Još u travnju ove godine Regina Maroncelli, predsjednica ELFAC-a, Europske konfederacije velikih obitelji upozorila je da su zabrinuti “jer su čak i u ovoj izvanrednoj situaciji, obitelji s više djece diskriminirane i zanemarene. Time se stvara dodatna nepravda i unose dodatne poteškoće u već ionako iznimno kompliciranoj situaciji, a koja može imati i vrlo ozbiljne ekonomske posljedice.“
> Udruga Obitelji 3plus Plenkoviću: ‘Ponovno ste zaobišli potrebe obitelji s djecom’
Pozvali su Europsku komisiju, predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i potpredsjednicu za demografiju Dubravku Šuicu da se ubrza i produbi rasprava o “jamstvu za djecu”.
Početkom prosinca, ELFAC je objavio istraživanje o mjerama kojima pojedine europske zemlje podupiru obitelji s djecom tijekom pandemije koronavirusa.
Osim Hrvatske, istraživanjem je obuhvaćeno još osam europskih zemalja – Cipar, Francuska, Italija, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunjska i Španjolska.
Od svih ispitanih zemalja jedino Hrvatska nije imala baš niti jednu konkretnu mjeru koja bi se izravno odnosila na potporu obiteljima usred koronakrize. Njemačka je primjerice u doba pandemije obiteljima za svako dijete isplatila jednokratnu pomoć od 300 eura po djetetu, a samohranim roditeljima isplaćivao se dvostruki iznos. Island je isplaćivao do 250 eura, a Slovenija do 200 eura po djetetu, itd. Dodatno, tu su bili i poticaji na plaće roditeljima koji su ostajali s djecom kod kuće, što je posebno važno ako se uzme u obzir da su neki (pa i hrvatski) roditelji čak bili prisiljeni dati i otkaz da bi se mogli brinuti o djeci.
> Hrvatska obitelj s dvanaestero djece dobila nagradu za europsku veliku obitelj godine!
> Branimir Stanić: Izostale mjere za potporu obiteljima usred pandemije
Osim što su izostale posebne mjere pomoći i potpore obiteljima, iz udruge Obitelji 3plus upozorili su i da je od 11. ožujka 2020., kada je ministar zdravstva proglasio epidemiju bolesti COVID-19, Vlada Republike Hrvatske usvojila više paketa mjera koje su se odnosile na područja iz različitih ministarstava – Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva kulture i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, ali ne i mjere povezane s bivšim Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Rumunjska odobrila produženje rodiljnog dopusta
Rumunjska je također izašla ususret obiteljima s djecom. Propisani su slobodni dani jednom od roditelja za nadzor djece mlađe od 12 godina (ili s kroničnim invaliditetom / bolešću mlađom od 26 godina) u slučaju obustave nastave u obrazovnim ustanovama. Naknada za svaki slobodni dan iznosi 75 posto prosječne dnevnice. Dopušteno je i privremeno produženje rodiljnog dopusta u trajanju od 90 dana roditeljima kojima ističe porodiljni, a nemaju zbog COVID-a radno mjesto na koje se mogu vratiti. Roditelju koji se trebao vratiti na posao u tom razdoblju je dopušteno i dalje primati iz državnog proračuna doplatak za odgoj djece.
Država će također platiti i naknadu za nezaposlenost u ime tvrtke koje svoje zaposlenike šalju kućama i obustavljaju njihove aktivnosti zbog ograničenja koja su nametnuta ili zbog financijskih problema uzrokovanih koronavirusnom krizom. Korist će biti 75% bruto plaće, ali ne više od 75 % nacionalne prosječne plaće. Država će pokrivati 75% bruto plaće zaposlenicima tvrtke. Država se također obvezala isplatiti minimalnu plaću onima koji ne mogu tražiti tehničku nezaposlenost, poput samozaposlenih ili mikro / obiteljskih poduzeća, također pogođenih krizom. Ponuđena je mogućnost odgode plaćanja najamnine, bez kamata ili kazne za korištenje nekretnina registriranih kao sjedište, radno mjesto ili stan. Nudila se mogućnost odgode do 9 rata (ali najkasnije do 31. prosinca 2020.) za sve vrste kredita, osim poljoprivrednih zajmova i revolving linija (kreditna kartica i prekoračenje).
