U petak, 12. veljače u 19 sati, održana je tribina U ime obitelji na temu “Zašto Hrvatska još nije država po mjeri obitelji?”. Na tribini su sudjelovali dr. sc. Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Penavić, majka četiri djevojčice i korisnica mjere Grada Zagreba roditelj odgojitelj, te Luka Mlinarić, voditelj projekta e-Roditelj.
Konferenciju je moderirala dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji.
“Projekt e-Roditelj osmišljen je u neposrednoj interakciji s roditeljima i onima koji se to tek spremaju postati, a koji su kao problem istaknuli da ni sami često ne znaju na koje sve potpore imaju pravo temeljem rođenja djeteta. Predistraživanjem smo ustanovili kako se te informacije ne mogu naći jednostavno, na jednom mjestu, bilo od strane državnih ili lokalnih tijela”, pojasnio je Mlinarić te nastavio: “Ideja je bila osmisliti internet tražilicu na kojoj bi sve potpore na koje roditelji imaju pravo bile sveobuhvatno dostupne, s ciljem pojednostavljivanja roditeljima upoznavanje s tim pravima te samim time korištenje tih prava”. Nakon što je objasnio provedbu samog projekta e-Roditelj, Mlinarić je napomenuo kako tražilica e-roditelj.hr, a koja je rezultat projekta, po prvi puta svim roditeljima na jednom mjestu, jednostavnim pretraživanjem, omogućuje informiranje o tome na koje potpore temeljem rođenja djeteta imaju pravo na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Komentirajući pozitivne primjere demografskih mjera na lokalnoj razini, prof. Šterc je istaknuo kako su “lokalne razine shvatile da depopulacijom i prirodnim padom gube funkcije svog prostora te da moraju privući mlade ljude, a i one koji su tamo poticati da imaju djecu te tako osiguravati budućnost tog prostora, te nisu mogle više čekati da se nešto po pitanju demografije konačno poduzme na nacionalnoj razini”.
“Dok ne shvatimo da je pitanje demografije ključno za razvoj te dok tome ne usmjerimo poticajan porezni sustav ništa se ozbiljnije neće dogoditi, i to je moja poruka vlasti te se to mora postaviti kao temeljna strateška problematika”, naglasio je Šterc te naveo nekoliko pozitivnih primjera demografskih mjera u drugim državama EU u kojima pitanje demografije nije više ideološko ili političko pitanje, već pitanje koje se stavlja u temelj cjelokupnog razvoja.
“U Hrvatskoj godišnje umre 16 000 ljudi više nego što se rodi. Na to s političke razine nema nikakve reakcije, što je zabrinjavajuće, jer ako to nije slučajno onda se Hrvatska planski lomi na najosjetljivijoj problematici – nije slomljena ratnom agresijom 90-ih, a geo-strateški interes za istočnom obalom Jadrana nije nestao”, zaključio je Šterc.
Ivana Penavić majka je četiri djevojčice i korisnica mjere Grada Zagreba roditelj odgojitelj, a koju je počela koristiti prije dvije i pol godine. “Jako sam sretna što mogu biti doma i pružati djeci sigurnost odrastanja u domu. Odgoj djece je izazovan i dinamičan, a ova mjera je i financijski i odgojno pružila svojevrsnu sigurnost mojoj obitelji”. istaknula je Penavić te opisala mjeru roditelj odgojitelj koja, trenutno, postoji samo u Gradu Zagrebu. “Novčana naknada koja se dobiva mjerom je 4.600 kuna, a isplaćuje se na mjesečnoj razini, roditelj mora biti nezaposlen u trenutku apliciranja za mjeru te djeca ne smiju pohađati vrtić”.
“Mjera roditelj odgojitelj svojevrsno je priznanje društva, odnosno lokalne sredine da vrednuje roditeljstvo i takav način odgajanja djece kod kuće”, napomenula je Penavić te naglasila kako navedena mjera brojne majke potiče da imaju još djece.
Prof. Šterc osvrnuo se na mjeru roditelj odgojitelj istaknuvši kako su takve mjere “ulaganje u Hrvatsku budućnost i kad stratezi i ekonomisti moraju shvatiti da to nije socijalni trošak, već ulaganje u razvoj svih sustava i radnu snagu”. “Kad bi se takve mjere provodile u cijeloj Hrvatskoj, na to bi se prema nekim projekcijama potrošilo između četiri i pet milijardi kuna godišnje, a kada pogledamo druge proračunske stavke vidimo da je deset posto toga irelevantno za gospodarski razvoj Hrvatske”. Problematičnim je prof. Šterc ocijenio stajališta nekih demografa koji tvrde kako se loša demografska situacija može riješiti isključivo imigracijom, međutim “na populaciju od tri i pol milijuna stanovnika to predstavlja običnu supstituciju stanovništva”.
“Bez obzira na sav modernizam oko nas, preko 80% se rađa u braku. Tako je Mađarska počela ulagati u bračnost, krenula je s poticajnim mjerama vezano uz stambeno zbrinjavanje, automobile, kredite, poreze, a koje se ovisno o broju djece u braku anuliraju, odnosno korisnici ne moraju vraćati mjere. Ondje je političko djelovanje u interesu mađarske populacije i to je koncept koji mora postojati te ne razumijem da se takve odluke ne mogu kod nas donositi”, istaknuo je Šterc te kao pozitivan primjer naveo i Irsku koja svoj gospodarski rast uvelike temelji na iznimno bliskim odnosima sa svojim iseljeništvom, a što bi trebala činiti i Hrvatska s obzirom na iznimno brojno iseljeništvo te činjenicu kako su hrvatski iseljenici najveći “strani investitor” u Hrvatsku na godišnjoj razini. “Međutim, problem je”, objašnjava Šterc, “što naš nasljedni politički elitizam smatra hrvatsko iseljeništvo našim protivnikom”.
“Sama sam se kao roditelj našla u situaciji da nisam mogla jednostavno pronaći potrebne informacije glede mojih roditeljskih prava, tako da projekt e-Roditelj smatram vrlo pohvalnim i korisnim”, zaključila je Penavić, dok je Mlinarić pozvao sve građane da posjete stranicu e-Roditelj.hr te svojim prijedlozima i idejama doprinesu daljnjem razvoju stranice. Prof. Šterc poslao je poruku političarima da se po pitanju demografije oslanjaju na znanstvena istraživanja i projekcije, a ne političke interese i osjećaje.
Konferencija je održana u sklopu projekta e-Roditelj koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Izvor: narod.hr
