Predsjednica udruge U ime obitelji, dr. Željka Markić i prof.dr.sc. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gostovali su u emisiji Anite Malenice “S Anitom aktualno” na Z1 televiziji. U emisiji se razgovaralo o demografskoj slici Hrvatske, problemima i mogućim rješenjima.

Prema podacima Eurostata, Španjolska, Grčka, Portugal i Cipar imaju jednu od najnižih stopa novorođene djece u Europskoj uniji sa samo 1,3 djeteta rođena po ženi u 2014. godini. U Hrvatskoj slično kao u Španjolskoj, 1,4 djeteta po ženi za razliku od ’80-ih godina kad je taj broj iznosio čak 1,9. Vlada je demografsku obnovu svrstala među prioritete. Postavlja se pitanje koliko će nam vremena trebati da promijenimo negativne Europske trendove i je li uopće moguće preokrenuti negativne europske trendove?

Dr. Željka Markić rekla je da je to pitanje ‘stvar političke volje’. “Vlada Zorana Milanovića nije pokazala nikakav interes za ovo pitanje, a imamo i drugu Vladu, u kojoj su HDZ i MOST, i ne vidimo da tu postoji razumijevanje ozbiljnosti situacije. Za očekivati je da u situaciji koja jasno pokazuje da će u Hrvatskoj vrlo brzo nedostajati radna snaga, nedostajat će ljudi koje će proizvoditi, koji će plaćati naše mirovine, mi sada imamo konkretne postupke i mjere koje su stručnjaci izradili i na koje neprekidno upozoravaju, a koje se ne primjenjuju, to znači ili se ne razumije dovoljno jasno kakav je problem ili se nema političke volje.”

Premijer je nedavno najavio osnivanje Vijeća za demografsku revitalizaciju, a profesor Akrap već dugo godina govori o istoj temi, te je precizirao koliko već dugo postoji taj problem. Rekao je kako se početkom ’70-ih godina govorilo kako će pasti broj populacije početkom ’90-ih godina. “Nažalost sadašnje stanje je gore od svih mogućih loših varijanti” rekao je prof. Akrap te objasnio kako mora postojati ‘suglasje svih političkih snaga, pozicije i opozicije’, a ne da se odustaje od nečega kada se promijeni Vlast.

“To je jedna dugoročna politika, a Hrvatska ima vrlo kompleksnu demografsku situaciju i niz mjera je potrebno provesti. Vjerojatno premijer vidi da je potrebno koordinirati ministarstva. Nešto je u domeni regionalnog razvoja, nešto je u domeni financija, nešto je u domeni zdravstva, Ministarstva gospodarstva…”, rekao je prof. Akrap i dao do znanja da je krajnji čas da se nešto poduzme jer, kako je rekao ‘imamo blago koje ne pretvaramo u bogatstvo’.

Dr. Željka Markić rekla je da smatra kako je to doista ‘bolno gledati’ kad znaš da su prije dvadesetak godina ljudi ginuli i podnosili najveće žrtve da bi tu zemlju obranili, a sad se najviše ljudi iseljava iz Slavonije, iz dijela zemlje koji je podnio najveći teret rata.

“Uloga države je omogućiti ljudima koji žele imati djecu da ih imaju. Osigurati osnovne ekonomske uvjete, osigurati stambeno pitanje, uvesti porezne olakšice koje će poticati na osnivanje obitelji. Ja imam četvero djece. Ta djeca nisu samo moja najveća radost, oni su i dar ovom društvu. Moja četiri sina će u budućnosti zarađivati mirovine za sve nas. Prema tome, mi trebamo ljude gledati kao najveće ekonomsko dobro, a to je ono što izostaje.”, rekla je dr. Markić.

Profesor Akrap dotaknuo se stvari koje bi se mogle promijeniti. Istaknuo je zakon o radu. “Poslodavac može čitav život držati radnika na neodređeno vrijeme” te je konstatirao kako je takav nesiguran rad problem mladih parova kod odlučivanja hoće li imati djecu. Istaknuo je kako mora postojati svijest tog pitanja kod poslodavaca.

