Udruga U ime obitelji objavila je prigodan video povodom obilježavanja Dana očeva. Iako se ovaj dan u Republici Hrvatskoj obilježava se 19. ožujka – na blagdan sv. Josipa – 52 zemlje svijeta slave Dan očeva svake treće nedjelje u mjesecu lipnju.
“Hvala ti, tata: što vjeruješ u mene i moje projekte; što me učiš da gledam život iz druge perspektive; što me uvijek podsjećaš da moji snovi nemaju granice!” To su neke od poruka prigodnog videa udruge U ime obitelji.
Iako je još u starom Babilonu zabilježeno posebno poštovanje koje je izvjesni dječak Elmes odao svome ocu u čestitci od prije 4000 godina, Dan očeva kakvog danas poznajemo nastao je u SAD-u. Pretpostavlja se da je prvi Dan očeva obilježen 1909. u SAD-u nakon velike rudarske katastrofe u Cherry rudniku (Illinois) u kojoj je poginulo više od 250 očeva. Jedna od kćeri kojoj je otac poginuo organizirala je komemoraciju za nesretne žrtve, a iz tog se događaja razvilo obilježavanje posebnog Dana očeva.
Međutim, moguće je da je ovaj spomendan nastao kao pandan Danu žena. Prema ovoj teoriji prvi se Dan očeva slavio u američkoj saveznoj državi Washington 1910., na inicijativu opet jedne žene – Sonore Smart Dodd – koja je htjela svom ocu pružiti pažnju kakvu dobivaju majke za Majčin dan.
Dan očeva u Hrvatskoj
Ovaj se dan ne obilježava u svijetu svugdje na isti datum. U Hrvatskoj se Dan očeva obilježava o blagdanu sv. Josipa, Isusovog poočima te zaštitnika Hrvata i Hrvatskog sabora. Uz Hrvatsku, na isti se datum ovaj dan obilježava i u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Lichtensteinu. Međutim, u Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Danskoj Dan očeva obilježava se drugu nedjelju u studenom. 52 zemlje svijeta Dan očeva slave treće nedjelje u lipnju.
U Australiji se ovaj dan slavi na prvu nedjelju u rujnu, u Brazilu na drugu nedjelju u lipnju, a Njemačka ga slavi na 40. dan nakon Uskrsa – uz blagdan Kristova Uzašašća Ocu.
O spomenu sv. Josipa Hrvati, uz Dan očeva, slave i svog osobitog nebeskog zaštitnika. Naime, Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, jednoglasnom odlukom proglasio svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. Protokol Hrvatskoga sabora iz tog vremena donosi latinski tekst: “Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran”.
Izvor: narod.hr
