Birajmo zastupnike imenom i prezimenom
Referendumska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ organizirala je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine izjašnjavanje građana u cijeloj Hrvatskoj. Ovom inicijativom želi se u Ustav unijeti više načela te tako stvoriti pravičniji izborni sustav, demokratizirati izbore, jednako kao i političke stranke.
Više o inicijativi možete saznati OVDJE i OVDJE
Izborna načela
- Preferencijalno glasanje bez cenzusa
- Smanjenje izbornog praga s 5% na 3%
- Veće izborne jedinice i biranje 20 zastupnika ili više, ovisno o broju birača
- Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama
- Glasanje dopisnim i elektroničkim putem
- Preduvjet za kandidaturu izvanparlamentarnih stranaka – 3.000 potpisa
- Pravilo koaliranja stranaka – samostalno na izbore, udruživanje nakon izbora
Preferencijalno glasanje bez cenzusa
Želimo da nas predstavljaju sposobni, a ne podobni zastupnici. Želimo osigurati da saborski zastupnici budu najviše odgovorni nama građanima, a to će biti ako će znati da upravo birači, a ne vodstva političkih stranaka odlučuju o tome hoće li oni imati priliku opet ući u Sabor ili neće. Ni predsjednici stranaka neće imati osigurano mjesto u Saboru – o tome tko postaje saborski zastupnik odlučivat će birači!
Slično kao i na europarlamentarnim izborima, preferencijalno glasanje na parlamentarnim izborima daje mogućnost biraču da zaokruži do tri osobe na jednoj kandidacijskoj listi. Broj glasova će određivati poredak na listi bez ikakvog cenzusa (praga). Tako bi osoba koja dobije najviše glasova birača na određenoj kandidacijskoj listi bila prva na listi, druga ona koja dobije drugi najviši broj glasova i tako redom. Na EU izborima to vrijedi samo za kandidate koji osvoje više od 10% glasova na svojoj listi.
Dakle, poredak kojim kandidati s kandidacijske liste ulaze u Sabor ovisit će o broju preferencijalnih glasova koje su dobili, a ne o redoslijedu koje je odredilo vodstvo stranke. Ako su na kandidacijskoj listi primjerice 1. Zoki, 2. Marija, 3. Ana i 4. Luka, ali Luka dobije 1000 preferencijalnih glasova, Ana 800, Zoki 600 i Marija 400 onda će upravo tim poretkom i ulaziti u Sabor. Na taj način izabrani zastupnici postaju više odgovorni nama biračima a manje vodstvu stranaka.
Ovakav način glasanja će potaknuti i demokratizaciju samih stranaka jer će izborni rezultati biti jasna povratna informacija članovima i vodstvu stranaka što o njihovom radu misle sami birači.
Istraživanja u zemljama koje provode preferencijalno glasanje, a i naše iskustvo na izborima za EP pokazuje da preferencijalno glasanje pozitivno utječe i na zastupljenost žena u politici. Ova izborna metoda omogućuje da se s vremenom istaknu najbolji političari bez obzira na spol. Birači su ti koji će najbolje znati procijeniti kandidate – najvažnije karakteristike moraju biti kvaliteta, kompetentnost i zastupanje interesa svog biračkog tijela.
Preferencijalno glasanje postoji i u Austriji, Finskoj, Švedskoj, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Češkoj, Estoniji, Slovačkoj, Grčkoj, itd.
Smanjenje izbornog praga s 5% na 3%
Sadašnji izborni prag od 5% je relativno visok za hrvatske prilike i predstavlja osnovnu prepreku svim političkim strankama, osim onim najvećima.
To je jedan od razloga zašto u Saboru ne postoji pravedna zastupljenost birača. Naime, na parlamentarnim izborima 2011. godine čak 606.356 birača, odnosno njih 25,7%, glasalo je za kandidacijske liste koje nisu prešle izborni prag od 5%. To znači da 25% birača koji su glasali nemaju svog predstavnika u Hrvatskom saboru.
Osim toga, neki su saborski zastupnici osvojili mandat tzv. „nezasluženim glasovima“ jer su im se pribrojili glasovi tih 25% birača čiji su glasovi “propali”.
Zbog toga smatramo da se smanjenje izbornog praga nameće kao jedna od nužnih mjera za pošteniji izborni sustav u kojem će saborski zastupnici stvarno biti predstavnici onih koji su glasali za njih.
Prijedlog izbornog praga od 3% se nalazi unutar granica dobrih europskih primjera gdje je najčešći raspon od 2% do 4%.
Veće izborne jedinice i biranje 20 zastupnika ili više, ovisno o broju birača
Trenutni broj i veličina izbornih jedinica značajnije pogoduje “lokalnim” strankama u odnosu na “nacionalne” stranke, a time je bitno narušeno načelo pravedne zastupljenosti birača. Pa tako za ukupno isti broj glasova birača “nacionalna” će stranka osvojiti nerazmjerno manji broj saborskih mandata u odnosu na “regionalnu” stranku.
Primjer iz 2011. godine:
Stranka Ukupno osvojenih glasova Broj osvojenih mandata
HSLS 72.924 0
HSS 71.450 1
HDSSB 68.994 6
Izbornim načelima koja su predložena ovom referendumskom inicijativom će se postići pravednija zastupljenost birača. To će se postići nižim izbornim pragom i manjim brojem teritorijalno većih izbornih jedinica u kojima će se birati 20 ili više zastupnika ovisno o broju birača koji su obuhvaćeni pojedinom izbornom jedinicom.
