Ustavni sud je od 148 osporenih članaka Obiteljskog zakona ili pojedinih točaka utvrdio nesuglasnost s Ustavom kod njih 18 te ih je ukinuo, izvijestio je u utorak nakon sjednice taj sud. Nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona (OZ) u cijelosti te je obustavio postupak ocjene ustavnosti Obiteljskog zakona u odnosu na Centar za posebno skrbništvo. Problem s Obiteljskim zakonom traje već godinama, pa podsjetimo što se sve događalo.
Što kaže Ustavni sud?
Iako ističu kako su ukinuli one odredbe OZ-a za koje su utvrdili da doista utječu na vladavinu prava i pravnu sigurnost, zasad nije poznato o kojih 18 točaka je riječ. Protiv te odluke i rješenja glasovali su suci Lovorka Kušan i Goran Selanec.
Ukinute odredbe ili dijelovi odredaba OZ-a prestaju važiti 31. prosinca 2023. do kada je Hrvatski sabor dužan donijeti zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona iz 2015. godine ili novi zakon, ističe Ustavi sud.
Podsjećaju da je prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona podnijelo 11 fizičkih i pravnih osoba kao predlagatelja, od kojih su gotovo svi osporili ustavnost OZ-a u cijelosti, dok su pojedini predlagatelji posebno osporili i suglasnost pojedinih odredaba s Ustavom.
Ustavni sud je izvijestio da su prigovori predlagatelja bili usmjereni na gotovo sva područja koja su predmet uređenja OZ-a, odnosno brak i izvanbračnu zajednicu žene i muškarca, odnose roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, skrbništvo, posvajanje, uzdržavanje, obvezno savjetovanje i obiteljsku medijaciju te postupke u vezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.
> Dr. sc. Hrabar o Obiteljskom zakonu i tragediji na Pagu: ‘Bila sam užasnuta odlukom nekadašnje ministrice da ukine Obiteljske centre’
Ustavni sud precizira da se prigovori svode na tvrdnje od nedopustivoj manjkavosti zakonskog teksta koji ga čini nejasnim, neodređenim i nedosljednim, što može imati izravne posljedice na njegovu primjenu u praksi, bilo u pogledu njegove neujednačene primjene, bilo u pogledu opće neprimjenjivosti pojedinih dijelova ili pak zbog nepripremljenosti institucionalnih mehanizama za njegovu djelotvornu provedbu u praksi.
Ustavni sud precizira da se prigovori svode na tvrdnje od nedopustivoj manjkavosti zakonskog teksta koji ga čini nejasnim, neodređenim i nedosljednim, što može imati izravne posljedice na njegovu primjenu u praksi, bilo u pogledu njegove neujednačene primjene, bilo u pogledu opće neprimjenjivosti pojedinih dijelova ili pak zbog nepripremljenosti institucionalnih mehanizama za njegovu djelotvornu provedbu u praksi, objavio je Ustavni sud.
Riječ je o ozbiljnim nedostacima, ali su nedostatni za nesuglasje s Ustavom u cijelosti
Sud je dodao kako je nakon temeljite analize zakona, prijedloga predlagatelja i dostavljenih stručnih mišljenja zaključio da u pojedinim odredbama postoje nedostaci koji dovode do konačne ocjene o njihovoj disfunkcionalnosti do mjere koja se mora ocijeniti neustavnom.
Ustavni sud upozorava da isključivanjem ukinutih odredaba iz pravnog postupka postoji mogućnost pojave pravnih praznina na pojedinim mjestima u zakonu te primjećuje da OZ u cijelosti obiluje nomotehničkim nedostacima i nesistematično raspoređenim normama, što otežava njegovo čitanje, a samim time i primjenu.
Naglašavaju kako takvi nedostaci, iako ozbiljni, nisu dostatni da bi Ustavni sud osporeni zakon u cijelosti ocijenio nesuglasnim s Ustavom.
Ističu kako su kod donošenja odluke imali u vidu činjenicu da je od donošenja OZ-a proteklo više od sedam godina pa je na neke dvojbe iznesene u prijedlozima predlagatelja, tijekom njegove primjene praksa već dala odgovor, a neke su s protekom vremena postale bespredmetne.
Primjerice, svi su predlagatelji osporavali osnivanje nove ustanove, Centra za posebno skrbništvo, jer nisu stvorene zakonodavne, institucionalne i materijalne pretpostavke za njegovo osnivanje.
Međutim, budući da Centar obavlja svoje Obiteljskim zakonom predviđene nadležnosti već sedam godina, a osobito nakon stupanja na snagu Zakona o Centru za posebno skrbništvo 2020. Ustavni sud, neovisno o uvjerljivosti argumenata predlagatelja, više ne nalazi razloge za ispitivanje ustavnosti koje su se odnosile na taj Centar.
Sažetak odluke možete pročitati ovdje:
Ustavni sud na sjednici održanoj 18. travnja 2023. pokrenuo je postupak za ocjenu
suglasnosti Obiteljskog zakona (“Narodne novine” broj 103/15., 98/19. i 47/20.; u
daljnjem tekstu: ObiZ/15) s Ustavom te je ukinuo pojedine odredbe ObiZ-a/15.
Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s
Ustavom ObiZ-a/15 u cijelosti.
Ustavni sud obustavio je postupak koji se odnosi na ocjenu suglasnosti s Ustavom
ObiZ-a/15 u odnosu na Centar za posebno skrbništvo.
I. Prigovori predlagatelja
Prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom (ustavnost) ObiZ-a/15 podnijelo je ukupno
11 predlagatelja (fizičkih i pravnih osoba).
