kids: Who Knows Best?”.

Većina djece s ”rodnom disforijom” te osjećaje – preraste

Film dokazuje da većina djece s ”rodnom disforijom” u konačnici preraste ove osjećaje bez da prođu kroz ”tranziciju” (”promjenu spola”). Zucker nadalje, dovodi u pitanje znanost koja stoji iza ideje da bi dječak mogao biti rođen sa ženskim mozgom ili obrnuto. Dokumentarac proučava pristup kojim se potiču roditelji da podupru svoju djecu da ”promjene spolni identitet”.

”Moguće je da se djeca, koja imaju tendenciju biti opsjednuta ili fiksirana nečim, na isti način mogu ‘zakačiti’, odnosno fiksirati na spol. Samo zato što dijete nešto kaže to ne treba nužno značiti da to prihvaćate, ili da je to istina, ili da je u najboljem interesu djeteta”, rekao je dr. Zucker u dokumentarcu. Primjerice, četverogodišnjak može reći da je pas – no odete li vi, kao roditelj, zato u trgovinu i kupite li mu pseću hranu?

Znanstvena studija: Među ”transrodnima” najviše je autista

U sklopu jedne studije sveučilišta Cambridge provedena je anketa u kojoj je sudjelovalo 641.860 ljudi, uglavnom odraslih, od kojih je 30.892 imalo autizam, a 3.777 se identificiralo različitim ”rodnim identitetom”.

Prema studiji, od onih koji imaju poremećaj iz spektra autizma i drugih neurorazvojnih i psihijatrijskih dijagnoza, oko 30.000 ljudi, ili 5 posto je cis-rodnih osoba (uglavnom heteroseksualaca), dok je onih ”rodno različitih” (s ”rodnom disforijom”) 895.000, ili 24 posto.

Osobe s ”rodnom disforijom” također prijavljuju, u prosjeku, više osobina povezanih s autizmom, kao što su senzorne poteškoće, vještine prepoznavanja obrazaca i niže stope empatije – ili točno razumijevanje i reagiranje na emocionalno stanje druge osobe.

Velika je povezanost i ostalih mentalnih bolesti s ”rodnom disforijom”

Znanstvenici su također istraživali odnos između ”rodnog identiteta” i šest stanja mentalnog zdravlja, uključujući shizofreniju, depresiju i poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Mnoga od ovih stanja javljaju se zajedno s autizmom i nije jasno je li povezanost autizma s ”rodnom disforijom” jedinstvena među tim stanjima, kaže Warrier.

Nova studija kaže da je veća stopa svih šest psihičkih poremećaja zastupljena kod ”rodno disforičnih” osoba nego kod onih koji nemaju poremećaj ”rodnog identiteta”. Povezanost je bila najveća za autizam i depresiju.

Zagovaratelji rodne ideologije brane se argumentom, kojega stalno ponavljaju, da ”transrodnost” nije bolest, a još manje da ona spada u mentalna oboljenja, te da to nije nešto što može biti izliječeno.

>Youtube cenzurirao predavanje na kojem je nekadašnji transrodni muškarac rekao da je transrodnost poremećaj

Osobe s mentalnim bolestima se koristi za ”tranziciju”

Da su ciljana skupina za ”tranziciju” upravo osobe s mentalnim oboljenjima govore i statistički podaci NIH-a koji ukazuju da je od 10 270 identificiranih ”transrodnih” pacijenata, 58% (n=5940) imalo barem jednu psihijatrijsku dijagnozu u usporedbi s 13,6% (n=7 311 780) u kontrolnoj populaciji pacijenata (p<0,0005). Kod ”transrodnih” pacijenata došlo je do statistički značajnog povećanja prevalencije za sve ispitane psihijatrijske dijagnoze, pri čemu su veliki depresivni poremećaj i generalizirani anksiozni poremećaj bili najčešće dijagnoze (31% odnosno 12%).

Također je zabilježen bipolarni poremećaj (11%) i psihotični poremećaji (4,7% ukupno, 2,5% za shizofreniju i 2,2% za shizoafektivni poremećaj) u ”transrodnih” odraslih osoba. Deset posto odraslih ”transrodnih” osoba imalo je povijest poremećaja ovisnosti o drogama, uključujući 4,2% za alkohol i 3,8% za kanabis.

”Tranzicija” u Hrvatskoj

Psihijatar dr. Herman Vukušić upozorava da je u zadnjih sedam godina zbog ”problema” sa svojom seksualnom orijentacijom pomoć potražilo 587 djece, od kojih 336 natalnih dječaka i 251 djevojčica.

