Dok osmero Hrvata optuženih za trgovinu djecom u Zambiji čeka ročište na Visokom sudu u Ndoli, u Hrvatskoj jedan dio političkog vrha i medija pokušavaju na sve načine opravdati njihove postupke. Utikejt je na Twitteru napravila analizu članka u Jutarnjem listu “Prazne sobe još uvijek čekaju djecu iz Konga: ‘Svako malo prozračimo… Ne možemo vjerovati da ih nema‘” kojim se pokušava senzibilizirati javnost. Njezinu analizu djelomice prenosimo.
“Dok čekamo nastavak suđenja u Zambiji, najavljen za svibanj, obradovala nas je golema reportaža u ‘Jutarnjem listu’ gdje, na preko četiri stranice, Jelena Veljača razgovara s obiteljima i prijateljima zambijske osmorke i obilazi im domove. ‘Prazne sobe čekaju djecu iz Konga koja možda nikada neće doći’. Melodramatičan naslov – o sobama koje, premda namještene i opremljene, tužno zjape prazne čekajući djecu koja ‘možda nikada neće doći’ – priprema čitateljstvo na vjerojatan ishod zambijske avanture, a to je fijasko.
Jedina mrlja – posvojenja u Hrvatskoj idu teško i sporo
U reportaži se par puta kaže kako je 7. 12. 2022., kad je osmorka skinuta s aerodroma i prepraćena u zambijski zatvor, život ‘stao’ i ‘zamrznuo se’. Nema razloga sumnjati da je taj događaj za sudionike i njihovu okolinu bio traumatičan. Ipak, čisto faktografski: Život ide dalje.
Ivana Goranić, majka zambijske pritvorenice Azre Imamović Subošić, uspoređuje ovu nemilu situaciju sa svojim dramatičnim bijegom iz ratnog Sarajeva s dvoje male djece (Azra+brat) u stan u centru Zagreba.
Uglavnom, u ovoj srcedrapateljnoj sladunjavoj reportaži, plaču svi.
Plaču majke, braća, rodbina.
Plaču susjedi.
Plaču bajkeri.
Plaču frajeri istetovirani od glave do pete.
Plaču mrcine od vozača kamiona.
Plaču čitatelji.
Ponavlja se i u mozak čitatelja utuvljuje narativ o besprijekornosti hrvatskih institucija i o proceduralno besprijekorno ishođenim dokumentima za posvojenje i za kongoansku djecu. Jedina mrljica u toj besprijekornosti jest ta da posvojenja u Hrvatskoj idu teško i sporo.
Logičan zaključak – posvajanje djece iz DR Konga bilo je nužno
Budući da posvojenja u Hrvatskoj idu teško i sporo, osmorka je išla posvojiti djecu iz kriznog žarišta planeta, DR Konga. Krizno žarište planeta, DR Kongo – a posvjedočili su im to i prijatelji koji su ranije već doveli djecu iz DR Konga – jamči laka i brza posvajanja djece.
Ukratko. Da bi se umirila savjest naivnijih >konzervativaca<, ne propušta se napomenuti da su prije puta u Zambiju iscrpljene sve mogućnosti (prirodno začeće, IVF, posvajanje u Hrvatskoj), tako da se nametne >logičan zaključak< da je posvajanje djece iz DR Konga bilo nužno.
U pokušaju da se posvajanje djece iz Konga frejma kao jedina preostala mogućnost, sestra zambijske pritvorenice Ivone Kraljević daje nehotice urnebesnu izjavu (Ivona i Noah Kraljević su, podsjećam, dvije žene koje, protivno odredbi Ustava RH o braku, imaju uredan vjenčani list):
Iza dviju žena, Ivone i Noe Kraljević, jest 4-5 pokušaja umjetne oplodnje. Na umjetnu oplodnju išla je Ivona Kraljević. Noah Kraljević, koja je žena, izričito ne želi roditi dijete, jer hrvatski zakon kaže da je žena koja dijete rodi majka, a Noah želi biti ne majka nego otac.
Što kaže zakon o umjetnoj oplodnji?
Pogledajmo što kaže Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji (NN 86/2012):
– Umjetna oplodnja provodi se u 2 slučaja:
1. Tek kad je dotadašnje liječenje neplodnosti bezuspješno ili bezizgledno;
2. Radi izbjegavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete kod prirodnog začeća.
U slučaju Noe i Ivone Kraljević otpada slučaj pod točkom 2. Naime, s obzirom na to da su i Noah i Ivona ŽENE, kod njih, eo ipso ne može do prirodnog začeća i ipso facto do nasljedne bolesti kod djeteta. A što s točkom 1?
>Afera Zambija: Kongoanac koji je naknadno uhićen bio je glavni u operaciji dovođenja djece
Slučaj 1 znači:
-umjetna oplodnja moguća je tek nakon što su iscrpljene mogućnosti liječenja neplodnosti;
-mogućnosti liječenja neplodnosti iscrpljene su ako je to liječenje bezuspješno ili bezizgledno.
Stvar je jasna: kod dviju žena liječenje neplodnosti je bezizgledno. Što sad?
Zakon o umjetnoj oplodnji još precizno kaže da na umjetnu oplodnju mogu ići:
-muškarac i žena u braku;
-muškarac i žena u izvanbračnoj zajednici;
-single žena.
Noah i Ivona Kraljević imaju proceduralno uredno ishođene papire da su u braku. No jesu li Noah i Ivona muškarac i žena?“, piše Utikejt.
