U novom podcastu “Željka Markić & Narod.hr” gošća je bila Katarina Krasić, pravnica koja je za svoju doktorsku disertaciju odabrala temu “Pravne osobnosti nerođenog djeteta” koju je, nakon dotadašnjeg školovanja u Zagrebu i Rijeci, obranila u Budimpešti.
Markić je razgovor otvorila stogodišnjim citatom britanskog pisca i filozofa Gilberta Keitha Chestertona nadovezavši se na apsurd današnjeg vremena u kojemu se mora “dokazivati” ono očito. Shodno tome, i dalje traje dokazivanje da ljudski život počinje začećem te borba za prava nerođene djece.
Podsjetimo, “Željka Markić & Narod.hr” novi je podcast nakon dosadašnjeg formata “55 minuta sa Željkom Markić”.
Krasić: Iza liberalizacije pobačaja stoje isključivo politički razlozi
Krasić je kazala da ju je na temu doktorskog rada potaknula jedna vrsta znanstvene znatiželje. Čitajući članke jednog hrvatskog svećenika, koji je napisao kako se o moralnom statusu nerođenog djeteta dugo raspravlja, a o pravnom statusu nema puno zaključaka, odlučila je, slušajući o pobačaju, pristupiti toj temi iz pravnog aspekta.
“Što je povezano s pojmovima autonomije, privatnosti, “moje tijelo-moj izbor”? Ako to je žensko pravo, onda se za to stvarno treba boriti. Ako je pobačaj obrana ženskog dostojanstva, onda bi se žene rukama i nogama trebale boriti za to pravo. Međutim, istražujući, došla sam do zaključka da je to isključivo interes, a da iza liberalizacije pobačaja stoje isključivo politički razlozi, a ne razlozi povezani sa ženskim dostojanstvom i obranom ženskog integriteta”, istaknula je Krasić.
Kriteriji osobnosti
Gošća Željke Markić kazala je da se u naizgled jednostavnim pojmovima poput “ljudsko biće”, “osoba”, “dostojanstvo” i “ljudska prava” kriju kriteriji koji afirmiraju ili negiraju da je nerođeno dijete osoba.
S pravne strane, Krasić je istaknula “prava osobnosti” u okviru građanskog prava, pravo na privatnost, autonomiju, na tjelesni integritet, seksualno i reproduktivno pravo te pojam “ljudske naravi” vezan za odnos ljudskog bića i osobe.
“Prvo sam krenula istraživati tko je čovjek, tko je ljudsko biće, tko je osoba. To mi je otvorilo niz drugih pojmova, niz filozofskih i pravnih teorija, tako da je jedno pitanje otvaralo drugo.
Modernu znanost karakterizira naturalizacija čovjeka. To znači da se čovjek svodi isključivo na biološke elemente. Metafizički odnosno ontološki dio se negira još od prosvjetiteljstva. Međutim, mi živimo u postmodernom dobu, a u njemu ne samo da se negira metafizički dio nego i ovaj filozofsko-antropološki dio, koji postoji još od Sokrata, kroz čitavu povijest.
Žena je po biološkom spolu žena i muškarac je muškarac. Negira se osnova filozofske antropologije. To utječe na status svakog ljudskog bića, a onda i na nerođeno dijete”, napominje Krasić.
Tko je osoba?
“Osoba je filozofski pojam. Mi ne možemo empirijski, metodama prirodne znanosti, dokazati filozofski pojam. Ovo biološko je dokazano. Mi smo pripadnici vrste homo sapiens. Imamo ljudski DNK. I to je medicinski dokazano – da nerođeno dijete ima ljudski DNK. S obzirom da je osoba filozofski pojam, tu se pojavljuje čitav niz znanstvenika koji imaju vlastite setove kriterija o tome tko će biti osoba”, kaže Krasić.
Pojašnjava da je riječ o kriterijima poput onih da je osoba samo ona koja ima razvijenu svijest ili samosvijest. Takvi znanstvenici navode da, primjerice, nerođeno dijete nije osoba jer se nije implantiralo u maternicu, ili ako nema razvijene interese, ili dok majka ne osjeća pokrete.
Nerazumni setovi kriterija ljudske osobnosti
Markić je ustvrdila da takvi znanstvenici evidentno nisu jedinstveni ni u negiranju osobnosti djeteta. Krasić je kazala da su takvi setovi kriterija osobnosti nerazumni, jer se onda može dovesti u pitanje i to jesmo li mi osobe dok spavamo, je li osoba čovjek koji se napije i jesu li osobe ljudi s psihijatrijskim dijagnozama.
“Mi i dalje ostajemo osobe. Zašto? Jer smo pripadnici ljudske vrste. To znači da sudjelujemo u ljudskoj naravi. A u ljudskoj naravi je sadržano naše intrinzično dostojanstvo”, kazala je gošća.
Cijeli video pogledajte u nastavku.
Izvor: Narod.hr
