Nova hrvatska Vlada dobila je savjet iz Europske komisije o “dodatnoj konsolidaciji” braniteljskih naknada i ujednačavanju kriterija za primanje braniteljskih naknada s kriterijima koji vrijede za druge socijalne naknade.

“Komisija je i lani spomenula da mirovinski sustav pati od visokog broja posebnih mirovina, a da su branitelji i njihove obitelji najveća skupina među posebnim mirovinama“, navedeno je.

Guido Hornik, umirovljeni pripadnik Hrvatske vojske u činu bojnika od 2001. Pripadnik 1. Gardijske brigade, 67- Bojne VP i od 1993. god. operativni djelatnik SIS-a, osoba koja se već dvije godine bori da dokaže diskriminirajuće učinke novog Zakona o mirovinskom osiguranju po Hrvatske stradalnike i jedan od inicijatora „Ocjene ustavnosti tog zakona“, prilikom prikupljanja dokaznih postupaka došao je do zapanjujućih podataka koji se tiču povlastica koje imaju bivši pripadnici JNA i borci NOR-a te sramotne odluke iz 2010 godine da se bivšim pripadnicima JNA isplate odštete za stanarska prava iako nas na to nije obvezivala ikakva odluka od strane Međunarodnih institucija.

Drugi dio podataka koje je prikupio Guido Hornik donosimo u nastavku:

Nastavno na temu „Prava istina o POVLAŠTENIMA u Republici Hrvatskoj“ o čemu već 25 godina postoji „zavjet šutnje“, a kako bi se građanima Republike Hrvatske približilo i dokazalo tko su uistinu „povlašteni“ u nastavku ovog teksta nabrojati ću Vam Zakonske odredbe kao i citate određenih članaka koji definiraju sudionike NOR-a i prava njihovih „porodica“.

Ključni dokument koji povezuju mirovinska prava umirovljenih sudionika NOR-a s Hrvatskim mirovinskim sustavom, a koji do današnjih dana nikada nisu prošli proceduru revizije ili izmjena u prilagodbi na Hrvatski mirovinski sustav za razliku od Zakona koji definiraju mirovinska prava Hrvatskih stradalnika, nalazimo u odluci Hrvatskog Sabora Klasa: 011-01/91-01/106, ur.broj: 71-91-1 od 28. lipnja 1991 godine gdje se „Ukazom o proglašenju Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni“, prava umirovljenih sudionika NOR-a preuzimaju i zadržavaju u istom omjeru i pravima kao što su bila definirana i u SFRJ i postaju obveza proračuna RH.

Članak 1.

Preuzimaju se i primjenjuju u Republici Hrvatskoj kao republički zakoni:

1. Zakon o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja (“Službeni list SFRJ”, br. 23/82; 77/82, 75/85, 8/87, 65/87, 76/88, 74/88, 74/89, 87/89, 44/90 i 87/90),

2. Zakon o matičnoj evidenciji o osiguranicima i uživaocima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja (“Službeni list SFRJ”, br. 34/79 i 68/88),

3. Zakon o određivanju naknade za potraživanja po osnovi socijalnog osiguranja nastala u inozemstvu (“Službeni list SFRJ”, br. 7/77 i 13/79),

4. Zakon o obvezama federacije za mirovine boraca (“Službeni list SFRJ”, br. 39/74, 46/74, 68/81, 57/83 i 9/86).

Članak 6.

Financijska prava i obveze koja su po Zakonu o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja (“Službeni list SFRJa’, br. 23/82, 77/82, 75/85, 8/87, 65/87, 76/88, 74/88, 74/89, 87/89, 44/90 i 87/90) i Zakonu o obvezama federacije za mirovine boraca (“Službeni list SFRJ”, br. 39/74, 46/74, 68/81, 57/83 i 9/86) pripadala federaciji postaju prava i obveze proračuna Republike Hrvatske.

Navedenim Zakonom o preuzimanju saveznih Zakona iz oblasti mirovinskog osiguranja već 25 godina skrivan od očiju javnosti i prekrivene tajnošću vladajućih, do današnjih dana sudionicima NOR-a predviđa nasljedna i nelogična prava (nepoznata zakonskim rješenjima Hrvatskog mirovinskog sustava), a zbog čega se i danas mnogi od nas u čudu pitamo i ne shvaćamo;

– kako postoji još i nakon 70 godina od završetka II. svjetskog rata 19.492 korisnika mirovine po statusu „sudionici NOR-a“ (usporedbe radi broj korisnika mirovine po statusu – pripadnik Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine koji se po godištima mogu uspoređivati sa sudionicima NOR-a, od 2001. godine kada ih je bilo 30.829, 2015. god. pada na samo 8.995 korisnika)

– kako najmlađi korisnik „boračke penzije“ ima samo 71 godinu

– kako najmlađi korisnik obiteljske „boračke penzije“ ima samo 12 godina

Očitim primjerom gore navedenog, u svojoj neukusnoj „pošalici“ najbolje se je izjasnio g. Ratko Maričić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske kada je 2013. godine na iznenadni upit novinara iz Večernjeg lista kako objašnjava činjenicu da najmlađi korisnik obiteljske mirovine ima samo 12 godina dao obrazloženje : „on je tu mirovinu vjerojatno naslijedio od oca koji je bio sudionik partizanskog pokreta“.

