Na prijedlog gradonačelnika Marija Kordića (HDZ BiH) zabrana rada pravnih i fizičkih osoba iz oblasti trgovine nedjeljom, blagdanima i neradnim danima usvojena je u utorak na 19. sjednici Gradskog vijeća Mostara.
>Ministar Aladrović: ‘Do kraja godine rješenje o radu trgovina nedjeljom’
>U ime obitelji već tri godine od Plenkovićeve Vlade traži neradnu nedjelju
> Predsjednica uprave KTC-a: Otkad smo uveli neradnu nedjelju, promet nam se povećao
Naime, mostarski vijećnici usvojili su Odluku prema kojoj trgovine na veliko i malo u kojima se vrši promet prehrambenim proizvodima mogu odrediti radno vrijeme svakim danom od 6 do 22 sata, izuzev nedjeljom i državnim praznicima, javlja bljesak.info.
Ni trgovine na veliko i malo u kojima se vrši promet neprehrambenim proizvodima neće raditi nedjeljom, a njihovo radno vrijeme bit će od 7 do 21 sat, a nedjeljom neće raditi ni trafike.
Pekare i cvjećarnice
Nedjeljom, blagdanima i neradnim danima omogućit će se trgovinama koje se bave prodajom pekarskih proizvoda od 7 do 12 sati, cvjećarnicama, također od 7 do 12 dok je trgovinama koje se bave isključivo prodajom suvenira dozvoljen rad nedjeljom i blagdanima od 8 do 24 sata te tradicionalnim, starim obrtima i zanatima na području Grada Mostara od 8 do 24 sata. Objekti u kojima se obavljaju obrti i obrtu srodne djelatnosti na području Grada Mostara mogu poslovati svakim danom od 7 do 24 sata, izuzev nedjeljom.
U odluci stoji i da pravne i fizičke osobe iz oblasti trgovine mogu kao dan tjednog odmora odrediti i neki drugi dan.
Odmah nakon usvajanja odluke u Mostaru su osvanuli veleplakati koji slave uvođenje neradne nedjelje.
Sve više gradova u BiH uvodi neradnu nedjelju za trgovce
Neki od gradova i općina u BiH koji su odlučili trgovcima dati slobodnu nedjelju su Bijeljina, Livno, Sanski Most, Zvornik, Kiseljak, a početkom veljače 2022. održana je javna rasprava o Nacrtu odluke o radnom vremenu nedjeljom prodajnih i ugostiteljskih objekata i obrta na području općine Novi Travnik.
Cilj je tih odluka, kako je istaknuto, zaštititi radnike i omogućiti im slobodno vrijeme.
Nakon uvođenja neradne nedjelje u slavonskom Ivankovu nije bilo negativnih posljedica
Nakon slavonskog Ivankova, u kojem se od 2018. nedjeljom i blagdanima više ne može u trgovinu i pekarnicu, sličnu inicijativu pokrenulo je još nekoliko gradova i općina u Hrvatskoj.
Inicijator ideje o neradnoj nedjelji u Ivankovu bio je načelnik općine Marko Miličević koji je ljetos na okruglom stolu, na kojem se raspravljalo o temi „Slobodna nedjelja za zaposlene civilizacijsko je pitanje”, istaknuo da je ta općina 2. rujna 2018. uvela neradne nedjelje i blagdane.
“Negativnih posljedica odluke nije bilo”, rekao je načelnik Miličević. Dodao je da se umjesto toga trgovcima prihod subotom izuzetno povisio.
Zato to smatra primjerom dobre prakse i ne vidi razlog za daljnje rasprave o neradnoj nedjelji na razini države. Također smatra da bi neradno vrijeme trebalo biti od ranog subotnjeg poslijepodneva do ponedjeljka ujutro jer ne vidi razlog da ijedna nedjelja u godini bude radna. Najavio je da će to uskoro predložiti i Hrvatska zajednica općina.
Općine Drnje i Legrad, prve su općine u Koprivničko-križevačkoj županiji koje su 2019. ukinule rad nedjeljom.