Do prije petnaestak godina broj osoba s rodnom disforijom bio je jako mali: 0.005–0.014% za muškarce i 0.002-0.003% za žene. Veliki broj pacijenata do kasne adolescencije sraste sa spolom u kojem su rođeni, tvrdi Vukušić. On nadalje tvrdi da se u najvećem broju slučajeva radi o društveno potaknutoj i stimuliranoj dijagnozi, a ne pravoj rodnoj disforiji.

Vukušić ističe da nemali broj takve djece koja su postala ”transrodna” u želji da nađu svoj socijalni identitet, a uistinu ne pate od rodne disforije, započinju proces spolne tranzicije uključujući hormonalne i kirurške intervencije. Mnogo njih zažali poslije zbog toga i pokušava se vratiti u svoj prirodni spol, ali nepopravljiva fiziološka šteta je već napravljena, naglašava.

Veza između autizma i tranzicije u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se također koriste osobe s poremećajima iz spektra autizma kako bi ih se priključilo eventualnim kandidatima za ”promjenu spola”. Udruge Dugine obitelji, inicijativa Građanski odgoj i udruga za autizam i ostale neurodivergentnosti ASK zajednički su organizirale i online event u svrhu edukacije učitelja i učiteljica na sljedeću temu: ”Brojne mlade autistične osobe u našoj HR zajednici autističnih osoba su LGBTIQIA+.”

Mlade osobe s dijagnozom autizma a priori se proglašava članovima LGBTQ zajednice u svrhu edukacijskih programa u obrazovnim ustanovama, primijetio je Herman Vukušić. A da je u pravu potvrđuje i suradnja između LGBTIQ udruga i Udruge za autizam (ASK) te ono što piše na njihovim mrežnim stranicama, a tiče se povezanosti autizma i poremećaja ”rodnog identiteta”. Da apsurd bude veći na kraju teksta kažu da je ”na autističnim osobama da same odluče kojemu rodu pripadaju bez obzira na sve”.

Dakle iako su ovo osobe čija je sposobnost za donošenje odluka vrlo upitna zbog njihovog mentalnog stanja, a tome pridonosi i činjenica da imaju i zaostatak u razvoju te tako autistična osoba stara 21 godinu primjerice, realno odgovara starosnoj dobi od 16 godina, od strane ove Udruge (ASK) proglašava se osobom koja je sposobna odlučivati o svom ”rodnom identitetu”. Pridodajmo k tome još i da se ne radi samo o društvenoj ”tranziciji” već da se s ovakvim slučajevima cilja na ”promjenu spola” koja uključuje blokatore puberteta, hormone suprotnog spola te na koncu i kirurški zahvat. Ovo su činjenice potvrđene iz prethodno navedenih studija i podataka kojima raspolaže Nacionalna zdravstvena služba (NHS).

>Detranzicija, tema o kojoj se u Hrvatskoj šuti: Mnogi su požalili promjenu spola i odlučili se na detranziciju; donosimo analizu

Ovako Udruga za autizam (ASK) govori o autizmu u kontekstu ”transrodnosti”:

”Mnogo je različitih rodova, ali neki ljudi misle da postoje samo dva. Kad se netko rodi, liječnik obično kaže ‘Dječak je!’ ili ‘Djevojčica je!’ Liječnik kaže jedno ili drugo ovisno o tome kako tijelo novorođenčeta izgleda, ali nije uvijek u pravu. Ne morate biti dječak ili djevojčica samo zbog toga što vaše tijelo tako izgleda.

Katkad je osoba kojoj je rečeno da je dječak zapravo djevojčica. Na primjer: Borna je transrodna osoba. Kad se Borna rodio, svi su mislili da je djevojčica, ali Borna je znao da je dječak. Borna je svima rekao da je dječak i sada živi kao muškarac.

Postoji mnogo različitih rodova. Katkad osoba nije ni dječak ni djevojčica. Katkad osoba nema rod ili se u različitim trenucima osjeća kao da pripada različitim rodovima. Nebinarnost znači da netko nije samo dječak ili djevojčica.

Brojni su autistični ljudi transrodni ili nebinarni i ne znamo zašto se to događa. To je u redu! U redu je biti autističan, transrodan ili nebinaran, ili oboje! Neki misle da autistične osobe ne shvaćaju same sebe. Mogu reći da nas naš rod zbunjuje, ali nisu u pravu! Na autističnim je osobama da same odluče kojemu rodu pripadaju bez obzira na sve.”

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija