Jutarnji list u nedjelju je objavio članak Svaki deveti Hrvat pripada eliti, a radničkoj klasi skoro svaki drugi, provjerite gdje ste vi, posvećen istraživanju o društvenoj stratifikaciji u Hrvatskoj, kojeg je proveo tim sociologa na čelu s Karin Doolan, profesoricom sociologije na Sveučilištu u Zadru.

Manipulacija i diskriminacija

Tom je prilikom Jutarnji list, tj. Hanza media, članak o istraživanju koje pokušava provjeriti kako izgleda percepcija klasne hijerarhije i klasna hijerarhija u Hrvatskoj – ilustrirao diskriminirajućom ilustracijom koja obitelji općenito – jer je obitelji prikazana jedinoj u “NIŽOJ KLASI”, a onda dodatno – obitelji s više djece.

Kao prvo – u tekstu se djeca i obitelji uopće ne spominju, a Hanza medija je svoju ilustraciju obitelji – vezala kao onu koja prikazuje NIŽU KLASU. Iako se u tekstu kao jedini pripadnici “niže klase” izdvajaju stari ljudi i žene koje žive same.

Dakle, Hanza medija je obitelji s više djece samoinicijativno odabrala kao ilustraciju “niže klase” – kao da je veći broj djece povezan s “niskim primanjima, malim brojem knjiga u kućanstvu, slabom društvenom povezanošću, neposjedovanjem nekretnine itd.….”.

Kao drugo je sama obitelji prikazana potpuno negativno, iskrivljeno, odražavajući, pretpostavljamo, predrasude ilustratora, grafičkog urednika i urednika: majka je prikazana kao raščupana, tužna, nezadovoljna, otac je prikazan također tužno, nezainteresirano za djecu, dok su djeca prikazana kao da teroriziraju roditelje i divljaju.

To je slika kako Jutarnji list, odnosno njegovo uredništvo, zamišlja nižu klasu. Uz to, manipulativnom ilustracijom obmanjuje javnost.

Postavlja se pitanje po čemu Jutarnji list obitelji s mnogo djece svrstava u nižu klasu. Po financijskom, obrazovnom ili nekom drugom kriteriju?

No, poznavajući činjenicu da je kod mnogih velikih obitelji često riječ o visokoobrazovanim i dobrostojećim roditeljima, jasno je da je svrstavanje takvih obitelji u „nižu klasu“ veliki stereotip i manipulacija. S druge strane, pogledajte kako su prikazane “elita” i “srednja” – “samačke” klase.

Skandalozna je činjenica da se uz najniži sloj (pretpostavka niže obrazovanosti, manjih mogućnosti i sl.) prikazalo čak petero djece. Ovime se zasigurno nije htjelo reći da niže klase imaju puno djece jer ako uzmemo sve klase zajedno, obitelji s više od dvoje/troje djece je toliko malo da ne mogu ni na koji način biti prikazane kao “predstavnici” jedne klase.

Logično je za očekivati da su obitelji s više djece u istom postotku raspoređene u eliti, srednjoj klasi, radničkoj klasi i nižoj klasi, odnosno da je distribucija obitelji s više djece slična distribuciji građana po klasama. Što može shvatiti svaki ilustrator, grafički urednik, novinar ili urednik. Kad nije zaslijepljen osobnim predrasudama kojima maha daju niski profesionalni standardi.

Izvor: narod.hr