Uoči Međunarodnog dana žena, u organizaciji udruge U ime obitelji, 7. ožujka 2026. u Zagrebu je održan znanstveni simpozij pod nazivom „Put kroz neizvjesnost – spontani pobačaji i teške prenatalne dijagnoze”. Tema simpozija bilo je iskustva žena suočenih sa spontanim pobačajem ili teškim prenatalnim dijagnozama te unapređenje skrbi o njima i njihovim obiteljima.
Hrvatska liječnička komora i Hrvatsko psihološko društvo kategorizirali su simpozij kao stručno usavršavanje. Simpozij je prijavljen i Hrvatskoj komori psihoterapeuta, Hrvatskoj komori medicinskih sestara, Hrvatskoj komori primalja, Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga.
Iskustvo spontanog pobačaja i suočavanje s teškim prenatalnim dijagnozama
Iskustvo spontanog pobačaja i suočavanje s teškim prenatalnim dijagnozama duboko pogađa žene, odnosno majke i očeve, obitelji i zdravstvene djelatnike. Udruga je istražila kakva se skrb i potpora osigurava ženama u hrvatskim bolnicama i što zdravstveni djelatnici drže potrebnim unaprijediti ili promijeniti. Ovaj znanstveno-stručni simpozij nastaje iz potrebe za otvorenim, interdisciplinarnim i humanim pristupom temama neizvjesnosti, gubitka djeteta i oporavka.
Mnoge žene koje su doživjele spontani pobačaj prolaze kroz teško razdoblje tugovanja i gubitka. Pritom često ne dobivaju potporu koja im je potrebna. Mnogi očevi i majke moraju se boriti s administrativnim preprekama kako bi dostojno sahranili posmrtne ostatke svoga djeteta.
Mnoge majke i očevi čijoj su nerođenoj djeci postavljene teške dijagnoze moraju, prolazeći kroz veliku neizvjesnost i bol, donositi brojne prevažne odluke za njih same i njihovu djecu. Žene s ovim teškim iskustvima i one koje danas kroz njih prolaze, udruga U ime obitelji povezala je u mrežu potpore Rita.
Vrijednost simpoziju dao glas žena koje su svjedočile o iskustvima
Posebnu snagu i vrijednost simpoziju dao je autentičan glas žena koje su izravno svjedočile o svojim iskustvima i potrebama kao i izlaganja uglednih znanstvenika čiji su rad, znanje i bogato iskustvo prepoznati kao referentni u ovom području. Program je usmjeren na razmjenu konkretnih i održivih rješenja za dobrobit obitelji te razvoj suosjećajnijeg i cjelovitijeg pristupa u kliničkoj i savjetodavnoj praksi.
Ovaj simpozij snažno ističe nezamjenjivu i javno odgovornu ulogu liječnika i znanstvenika koji štite život od njegova prvog trenutka. Utemeljeni na znanstvenim činjenicama i medicinskoj etici, pozvani su jasno, argumentirano i hrabro svjedočiti istinu o početku ljudskog života te oblikovati praksu i javne politike koje ga štite bez kompromisa. U skrbi za ženu koja prolazi kroz spontani pobačaj njihova je zadaća pružiti vrhunsku medicinsku sigurnost, duboku ljudsku suosjećajnost i trajnu potporu, štiteći istodobno njezino dostojanstvo i dostojanstvo izgubljenog života djeteta.
Gosti predavači
Simpozij „Put kroz neizvjesnost – spontani pobačaji i teške prenatalne dijagnoze” ugostio je nekoliko gostiju predavača koji su kroz svoja predavanja iznijeli perspektivu vlastitog iskustva susreta s tematikom samog Simpozija.
Dr. sc. Katarina Krasić, univ. spec. iur., pravnica s područja europskog i međunarodnog prava te ljudskih prava izlagala je na temu: Filozofske i pravne odrednice osobnosti nerođenog djeteta. Osobnosti nerođenog djeteta dodiruje filozofsko-etička, kao i biomedicinska pitanja, a pravni aspekt odnosi se na pravni status nerođenog čovjeka.
Utvrđivanje znanstvene i pravne definicije početka života zahtijeva razjašnjavanje niza pojmova poput dostojanstva, osobe, ljudske naravi, a onda i ljudskih prava. Nerođeno dijete je medicinski dokazano ljudsko biće, što znači da je i osoba jer je svako ljudsko biće ujedno i osoba. Nerođeno dijete je također pravni subjekt s pripadajućim pravima, od kojih je prvo i temeljno pravo na život.
