U ime obitelji je 18. prosinca 2024.uspješno je organizirala “Online Webinar sa stručnjacima: Istina u društvu post-istine” (the “Online Webinar with Experts: Truth in a Post-Truth Society“), ključni događaj WP3 u okviru projekta DECIDE. Webinar je okupio više od 130 sudionika iz 3 partnerske zemlje: Hrvatske, Austrije i Litve.
Webinar je bio usmjeren na izazove razlučivanja činjeničnih informacija u eri „Post-istine“ kojom dominiraju dezinformacije, u kontekstu doprinosa borbi protiv dezinformacija, što je jedan od prioriteta EU. „Post-istina“ je vrijeme u kojem je kontekst takav da javno mnijenje potaknuto emocijama ima jači utjecaj na život, a time i na donošenje odluka i politike, nego objektivne činjenice. Rasvjetljavanje ovog fenomena kod građana ključno je za razvoj njihove medijske pismenosti i kritičkog mišljenja.
Predavanja su održali stručnjaci iz različitih područja, kompetentni za teme koje smo odlučili predstaviti na webinaru „Istina u društvu post-istine“: Natalija Kanački, dr. med. i aktivistica, dr. sc. Kristijan Sedak, komunikolog s Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. sc. Jakov Žižić, politolog i analitičar s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. sc. Herman Vukušić, dr. med. psihijatar s 25 godina kliničkog iskustva, posljednjih godina, u području PTSP-a, iz KBC-a Zagreb i Željka Markić, dr.med., izvršna direktorica U ime obitelji.
Webinar je sadržavao tri tematske cjeline: „Utjecaj dezinformacija, tendencioznih i emocionalno obojenih vijesti na javnost“, „Koja je važnost istine u politici i društvu post-istine“ i „Mediji i javno mnijenje: psihološki mehanizmi koji se koriste u manipulacija ljudskim emocijama”.
Koncepti lažnih vijesti i dezinformacija te njihovi učinci objašnjeni su u uvodu, posebice u kontekstu emocija i narativa koje stvaraju. Nažalost, dezinformacije bi mogle biti najmoćniji alat za političku manipulaciju, a društvene mreže su njihova glavna arena. Očekuje se da će internetski portali biti odgovorni u sprječavanju širenja lažnih vijesti, no njihovi poslovni modeli ovise o količini “prometa” bez obzira na istinu.
Društvo post-istine, prema Gregoru i Mlejnkovoj, donijelo je tri primarna pomaka u eri post-istine: laž je uzdignuta do političkog mišljenja, a ako se činjenice ne uklapaju u nečiju viziju svijeta, bira se druga, “alternativna činjenica”; tehnologije ubrzavaju zatvaranje ljudi u “geta mišljenja”; političari koji imaju koristi od post-istine oslanjaju se na sklonosti ljudi da vjeruju da drugi govore istinu, te je iskorištavaju.
Javni i društveni mediji utječu na formiranje javnog mnijenja i postali su sastavni dio našeg svakodnevnog života. Ovaj utjecaj nije ograničen na prijenos informacija; također ima duboke i psihološke posljedice za svakoga od nas.
Publici su prezentirani primjeri manipulacije ljudskim emocijama i različitim psihološkim mehanizmima vezanim uz masovnu online komunikaciju kada se vijesti i informacije iz raznih izvora brzo šire. Nakon što dezinformacije dovedu do mentalne neravnoteže, ljudi mogu donositi iracionalne odluke koje utječu na njihovo zdravlje, posao, odnose i još mnogo toga.
Očekivane posljedice izloženosti emocionalnim vijestima iz pouzdanih i nepouzdanih izvora mogu utjecati na društvene prosudbe i imati dugoročne posljedice za mentalno i fizičko zdravlje.
Dezinformacije destabiliziraju demokraciju te je za očekivati daljnju polarizaciju i društvene sukobe, a rješenje je u ravnoteži između javne zaštite i slobode govora.
Financira Europska unija. Međutim, iznesena stajališta i mišljenja samo su stajališta autora i ne odražavaju nužno stajališta Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni davatelj potpore ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
