Potaknuti različitim pogrešnim tumačenjima izbornih načela koja predlažemo, a koja posljednjih dana plasiraju predsjednik Josipović, vodstvo HDZ-a i SDP-a te predstavnici GONG-a, u nastavku dajemo objašnjenja u svrhu točnog informiranja javnosti.
TVRDNJA BR. 1: Građanska inicijativa „U ime obitelji“ traži zabranu predizbornih koalicija
Netočno. Građanska inicijativa „U ime obitelji“ ne traži zabranu predizbornih koalicija. Dapače, poželjno je i preporuča se da stranke prije izbora najave s kime će, ako ostvare zadovoljavajuće izborne rezultate, formirati vladu ili nastaviti zajedničku političku povezanost na drugi način. Inicijativa predlaže da svaka stranka predstavi svoj politički program i kandidate na samostalnoj kandidacijskoj listi. U tom se slučaju koalicijski sporazumi mogu ostvariti na bazi stvarnih rezultata izbora – odnosno na temelju potpore birača pojedinoj stranci.
VAŽNO: potrebno je razlikovati termine: 1) predizborna koalicija i 2) zajednička kandidacijska lista.
TVRDNJA BR. 2: Snižavanje izbornog praga dovodi do povećanja stranaka u Saboru
Netočno. Snižavanje izbornog praga u kombinaciji sa zabranom zajedničkih kandidacijskih lista ne dovodi do povećanja stranaka u Saboru. Sljedeće dvije simulacije temelje se na izbornoj jedinici veličine Grada Zagreba u kojoj birači biraju 26 zastupnika. Cilj simulacija i usporedbi jest pokazati utjecaj snižavanja izbornog praga s 5 % na 3 % i načelo zabrane zajedničkih kandidacijskih lista.
1) Simulacija novoga izbornog modela s pragom 3 % i zabranom zajedničkih kandidacijskih lista
Uz predloženi izborni prag od 3 %, ukupno 9 stranaka osvojilo je zastupnička mjesta i ulaze u Sabor. Te će stanke poslije izbora moći ostvariti pretkoalicijske sporazume koje su eventualno potpisale prije izbora, na temelju stvarnih izbornih rezultata.
2) Simulacija postojećeg modela s izbornim pragom od 5 % i zajedničkim kandidacijskim listama
Ova simulacija pokazuje da u Sabor ulaze stranke koje samostalno nikada ne bi prešli izborni prag, tj. koje nemaju stvarnu podršku biračkog tijela. Upravo prema postojećem izbornom pragu od 5 %, danas u Hrvatskom saboru imamo 15 parlamentarnih stranaka (http://www.sabor.hr/Stranke) i 11 nezavisnih zastupnika (http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=4515), ukupno 26 različitih političkih opcija!
Zaključak
Simulacije jasno pokazuju da bismo novim modelom, u kojem bi se zabranile zajedničke kandidacijske liste i spustio izborni prag na 3 %, u konačnici dobili jednak ili čak manji broj stranaka i nezavisnih lista nego je to slučaj danas, ali bismo točno znali koliko birača podržava svaku pojedinu stranku.
Usporedbom simulacija dvaju modela vidljive su sljedeće prednosti izbornog modela koji predlažemo:
- Pravednija zastupljenost birača. U novom modelu realno je očekivati manji broj, relevantnijih stranaka (s većom potporom birača), nego u postojećem modelu. U simulaciji je jasno vidljivo da u novom modelu dobivamo 9 stranaka u odnosu na postojeći model u kojem bi u vlasti na neki način participiralo čak 16 stranaka. Također, valja primijetiti da postojeći izborni model omogućuje da veći broj stranaka s vrlo malom potporom, na račun jakih stranaka na zajedničkoj kandidacijskoj listi, mogu doći do „nepravedne“ participacije u vlasti. U simulaciji se jasno vidi da stranke J, K, L, M, N, O, P, R, S, T, U, V i Z koje imaju ispod 3 % glasova mogu na račun predizbornih koalicija doći do zastupničkog mjesta ili neke druge pozicije u vlasti, a stranke D, E, F, G, H, I koje imaju značajnu podršku birača (od 3 % do 4 %), uopće ne dobivaju predstavnike u Saboru.
- U novom modelu točno će se znati koliko je pojedina stranka dobila glasova birača, odnosno koliko im zastupničkih mjesta pripada, bez obzira na često netransparentne pretkoalicijske sporazume.
- U novom modelu birači mogu glasati za homogeni politički program stranke i preferencijalnim glasovima odabrati koji će ih kandidat predstavljati u Saboru, dok se u postojećem modelu lako može dogoditi da birači manjih stranaka ostanu bez svoga političkog predstavnika (ovisi o redoslijedu kandidata na zajedničkoj kandidacijskoj listi i broju glasova koja je takva lista dobila).
Predstavljene simulacije možete pogledati online (broj je glasova irelevantan, važan je omjer osvojenih glasova između pojedinih stranaka):
http://icon.cat/util/elections/rblwaVcRBg
http://icon.cat/util/elections/TslnAeORYJ
Iz svega navedenog lako se može zaključiti da su napadi na predložena izborna načela neutemeljeni i služe zbunjivanju i manipulaciji birača te odvraćanju od izjašnjavanja građana za referendum o pravednijem izbornom sustavu. Stoga vas molimo, da u interesu objektivnog informiranja javnosti, prenesete ove informacije putem vašeg medija.
