22. siječnja 1973. u američkoj povijesti treba biti zapisan crnim slovima. Tog je dana donesena povijesna presuda na Vrhovnom sudu SAD-a o legalizaciji pobačaja. Dok je taj dan za one koji se zalažu za kulturu smrti uzdignut gotovo na razinu praznika, 22. siječnja republikanski predsjednik SAD-a Ronald Reagan proglasio je Danom života. Reagan se na to odlučio kako bi održao spomen na milijune ubijene nerođene djece od 1973. Gotovo 50 godina nakon presude koja je do danas odnijela 60 milijuna malenih života, odluka Roe protiv Wadea, mogla bi biti ukinuta.
Naime, u javnost je iscurilo mišljenje sudaca američkog Vrhovnog suda od kojih je većina za ukidanje odluke Roe protiv Wadea iz 1973. kojom se pitanje pobačaja u SAD-u stavlja na ustavnu razinu te je saveznim državama onemogućeno autonomno odlučivanje o tome pitanju.
Ta presuda stara 49 godina za one koji se zalažu za kulturu smrti i nasilni prekid trudnoće nazivajući to ljudskim pravom’, sinonim je njihove ‘borbe’.
Što se točno dogodilo 22. siječnja 1973.?
No, što se točno dogodilo 22. siječnja 1973. i što je prethodilo toj odluci koja je izmijenila stotine milijune života?
>Procurio dokument: Vrhovni sud SAD-a ukida saveznu zaštitu pobačaja?
Dana 22. siječnja 1973., Vrhovni sud je odlukom 7-2 poništio teksaški zakon o zabrani pobačaja, čime je postupak zapravo legaliziran u cijeloj zemlji. U mišljenju većine koje je napisao sudac Harry Blackmun, sud je izjavio da je pravo žene na pobačaj implicirano u pravu na privatnost zaštićeno 14. amandmanom.
Sud je trudnoću podijelio na tri tromjesečja i proglasio da je izbor prekida trudnoće u prvom tromjesečju isključivo na ženi. U drugom tromjesečju, vlada bi mogla regulirati pobačaj, ali ga ne i zabraniti, kako bi zaštitila zdravlje majke.
U trećem tromjesečju, država bi mogla zabraniti pobačaj kako bi zaštitila fetus koji bi mogao sam preživjeti izvan maternice, osim kada je zdravlje žene u opasnosti.
Najkontroverznija odluka Vrhovnog suda u povijesti SAD-a
Tko su Roe i Wade?
No kako je do toga uopće došlo i tko su Roe i Wade?
Zakon u Teksasu dopuštao je pobačaj samo u slučajevima kada je postupak bio neophodan kako bi se spasio život majke. Kada je stanovnica Dallasa, Norma Norma McCorvey
doznala da je trudna sa svojim trećim djetetom, pokušala je lažno tvrditi da je silovana, a zatim pobaciti dijete.
Oba ova pokušaja nisu uspjela, pa je zatražila pomoć Linde Coffee i Sarah Weddington, koje su podnijele zahtjev koristeći za Normu McCorvey pseudonim Jane Roe. Druga strana u postupku bio je Henry Wade, okružni tužitelj okruga Dallasa koji je nekoliko godina ranije bio angažiran na slučaju ubojstva američkog predsjednika Johna F. Kennnedyja.
Norma McCorvey tj. Jane Roe, krajem 60-tih bila je u ranim dvadesetim godinama. Dolazi iz disfunkcionalne obitelji, imala je problema sa zakonom, a nakon što je prvo dijete rodila kao tinejdžerica, postala je ovisnica o drogi i alkoholu. 1969. ostala je treći puta trudna te se počela dekalirati kao lezbijka.
S obzirom da su pobačaji u Teksasu bili dopušteni samo u iznimnim slučajevima koji se niti jedan nije na nju odnosio, McCorvey je liječnik preporučio da se javi odvjetniku specijaliziranom za posvajanja. On ju je pak uputio na odvjetnice Lindu Coffee i Sarah Weddington koje su tražile očajne mlade žene koje žele pobaciti dijete.
Idealna kandidatkinja
McCorvey je bila idealna za to.
Slučaj Roe protiv Wadea trajao je tri godine da bi stigao do Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, a McCorvey nikada nije prisustvovala niti jednom suđenju. Tijekom parnice, McCorvey je rodila i dala bebu na posvajanje, a novinarima je otkrila da je ona zapravo Jane Roe.
Iako je McCorvey sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća ‘okrenula kaput’ i postala aktivna u pokretu za kulturu života te prešla na katoličanstvo, postupak u koji je bila igrom slučaja uključena postao je sinonim ‘borbe’ za nasilni prekid trudnoće. Preminula je 2017. godine.
Cenzura filma
2018. započelo je snimanje filma ‘Roe protiv Wade’, a kakva je atmosfera sa slobodom govora u Americi kada je u pitanju pobačaj najbolje govori činjenica da se film od same najave suočavao s suočavao s cenzurom na društvenim mrežama.
Naime, Facebook je 2018. godine blokirao web stranicu GoFundMe na kojoj su producenti filma ‘Roe protiv Wade’ prikupljali novčana sredstava za potrebe snimanja filma, a 2019. godine Facebook je odbio oglašavati film na svojoj platformi. Osim na Facebooku, i na You Tube kanalu filma producenti nisu mogli ostvarivati prihode u oglašavanju zbog ‘nevaljane aktivnosti’ na njihovom AdSense računu za YouTube.
Izvor: narod.hr
