Luka Mlinarić, iz GI Narod odlučuje gostovao je u intervjuu tjedna Medija servisa.

O nedavnoj odluci Ustavnog suda, koji je odbacio tužbu GI Narod odlučuje

“Ja bih se vratio ne prethodnu fazu- na fazu djelovanja Vlade, tj. Ministarstva uprave koji su, potpuno proizvoljnim kriterijima odbacili oko 40 tisuća potpisa za oba referendumska pitanja. Po prirodi stvari bilo je logično od nas da ćemo djelovati prema Ustavnom sudu i žaliti se na sve te nepravilnosti i nezakonitosti kojima se Vlada služila kako bi naštetila inicijativi: nedozvoljavanje promatrača, odbacivanje potpisa po potpuno proizvoljnim kriterijima, navodno omogućavanje uvida u potpise koji zapravo nije omogućio provjerljivost tih nevažećih potpisa… Jedino Ustavni sud je tu, dakle, jamac zakonitosti i ustavnosti cijelog procesa.”

O daljnjim koracima inicijative

“Sabor, kada Izvješće Vlade dođe na njegov dnevni red, ima dvije mogućnosti. Jedna je odbaciti Vladino izvješće i ne složiti se s time da nije prikupljen dovoljan broj potpisa, a druga je složiti se s Vladom da nisu zadovoljeni kriteriji za raspisivanje referenduma, ali u tom slučaju, u skladu s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu mora zatražiti od Ustavnog suda da on utvrdi jesu li ispunjeni uvjeti ili nisu. Tu će onda Ustavni sud ulaziti u materiju: je li prikupljeno dovoljno potpisa, je li provjera potpisa bila valjana, je li Vlada učinila sve u skladu s demokratskim procedurama. U svakom slučaju, kada Sabor donese odluku, mi tu odluku, ukoliko bude nepovoljna, možemo ponovno osporavati na Ustavnom sudu.”

O tome vjeruje li da će Ustavni sud postupiti neovisno od utjecaja Vlade

“Ja bih spomenuo primjer iz 2014. godine kojeg se, vjerujem, mnogi ljudi sjećaju, kada je inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ pokušala se izboriti za referendum. Tadašnji je ministar uprave, Arsen Bauk, poput danas ministra Lovre Kuščevića, također opstruirao tu incijativu, tvrdeći da u Hrvatskoj 4,1 milijun birača. Ustavni sud je, po nekoj, očito političkoj, direktivi, to potvrdio, a na prvim slijedećim izborima se pokazalo da ih ima 3,7 milijuna. Dakle, 400 tisuća manje. To pokazuje koliko je način izbora ustavnih sudaca stvara njihovu ovisnost o onima tko ih izabire. Sadašnji sastav Ustavnog suda u potpunosti je sastavljen dogovorom HDZ-a i SDP-a. To može dovesti do sumnje i nepovjerenja, ali ja zaista vjerujem da će Ustavni sud sve one naše argumente koji su čvrsti i jasni i koji pokazuju da je Vlada zaista radila netransparentno, prihvatiti.”

O Kuščevićevoj najavi novog zakona o referendumu

“Ako pogledamo najave ministra Kuščevića koje je on posljednjih mjeseci davao u javnosti, da se mora ići u izmjenu Zakona o referendumu, naravno, potaknut ovim inicijativama, vidi se da su te inicijative ponovno „zasvrbvile“ ovu vladu, kao što su prijašnje inicijative „zasvrbile“ prijašnju SDP-ovu vladu, koja je isto najvaljivala promjene zakona o referendumu. Tada je HDZ bio izrazito protiv tih promjena, ali sada, ako uzmemo u obzir izjave ministra Kuščevića, čini se da i on planira dodatno postrožiti proces raspisivanja referenduma. Primjerice, najavljuje prikupljanje potpisa samo u tijelima javne vlasti. To će još otežati prikupljanje potpisa- primjer: u nekim manjim sredinama i općinama, gdje su tijela te općine ispunjena političkim kadrovima – hoće li neki zaposlenik te općine, za referendum koji uređuje neka škakljiva politička pitanja, imati dovoljno hrabrosti doći u općinu i potpisati?

Također, smatram da je nedopustivo da radna skupina koja stvara novi Zakon o referendumu u sebi nema profesore ustavnog prava i nema ljude koji su kroz sve ove godine pokretali referendumske incijative.”

O optužbi da se referendumom oduzimaju prava manjinama

“Ne radi se o oduzimanju prava manjinama, prava manjinama su zajamčena Ustavom i međunarodnim konvencijama, već se radi o ujednačavanju mandata, odnosno o pravednom predstavništvu u Saboru. Cilj je ujednačiti glasove za zastupnike manjina s legitimitetom kojeg ti zastupnici imaju s obzirom da se biraju po potpuno drugačijem principu i s obzirom da su ta mjesta zagarantirana, ali i u cilju preporuka i Venecijanske komisije i organizacija za europsku sigurnost i suradnju koje napominju da bi sve te povlastice nacionalnim manjinama trebale biti privremene, tj. da bi se trebalo ići u integraciju političkog tijela u cijeloj državi.”

O „preslagivanjima“ u Saboru i tome kako se suprotstaviti političkoj trgovini

“Mislim da je to jedan primjer koji pokazuje zašto je važna promjena izbornog sustava. Nužno je potrebno mijenjati izborni sustav kako bi on bio pravedniji i bolji te kako bi onda i zastupnici bili odgovorniji građanima i biračima i kako bi onda i politički sustav bio bolji.”

O tome radi li Vlada za interese građana

“Očito je da se svaka vlada do sada bojala neposredne demokracije, da se bojala onoga što građani žele odlučiti i što smatraju da je važno da narod o tome neposredno odlučuje. To u 30 godina još uvijek kod nas nije zaživjelo. Imamo primjer Švicarske gdje se na godišnjoj bazi održava nekoliko referenduma. Iznimno je bitno da za važna društvena pitanja građani mogu inicirati referendum i omogućiti drugim građanima da se o tome izjasne te da se u društvu razvije kvalitetna demokratska rasprava.”

Izvor: narod.hr

Foto: snimka zaslona