Odbor za socijalna pitanja, zdravlje i održivi razvoj Vijeća Europe glasovat će u ponedjeljak, 23. studenoga 2015. o nacrtu izvješća “Ljudska prava i etička pitanja koja se odnose na surogatstvo”, čiji je izvjestitelj Petra De Sutter iz stranke zelenih, koji je za belgijske novine La Libre izjavio da je “za liberalnu regulaciju surogatstva”.
‘Moderna trgovina ljudima’
Surogatsvo je u svojoj biti kupoprodajni ugovor prema kojem jedna strana ili bez naknade (altruistično) ili za novac (komercijalno) iznajmljuje žensko tijelo kao sredstvo nošenja i rađanja djeteta (bilo da se radi o samj ženi koja iznajmljuje svoje tijelo ili o klinici-posredniku koja ga unajmljuje za drugu stranu), dok druga strana (samac, heteroseksualni ili homoseksualni par, više osoba) postaje “vlasnik” rođenog djeteta (bilo da se radi o davateljima spermija ili gameta za rađanje djeteta, ili ne).
Surogatstvo je najnoviji način “trgovanja ljudima”, koje krši dostojanstvo i prava žena jer ih se reducirana na njihova reproduktivna svojstva i koristi kao sredstvo (“inkubator za rađanje”), često uz ekonomsku prisilu, dok se djecu reducira na komercijalnu robu koja se prodaje i kupuje, odvajajući ih od žene/majke koja ih je nosila i rodila i oca (davatelja sperme).
Šest osoba može polagati pravo na djecu rođenu putem surogatstva
Na djecu rođenu putem surogatsva pravo može polagati 6 osoba: biološki otac (davatelj sperme), biološka majka (davateljica jajašca), surogatkinja (koja nosi i rađa dijete), njezin partner (presumpcija očinstva) te par koji je naručio dijete.
Komercijalno i altruistično surogatsvo dopušteno je u Gruziji, Indiji, Izraelu, Rusiji i Ukrajini, dok je samo altruistično (bez naknade) dopušteno u Australiji, Brazilu, Kini, Danskoj, Nizozemskoj, Tailandu i Ujedinjenom Kraljevstvu.
U SAD-u praksa varira od države do države, dok Francuska, Njemačka, kao i Hrvatska, potpuno zabranjuju surogatstvo.
Prema objavljenim glavnim točkama, Izvješće Odbora uzet će u obzir činjenicu postojanja surogatstva te predložiti neke korekcije njegova provođenja kako bi se smanjila kršenja ljudskih prava (žena i djece), ali neće tražiti njegovo ukidanje.
Bit će to ekvivalent zagovaranju “sigurnog pobačaja” (safe abortion), odnosno – tražit će se poštivanje ljudskih prava tamo gdje se surogatstvo provodi ne dovodeći u pitanje surogatsvo kao takvo, koje samo po sebi vrijeđa ljudsko dostojanstvo i krši ljudska prava.
Na taj bi se način, zagovaranjem “sigurnog surogatstva”, otvorila vrata za uvođenje surogatstva u sve zemlje članice Vijeća Europe.
Peticija ‘No Matternity Traffic’
Kako se ne bi donijelo “neutralno” ili “liberalno” Izvješće, Međunarodna unija za ukidanje surogatstva, osnovana od strane europskih udruga za obitelj, pokrenula je međunarodnu peticiju “No Matternity Traffic” prema Vijeću Europe kojom traži da:
* Parlamentarna skupština Vijeća Europe, u skladu s člankom 65. svojeg Poslovnika, jasno osudi praksu surogatstva kao protivnu pravima i dostojanstvu čovjeka;
* Vlade država pokrenu postupak izrade teksta kojim se izrijekom zabranjuje svaki oblik surogatstva u Europi;
* Europski sud za ljudska prava bude jamac prava žena i djece i osudi praksu surogatstva kao protivnu ljudskim pravima.
Peticija je do sada prikupila više od 73.000 potpisa te će biti dostavljena Uredu Vijeća Europe. Možete ju pročitati i potpisati ovdje.
Ako Odbor za socijalna pitanja, zdravlje i održivi razvoj, koji se sastoji od 85 zastupnika, usvoji izvješće, Parlamentarna Skupština Vijeća Europe glasovat će o njemu u siječnju 2016.
Treći potpredsjednik i hrvatski član toga Odbora je Igor Kolman, član HNS-a – poznat po tome da je u Hrvatskom saboru, kao saborski zastupnik prije referenduma o braku – U ime obitelji nazvao “prljavim pokretom”. Nikad se nije ispričao za tu uvredu koja doziva u sijećanje jezik kojim su se nacisti koristili kad su govorili o Židovima.
