Danas obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Dio trgovina tim će povodom raditi po izmijenjenom radnome vremenu, ali i dalje većina trgovina radi.

Podsjetimo, u javnoj su raspravi izmjene Zakona o radu kojima se regulira i rad nedjeljom, a premijer Andrej Plenković drži da je prijedlog o 16 radnih nedjelja “jako dobro pogođen omjer” kojim bi se ostvario balans između privatnog, obiteljskog života i onoga što je, kako je rekao, standard pristupačnosti ” što dežurnih službi i svega što mora funkcionirati, što shopping varijanti”.

> Udruga UIO davno podnijela prijedlog Zakona o radu nedjeljom, a sada se zauzeo i Hrg: ‘Vrijeme je da se zabrani rad nedjeljom’

> Direktor Ikee protiv zabrane rada nedjeljom: Podsjetimo što je tražila udruga U ime obitelji za radnike u Hrvatskoj!

Kada će Vlada uvesti neradnu nedjelju i blagdane?

Udruga U ime obitelji već se godinama zalaže za uvođenje neradne nedjelje i blagdana za radnike u trgovinama. Tako je pozdravila i odluku Nacionalnog stožera civilne zaštite o zabrani rada trgovina nedjeljom koja je bila na snazi tijekom pandemije koronavirusa, a koja je, nažalost, poslije ukinuta.

Ukidanje rada nedjeljom i blagdanom je, podsjetimo, bilo i predizborno obećanje HDZ-a prije posljednjih izbora, a koje ni dvije godine nakon što su ponovno osvojili vlast nije realizirano.

Prije više od dvije godine udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ako žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao Mirando Mrsić , a zatim Gordan Maras, taj prijedlog su blokirali ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU podnijeli su sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30 %. Međutim, Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.

Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Znači li uvođenje neradne nedjelje i blagdana zaista gubitak za poslodavce?

Bivša eurozastupnica Marijana Petir i tvrtka MediaNet proveli su istraživanje javnog mnijenja o neradnoj nedjelje koje je pokazalo da je čak 90 % građana za uvođenje neradne nedjelje.

Prema istraživanju za neradnu nedjelju izjasnilo se 94 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj, 88 % u Primorju, Lici, Dalmaciji i jugu Hrvatske dok je u Zagrebu 87 % građana za uvođenje slobodne nedjelje. „Ovaj okrugli stol prva je karika u otvaranju dijaloga za rješavanje ovoga problema jer usklađenim privatnim, profesionalnim i obiteljskim životom utječemo na dobrobit pojedinca, obitelji, ali i društva u cjelini“, kazala je Petir na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati tih istraživanja.

Istraživanje je obuhvatilo i navike kupovanja nedjeljom, a pokazalo se da za razliku od Primorja, Like, Dalmacije i Istre gdje nedjeljom kupuje 61 % građana u kontinentalnoj Hrvatskoj 54 % njih ne odlazi u kupovinu nedjeljom, a u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji njih 46 %.

Nedjeljom kupuje 53 % građana, najviše onih od 31 do 40 godina (61 %), a najmanje kupuju oni od 61 i više godina (41 %). Iako većina ispitanika povremeno kupuje nedjeljom (54 %), oni koji su za uvođenje neradne nedjelje u malom broju kupuju svake nedjelje (12 %). Od onih koji se protive uvođenju neradne nedjelje 79 % njih posjećuje trgovine nedjeljom.

Kad se navode razlozi kupovine, građani najčešće kupuju nedjeljom jer im nešto ponestane ili nedostaje, a potrebno im je. Prema broju članova u kućanstvu najmanje kupuju oni koji žive sami (31 %) i oni koji žive u velikim kućanstvima sa 6 i više osoba (29 %). No ispitanici su složni – nedjelja treba biti neradna.

Petir se u svom izlaganju referirala i na strah od porasta nezaposlenosti uvođenjem neradne nedjelje. Tumačeći podatke Eurostata, Petir objašnjava kako se zaposlenost u nespecijaliziranim maloprodajnim trgovinama zapravo smanjila u zemljama članicama EU-a koje nemaju zabranu rada nedjeljom, dok je trend sasvim suprotan u zemljama koje zabranjuju rad nedjeljom – u nekima od njih zaposlenost je porasla za čak 16 do 21 %.

Imajući u vidu ove podatke, koji pokazuju da u zemljama s neradnom nedjeljom nije došlo do povećanja nezaposlenosti, za pretpostaviti je da do nje neće doći ni u Hrvatskoj.

Izvor: narod.hr