Slovenija uvela smanjenje računa za struju
Slovenija je građanima smanjila račune za struju i osigurala izravnu financijsku pomoć. Procjenjuje se da će po računu za električnu energiju prosječno kućanstvo uštedjeti oko 20 %. Slovenija je otišla dalje i, osim što je stvorila dodatak za obitelji u potrebi (jedan solidarni doplatak), uzimajući u obzir broj djece, također je stvorila mjeru koja pruža jednokratnu naknadu za krizne slučajeve za velike obitelji. Roditelji imaju pravo na jednokratnu naknadu u iznosu od 30 € ili 60 € za svako dijete za koje imaju pravo na dječji doplatak.
Mađarska uvela besplatan obrok u školama i vrtićima
Mađarska je zaštitila obitelji i djecu od posljedica krize. Mađarskim se obiteljima automatski produžuju sva prava na uzdržavanje djece do kraja krize (naknade, doplatci, naknade za kućnu njegu djece i obiteljski dodatak). Oni koji su izgubili posao, kratkoročno, i dalje će se moći obratiti za razne potpore koje država pruža. Oni koji su dugoročno ostali bez posla, i dalje će se moći prijaviti za potporu obitelji kao što je stambeni zajam. Kako bi se osigurala određena stabilnost obiteljima u potrebi, djeca mogu dobiti naknadu za obrok u školama i vrtićima ili besplatnu prehranu. Roditeljima se olakšavaju i neočekivani troškovi – Mađarska je osigurala informatičku opremu za djecu kako bi mogla pratiti nastavu i izvršavati obveze.
Italija uvela dodatan dohodak od 400 do 800 eura
Italija je uvela dodatnu potporu dohotka između 400 € i 800 € koja se naziva Prihod u slučaju nužde (Reddito di emergenza) i priznaje se domaćinstvima koja u trenutku podnošenja zahtjeva imaju prebivalište u Italiji, mjesečni dohodak kućanstva niži te vrijednost imovine manju od 10.000 eura.
Dok su obrazovne službe zatvorene, zaposleni roditelji imaju pravo na plaćeni dopust koji ne prelazi 30 dana. Alternativno roditelji mogu tražiti do 600 € pomoći države za plaćanje usluga čuvanja djece mlađe od 12 godina. Italija nudi i posebne kartice za velike obitelji za kućanstva s 3 i više djece, a to pravo prošireno je na kućanstva s najmanje jednim djetetom. Vrijeme karantene radnika u privatnom sektoru zbog COVID-19 smatra se bolovanjem, a radnici koji su pretrpjeli 30-dnevnu suspenziju aktivnosti ili minus od 20 % mogu zatražiti zamrzavanje svog kredita ne period od 18 mjeseci.
Svakom djetetu svoj tablet za provedbu nastave na daljinu
U Latviji je tvrtka Samsung pomogla Vladi i omogućila djeci u velikim obiteljima da svatko ima svoj tablet za provedbu nastave na daljinu. Na isti problem ukazale su i udruge velikih obitelji iz Italije i Estonije. Mnoge obitelji s troje ili više djece posjeduju tek jedno ili dva računala, što nije dovoljno za primjerice školovanje petero djece.
Poljska je za vrijeme trajanja zaključavanja uvela mjeru koja omogućuje roditeljima djece mlađe od osam godina, u slučaju da su ustanove za brigu o djeci zatvorene, pravo na naknadu za odsustvo u iznosu od 80 posto plaće. Uvedena je i naknada dijela plaća u tvrtkama koje su zabilježile veliki pad prihoda.
Ovo su samo neki od europskih primjera iz života velikih obitelji za vrijeme izvanredne situacije zbog COVID19 pandemije u Europi.
Važno je upozoriti kako u Hrvatskoj svaka četvrta obitelj s troje ili više djece ima veće mjesečne troškove od prihoda. Od uvođenja mjera zaštite 43,2 % obitelji ima povećane potrebe za hranom, što je dodatno izraženo kod obitelji s troje ili više djece. Gotovo trećina roditelja tvrdi kako njihova djeca i dalje teško podnose boravak i rad u kući uslijed novonastalih okolnosti. Pokazalo se kako u obiteljima u kojima dvoje ili više članova obitelji radi od kuće njih čak 37,9 % ima tek djelomične uvjete za rad od kuće, dok njih 16,1 % smatra kako nemaju adekvatne uvjete za rad od kuće. Zbog školovanja djece od kuće čak 41,7 % roditelja značajno je dodatno opterećeno. Ta je činjenica još više izražena kod roditelja a troje ili više djece, kod kojih je svaki drugi roditelj (49,4 %) značajno dodatno opterećen zbog školovanja djece od kuće.