(http://www.vecernji.hr/hrvatska/mirovina-se-uplacuje-i-borcu-koji-je-1945-imao-samo-tri-godine-588610)

A kako to izgleda u naravi i tko sve stoji u nasljednom redu sudionika NOR-a prikazat ću Vam kroz par citiranih članaka.

Pri tome Vas molim da posebnu pozornost posvetite članku 31.

Član 2

Borac je jugoslovenski državljanin koji je:

1) u ratu vršio vojne dužnosti ili druge dužnosti radi odbrane suverenosti, teritorije, nezavisnosti i ustavnog poretka Savezne Republike Jugoslavije;

2) učestvovao u oslobodilačkim ratovima od 1912. do 1918. godine kao pripadnik srpske i crnogorske vojske;

3) učestvovao u antifašističkoj borbi u Drugom svetskom ratu:

– kao pripadnik Vojske Kraljevine Jugoslavije u ratu od 6. do 17. aprila 1941. godine;

– u sastavu savezničkih armija;

4) učestvovao u Narodnooslobodilackoj borbi u Drugom svetskom ratu kao pripadnik partizanskih odreda, Narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije, odnosno Jugoslovenske armije od 17. aprila 1941. do 15. maja 1945. godine, u borbi protiv okupatora i njegovih saradnika, odnosno kome je aktivan i organizovan rad u toj borbi priznat u poseban staž u dvostrukom trajanju po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;

Borac je i jugoslovenski državljanin koji je vršio vojne dužnosti ili druge dužnosti u vezi sa ucestvovanjem u oružanoj akciji preduzetoj za vreme mira radi odbrane suverenosti, teritorije, nezavisnosti i ustavnog poretka Savezne Republike Jugoslavije.

II Osnovna prava vojnih invalida i članova porodice palih boraca

Član 31.

Članovi porodice palog borca iz člana 13. stav 2. tačka 2. ovog zakona, članovi porodice vojnog invalida od I do VII grupe iz člana 14. tačka 2. ovog zakona, kao i brat, sestra i unuk palog borca iz člana 13. stav 2. tačka 3. ovog zakonaimaju pravo na porodičnu invalidninu iako su članovi uže porodice ostvarili ovo pravo.

Brat, sestra i unuk palog borca pravo na porodičnu invalidninu ostvaruju pod uslovima iz člana 30. stav 1. tačka 2. ovog zakona.

Član 36.

Ako više lica ispunjava uslove za priznavanje prava na porodičnu invalidninu, uvećana porodična invalidnina u iznosu iz stava 2. ovog članapripada svakom od njih.

Član 37.

Članovi porodice koji ispunjavaju uslove za priznavanje prava na porodičnu invalidninu po dva ili više lica, imaju pravo na porodičnu invalidninu u nesmanjenom iznosu po svakom od tih lica.

Iako je EU komisija besramno, bez ikakvih činjenica i detaljnih analiza, samo mirovine Hrvatskih stradalnika u svojem najnovijem izvješću stigmatizirala i okvalificirala kao „nepravedne“ prema ostalim korisnicima mirovina, nasljedna prava i preuzete obveze koje idu na teret državnog proračuna i građana RH za umirovljene sudionike NOR-a, a za koje ne postoji uporište u Zakonskim odredbama Hrvatskog mirovinskog zakona i koja ne uživa niti jedan umirovljeni Hrvatski stradalnik ali niti bilo koji drugi korisnik Hrvatske mirovine, očito i dalje stoji pod „zavjetom šutnje“.

Kako Vlada sudeći po dosadašnjim iskustvima i provedenim analizama nije našla važnosti prilagodbe niti dovodila u pitanje umirovljenička prava sudionika NOR-a sa Zakonskim odredbama Hrvatskog mirovinskog sustava i kako očito nema namjere mijenjati niti jedno „stečeno“ pravo ovoj skupini umirovljenika, zamolio bih iste da kod izjašnjavanja Europskih birokrata o „nepravednim“ naknadama koje primaju Hrvatski stradalnici, ukaže istima i na nelogičnosti i nepravednosti umirovljena korisnika mirovina po statusu „sudionici NOR-a“, i opet ponavljajući suprotne apsolutno svim pravnim rješenjima Hrvatskog mirovinskog sustava.

Isto tako cilj ovoga pisma je da građani RH vide i konačno shvate tko u ovoj državi već 25 godina čini „teret Državnog proračuna“, na temelju kojih Zakona i do kada će ta nasljedna prava opterećivati Državni proračun RH.

S obzirom da je sporne savezne zakone iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja Hrvatska preuzela iz bivše SFRJ i nisu dio Sukcesijskih (nepromjenjivih) ugovora, pitanje je kada će netko smoći hrabrosti i volje da se prava imenovanih prilagode Zakonima Hrvatskog mirovinskog sustava.

Zamolio bih i one koji sustavno prozivaju, mrze i proganjaju Hrvatske stradalnike, ponajprije očito nezadovoljni ulogom istih u gubitku i raspadu SFRJ, da ukažu na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koje omogućavaju stjecanje prava kojih su unatrag 25 godine koristili sudionici NOR-a

U potvrdu mojih navoda predlažem da nadležne službe naprave analize prava umirovljenih korisnika NOR-a u posljednjih 25 godina, a prepiske EU komisije koja svojim lažnim, jednostranim i diskriminirajućim izvješćima rađeno očito od strane antihrvatskih službenika sa ciljem produbljenju mržnje građana Hrvatske prema Hrvatskim braniteljima oštro osude.

Izvor: Narod.hr