Gotovo svi predlagatelji osporili su suglasnost s Ustavom ObiZ-a/15 u cijelosti dok su
pojedini predlagatelji, pored suglasnosti s Ustavom ObiZ-a/15 u cijelosti, posebno
osporili i suglasnost njegovih pojedinih odredaba s Ustavom. Predlagatelji su osporili
ustavnost ukupno 148 članaka ObiZ-a/15 odnosno njihovih pojedinih stavaka,
točaka, rečenica ili dijelova rečenica unutar pojedinih stavaka ili točaka (od ukupno
550 članaka tog zakona, odnosno nakon ukidanja glave IX., 543 članka).
Prigovori predlagatelja usmjereni su na gotovo sva područja koja su predmet
uređenja ObiZ-a/15, to jest brak i izvanbračnu zajednicu žene i muškarca, odnose
roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, skrbništvo, posvajanje,
uzdržavanje, obvezno savjetovanje i obiteljsku medijaciju, te postupke u vezi s
obiteljskim odnosima i skrbništvom.
Prigovori predlagatelja mogu se svrstati u one kojima se osporava formalna
(ne)suglasnost ObiZ-a/15 s Ustavom i one kojima se osporava materijalna
(ne)suglasnost ObiZ-a/15 s Ustavom.
Prigovori predlagatelja o materijalnoj (ne)suglasnosti ObiZ-a/15 s Ustavom kako u
odnosu na ObiZ/15 u cjelini tako i u odnosu na pojedine odredbe ObiZ-a/15
(pojedinačni prigovori), u pretežitom dijelu odnose se na nomotehnički aspekt
zakona, u kojima predlagatelji ističu da su pojedine norme “konfuzne, nejasne,
nečitke, obiluju gramatičkim i pravopisnim greškama” i sl.
Ti prigovori, u bitnome, svode se na tvrdnje o nedopustivoj manjkavosti zakonskog
teksta koji ga čini nejasnim, neodređenim i nedosljednim, što može imati izravne
posljedice na njegovu primjenu u praksi, bilo u pogledu njegove neujednačene
primjene (zbog potrebe tumačenja velikog broja njegovih odredaba) bilo u pogledu
opće neprimjenjivosti pojedinih dijelova zakonskog teksta (iz razloga što postoji niz
odredaba koje su konfuzne i kontradiktorne te neživotne i neprimjenjive) ili pak zbog
Kronologija problema oko obiteljskog zakona
Podsjetimo, Milanka Opačić jedna od nekad najbližih suradnica SDP-ovog Zorana Milanovića, nakon pobjede SDP-a na izborima 2011. postaje ministrica socijalne politike i mladih te potpredsjednica Kukuriku Vlade Zorana Milanovića.
Na samom početku mandata Milanka Opačić najavljuje velike promjene u Obiteljskom zakonu, tvrdeći da je cilj tih promjena zaštita djece i discipliniranje neodgovornih roditelja.
Upravo je ideja Milanke Opačić bila ukinuti sve obiteljske centre u Hrvatskoj, te da se obiteljski centri pripoje centrima za socijalnu skrb s tim da tada ne bi postojali defektolozi, psiholozi, pravnici i ostali stručni djelatnici.
Obiteljski zakon Kukuriku koalicije suspendiran
1. rujna 2014. na snagu je stupio novi Obiteljski zakon, izrađen u mandatu Kukuriku Vlade, a isti je 12. siječnja 2015. suspendiran u cijelosti bog većeg broja pristiglih zahtjeva za ocjenu ustavnost. Odlukom Ustavnog suda na snazi je ponovno Obiteljski zakon iz 2003. godine od siječnja do studenog 2015. godine. Zatim 1. studenog 2015. godine stupa na snagu novi Obiteljski zakon, gotovo identičan onome iz 2014. godine.
> (VIDEO) Milanka Opačić – primjer profesionalnog zastupnika stranke, a ne građana
U siječnju 2016. godine Ustavni sud upućuje upit Vladi Tihomira Oreškovića namjerava li intervenirati ili mijenjati Obiteljski zakon, na što je stigao pozitivan odgovor. Tadašnja resorna ministrica Bernardica Juretić osnovala je radnu skupinu za izradu zakona na čelu s dr. Dubravkom Hrabar. Prof. Hrabar je izradila teze za novi zakon, koje su, među ostalim, predviđale i obavezno predbračno savjetovanje, no nikad nisu pretočene u zakonski tekst jer je Oreškovićeva Vlada prije toga pala.
U rujnu 2017. godine Plenkovićeva Vlada uputila je u javnu raspravu svoj prijedlog Obiteljskog zakona, koji je povučen iz procedure nakon 24 sata, najviše zbog sporne definicije obitelji. Na kraju, u listopadu 2018. godine Ustavni sud pokreće postupak ocjene ustavnosti Obiteljskog zakona iz 2015. godine.
Prof. Hrabar: Bila sam užasnuta odlukom nekadašnje ministrice da ukine Obiteljske centre
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar još je 2019. godine komentirala je problem s Obiteljskim zakonom:
“Nacrt novoga Obiteljskog zakona, koji je i dalje u ladici ministrice, izvorno je predvidio postojanje obiteljskih centara, jer smo kao radna skupina znali koja je njihova važnost. Veseli čuti da će ministarstvo predložiti Zakon o obiteljskim centrima… Treba djelovati još aktivnije u smislu osviještenja koliko su nam obitelj i dijete važni, te dati početni impuls za promjenu društva i percepciju obitelji kao uistinu temeljne društvene jedinice.”
Također je tada rekla i da je “bila užasnuta odlukom nekadašnje ministrice da ukine obiteljske centre. Očekivala je zbog toga porast disfunkcionalnih obitelji.”