Osim navedenog, neke su izborne jedinice trenutačno formirane tako da neprirodno dijele postojeće jedinice područne samouprave, pa je tako npr. Grad Zagreb podijeljen između čak četiri izborne jedinice, tj. I., II., VI. i VII. izborne jedinice. U Europi izborne jedinice uglavnom slijede granice zacrtanih administrativno-upravno-teritorijalnih granica, a to je stav i Venecijanske komisije. Zbog toga »U ime obitelji« na referendumu traži da izborne jedinice ne smiju dijeliti zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija Republike Hrvatske.
Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama
Do sada se iz svake, od I. do X., izborne jedinice biralo fiksno po 14 zastupnika unatoč tome što su postojale razlike i preko 30% u broju birača između izbornih jedinica. Zbog toga glasovi birača u nekim izbornim jedinicama »vrijede« mnogo manje nego u drugim izbornim jedinicama.
Npr. na posljednjim parlamentarnim izborima 2011. godine u IX. izbornoj jedinici je moglo glasati 440.597 birača, odnosno 31,94% više nego u IV. izbornoj jedinici u kojoj je pravo izbora moglo ostvariti njih samo 333.927. Obje navedene izborne jedinice su na koncu dale po 14 zastupnika što znači da je u IX. izbornoj jedinici glas birača potencijalno vrijedio gotovo 32% manje nego u IV. izbornoj jedinici. Ustavnim izmjenama koje predlaže »U ime obitelji« Zakonodavac bi bio obvezan donijeti zakonska rješenja kojima bi se ujednačila »vrijednost« glasova u svim izbornim jedinicama.
Glasanje dopisnim i elektroničkim putem
Glasanje dopisnim i elektroničkim putem omogućilo bi svim hrvatskim državljanima, a posebno onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga, ili jer nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasaju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.
Vlada RH je ove godine uvela napredni sustav e-Građani uz pomoć kojeg svaki građanin može na siguran način, preko Interneta, od doma, izvaditi dokumente poput rodnog i vjenčanog lista. Također, ministar Bauk tvrdi da je tehnički jednostavno i ostvarivo da se građani o potrebi raspisivanja referenduma izjašnjavaju i preko sustava e-Građani. Ako već postoji siguran sustav koji svim registriranim građanima nudi ovu razinu usluge za najosobnije dokumente, jednako je moguće napraviti i za glasanje na izborima!
Dopisno glasanje postoji u mnogim zemljama svijeta, a od država nama najbližim dopisno glasanje postoji u Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini.
Također, mnogo je primjera država koje imaju elektroničko glasanje – od Australije, Kanade, do Italije, Estonije, Njemačke, Francuske, Finske, Švicarske itd.
Preduvjet za kandidaturu izvanparlamentarnih stranaka - 3.000 potpisa
Na zadnjim parlamentarnim izborima 2011. godine, u većini izbornih jedinica, oko 70% stranaka koje su se kandidirale osvojile su manje od 1% glasova birača. Izbornim natjecanjem velikog broja stranaka koje ne dobiju niti 1% glasova birača stvara se privid demokracije, nepotrebno se rasipaju glasovi i zagušuje izborni prostor.
Zbog toga »U ime obitelji« predlaže da izvan parlamentarne stranke i nezavisne liste moraju prije izbora prikupiti minimalno 3.000 potpisa birača na nacionalnoj razini kao preduvjet za kandidaturu na parlamentarnim izborima.
Pravilo koaliranja stranaka - samostalno na izbore, udruživanje nakon izbora
»U ime obitelji« predlaže onemogućavanje zajedničkih kandidacijskih listi dviju ili više političkih stranaka, kako bi se svaka politička opcija (stranka ili nezavisna lista) samostalno predstavila, svojim programom i kandidatima, biračkom tijelu i na temelju stvarne potpore na izborima participirala u raspodjeli mandata u Hrvatskom saboru. Slična praksa propisana je primjerice Ustavom Norveške, a propisana je i njemačkim izbornim zakonom.
U razmjernom sustavu koji se predlaže, s velikim izbornim jedinicama i relativno niskim izbornim pragom od 3%, nema nikakve potrebe za zajedničkim kandidacijskim listama političkih stranaka i time ni na koji način nije ugroženo načelo višestranačkog sustava.Naime, u koalicijama prije izbora skupljaju se razne stranke na zajedničkoj kandidacijskoj listi i takva koalicijska lista treba zadovoljiti iste izborne uvjete (npr. prijeći izborni prag od sadašnjih 5%) kao i stranka koja samostalno nastupa na izborima. Zbog toga se događa da pojedine stranke, iako nemaju potporu u biračkom tijelu, a isključivo zahvaljujući drugim »jačim« strankama s kojima su u predizbornoj koaliciji, dobiju saborske zastupnike i/ili čak dobiju mogućnost sudjelovanja u obnašanju najviše izvršne javne vlasti, što je krajnje nepravedno.
Nužno je da svaka stranka posjeduje iste uvjete i mogućnosti ulaska u parlament, neovisno o svojem koalicijskom partneru, s kojim će tek nakon provođenja izbora moći udružiti snage radi formiranja vlade ili oporbenog bloka na temelju izbornih rezultata.
Nadalje, birači bi trebali imati mogućnost glasanja za jedinstven politički program stranke, a dvije ili više stranaka sa zajedničkom listom ne mogu ponuditi homogeni politički program, jer bi se inače prethodno ujedinile u jednu stranku.