Dubravko Habek
Prof. prim. dr. sc. med., dr. sc. hum. Dubravko Habek, dr. med., specijalist je ginekologije i opstetricije s užom specijalizacijom iz fetomaternalne medicine, primarijus i stalni sudski vještak. Tema o kojoj je govorio prof. Habek odnosio se na spontane i opetovane pobačaje.
Spontani pobačaj nenamjerni je prekid trudnoće do 22. tjedna i 500 grama težine djeteta, a opetovani uzastopni pobačaji nazivaju se habitualnim pobačajima. Najčešći uzroci pobačaja su genetski i kromosomski čimbenici u gotovo 50 %, potom slijede malformacije maternice, upale, imunološki i okolišni čimbenici te životne navike i bolesti majke. Gubitak rane trudnoće i nemogućnost iznošenja trudnoće (infertilitet) nerijetko zahtijevaju multidisciplinarni pristup s neizostavnom psihološkom potporom.
Dr. sc. Anita Dučkić Sertić, univ. spec. act. soc., mag. catech. voditeljica je Centra za dobrobit ranjivih skupina Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, doktorica znanosti te sveučilišna specijalistica psihosocijalnog pristupa u socijalnom radu govorila je o psihoterapijskim i duhovnim aspektima podrške ženama nakon iskustva spontanog pobačaja. Naglasak predavanja bio je o spontanim pobačajima kao psihološki i egzistencijalno značajan gubitak s dugotrajnim emocionalnim posljedicama za žene.
Analizirale su se najčešće emocionalne reakcije nakon gubitka, uključujući tugu, krivnju i anksioznost, kao i društvena stigmatizacija koja može otežati proces žalovanja. Poseban naglasak stavio se na ulogu psihoterapije u pružanju strukturirane podrške kroz kognitivno-bihevioralne, logoterapijske i grupne pristupe. Također, istaknuta je i duhovna dimenzija suočavanja s gubitkom kao izvor značenja i integracije iskustva, uz isticanje važnosti integriranog pristupa psihološkoj i egzistencijalnoj podršci.
Dr. sc. Zora Zakanj, dr. med., diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995., doktorirala 2003., a specijalizirala pedijatriju 2004., s užim specijalizacijama iz neonatologije i pedijatrijske intenzivne medicine. Tema izlaganja bila je: Kada se život susretne s tišinom: neonatološka perspektiva.
Perinatalni gubitak i dijagnoza teških fetalnih anomalija predstavljaju iznimno zahtjevno područje perinatalne medicine. Predavanje razmatra ulogu neonatologa u procjeni vitalnosti i prognoze, planiranju perinatalne i palijativne skrbi te donošenju etički utemeljenih odluka u najboljem interesu djeteta.
Dr. sc. Rajka Lulić Jurjević, dr. med., pedijatrijska je kardiologinja sa subspecijalizacijom iz fetalne kardiologije. Zaposlena je u Dječjoj bolnici Srebrnjak, gdje se više od 20 godina bavi fetalnom ehokardiografijom, s posebnim fokusom na otkrivanje prirođenih srčanih grešaka i poremećaja srčanog ritma fetusa. Dr. Lulić Jurjević, održala je predavanje na temu: Srca su različita, ali život uvijek jednako vrijedan. Teške prenatalne dijagnoze prirođenih srčanih grešaka fetusa predstavljaju veliki medicinski i emocionalni izazov u perinatalnoj skrbi.
Poseban naglasak stavljen je na komunikaciju, savjetovanje i empatičan, iskren pristup roditeljima, čak i u situacijama nepovoljne prognoze. Cilj predavanja bio je istaknuti da, unatoč dijagnozi i neizvjesnom ishodu, svaki život ima jednaku vrijednost te da su stručnost i humanost temelj prenatalne skrbi.
Lea Murn, dr. med., specijalistica je psihijatrije, psihoterapeutkinja i logoterapeutkinja zaposlena na Klinici za psihijatriju KB Dubrava, Referentnom centru Ministarstva zdravstva za poremećaje uzrokovane stresom. Tema o kojoj je govorila dr. Murn odnosio se na: Put kroz gubitak, faze žalovanja nakon teških ishoda trudnoća.
Teška prenatalna dijagnoza i spontani pobačaj duboko utječu na emocionalnu i egzistencijalnu dimenziju roditeljstva, često pokrećući složene procese žalovanja, praćene osjećajem gubitka očekivane budućnosti, identitetskih promjena i traženja značenja u psihološki zahtjevnom iskustvu. Cilj je potaknuti dublje razumijevanje psiholoških i egzistencijalnih aspekata perinatalnih teških događaja te unaprijediti osjetljivu i kontinuiranu podršku ženama i njihovim obiteljima.