Dr. Željka Markić rekla je kako je žensko pravo usklađivanje poslovnog i obiteljskog života.

“Žensko je pravo da žena koja želi imati djecu može uskladiti svoj posao. Kako da ona to napravi kad se već na razgovoru za posao pita koliko djece ima i planira li ih još imati. To su okolnosti koje otežavaju ženama da imaju djecu. Osim toga, imamo modele koji dokazano funkcioniraju u inozemstvu. Na primjer, da se ženu plaća puno radno vrijeme, a da ona radi šest sati, da se omogući ženama na porodiljnom da rade na pola radnog vremena ili honorarne poslove uz pravo zadržavanja porodiljne naknade, da se omogući plaćanje djedovima i bakama za čuvanje unuka iz državnih fondova. Mi trošimo stotine i stotine milijuna kuna za različite nevladine udruge, za različite projekte koji uopće ne doprinose ništa zajednici, a istovremeno imamo ovakve potrebe mladih obitelji koje država ne rješava.”

Profesor Akrap rekao je da je očekivao da će građanske udruge reagirati na takve stvari, no nije to nažalost vidio.

Dr. Markić složila se s time i navela kako na Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova najviše prigovora dolazi vezano za povrede radnog prava trudnica i žena koje se nakon porodiljnog ne mogu vratiti na posao ili se vraćaju na niže plaćen posao, ili im se ne dozvoljava koristiti pauzu za dojenje, ako počnu raditi nakon 6 mjeseci od poroda.

“Nema reakcije, mi ne vidimo da se sad tu ulaže energije da bi se pomoglo tim ženama, a one su najveći dio onih koji su oštećeni u društvu.”, jasno će dr. Markić.

Profesor Akrap rekao je da dugotrajni problem nezaposlenosti daje poslodavcima ‘privilegirani položaj’ jer politika popušta.

Vezano za pitanje najavljenog osnivanja Ministarstva demografije zaključili su kako je važan zajednički rad nekoliko ministarstava koji već postoje, a koji bi koordinirano radili na pitanju demografije.

“Država treba istovremeno napraviti porezni sustav koji potiče mlade parove da se žene, treba im osigurati pogodnost za nabavu stana, treba kroz zakon o radu omogućiti ženi da uskladi svoj obiteljski i poslovni život, treba osigurati poticaj za svako rođeno dijete, treba u društvu stvarati pozitivnu atmosferu i vrednovati obitelji koje imaju djecu… Ovakve opsežne mjere traže suradnju više ministarstava”, rekla je dr. Željka Markić.

Profesor Akrap rekao je da je najveći problem u hrvatskim obiteljima odlučiti se na troje ili više djece. Problem je ekonomska situacija što je i glavni razlog zbog kojeg se najviše žena s dvoje djece odluči na pobačaj.

“Davanje za djecu nije milostinja” potvrdila je dr. Markić jer, kako kaže “djeca su vrijednost, obitelj je vrijednost. Mi investiramo da bismo sutra imali ljude koji će stvarati novu vrijednost u našem društvu.”

Gosti su se složili kako je pitanje rada nedjeljom još jedan određujući faktor u tome kakva će biti demografska slika Hrvatske i najvažnije je ženama i majkama osigurati slobodno vrijeme koje će provesti sa svojom obitelji.

“Potreban je zakon kojim bi žena imala pravo da nakon 6 odrađenih dana ima pravo reći da ne želi raditi nedjelju jer želi biti sa svojom obitelji, sadašnji zakon je nepravedan, nije socijalno osjetljiv”, rekla je dr. Markić.

Dok u Hrvatskoj pojedini trgovački lanci rade nedjeljom, u drugim zemljama ti isti ne rade nedjeljom. Iz toga se vidi da im je ovdje isplativo jer jeftino plaćaju radnike, odnosno ne plaćaju ih onoliko koliko bi zaista trebali, zaključila je dr. Markić.

Izvor: narod.hr

Foto: snimka zaslona