“Ovaj sporazum koji smo potpisali s trgovinama, na dobrobit je svih, a ponajviše radnica koje dobivaju slobodan dan. Trgovci dobivaju zadovoljnije radnike, što će se, vjerujem, odraziti i na radnu produktivnost. Osim toga, postaju konkurentniji na tržištu rada, jer nude bolje uvjete radnicima. Dok mi kao Općina dobivamo zadovoljnije mještane”, naglasio je Petar Dombaj, načelnik Općine Drnje nakon sporazuma.
U ugovoru kojega su sve strane potpisale, piše i to da u slučaju kršenja istoga, ona stranka koje prekrši ugovor dužna je drugima platiti penal u iznosu od 20.000 kuna.
Dražen Levak, načelnik Općine Martijanec, s predstavnicima devet trgovačkih tvrtki koje rade na području općine, potpisao je 2019. dokument punog naziva “Sporazuma o neradu radnika i zatvaranju prodavaonica mješovite robe na području Općine Martijanec nedjeljom, državnim blagdanom i neradnim danom”.
“Moram reći da se nismo nadali tako brzom i jednostavnom dogovoru. Nikoga nismo morali pitati dvaput, svi su se odmah složili s idejom o neradnoj nedjelji. Očigledno je da gdje postoji volja za suradnju, put ka pravičnoj zaštiti radnika u trgovini i zaštitu obitelji je otvoren“, rekao je načelnik Levak za Regionalni tjednik.
Kada će Plenković ispuniti predizborno obećanje o neradnoj nedjelji?
Neradna nedjelja, koja se najavljivala izmjenama Zakona o trgovini, ipak se nije uvela početkom godine, kako je bilo planirano nacrtom tog novog propisa.
Nacrt prijedloga novog Zakona o trgovini, koji je, ukratko, predviđao da će trgovine moći raditi samo 16 nedjelja u godini, prošao je lani javno savjetovanje, ali očito se do daljnjega odgađa primjena zabrane rada trgovina nedjeljom.
“Naravno da smo očekivali da će Zakon stupiti na snagu 1. 1. 2022. Sve kako je navedeno u prijedlogu izmjena i dopuna istog zakona i kako je Vlada komunicirala sa javnošću. Kad smo vidjeli da se zakonska procedura ne događa, zajedno s našom centralom Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, obratili smo se Vladi Republike Hrvatske, 2.12.2021. U otvorenom pismu upitali smo: – Gdje je zapelo s predizbornim obećanjem HDZ-a o reguliranju rada trgovina nedjeljom?“, kazala je u razgovoru za Narod.hr predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić.
“Odgovor iz Vlade RH, prema upitima iz medija i javnosti bio je da se još analiziraju primjedbe upućene na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovini. Ponovno je obećano da će se svakako ići u izmjene Zakona o trgovini, vezano uz blagdane i nedjelje.” – komentirala je predsjednica Sindikata neispunjavanje najave vladajućih o “ozakonjenju neradne nedjelje” dane još 2020. godine.
Obećanje HDZ-a
Podsjetimo, jedno od predizbornih obećanja HDZ-a kao danas vladajuće stranke na prošlim parlamentarnim izborima bila je neradna nedjelja.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu raspravu poslalo je spomenuti prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz ostalo regulira radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote – od 6 do najkasnije 21 sat, u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili.
Osim što se namjeravalo zabraniti rad trgovina nedjeljom, izuzev 16 nedjelja u godini, Vlada je izmjenama Zakona o trgovini planirala i ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat.
Predizborni trik
U rujnu 2020. Plenković je kazao kako se radi o predizbornom obećanju, neovisnom o situaciji.
“Smatramo kako je to dobro, kako je to u interesu obitelji i zdravog balansa između rada i odmora.”, poručio je Plenković i najavio da će Vlada tijekom ovog mandata izaći s prijedlogom zakona koji će tražiti balans između onoga da se u načelu ne radi i da omogućimo, zbog gospodarstva i turizma – jedan broj nedjelja koji bi bio radni.
Uoči parlamentarnih izbora 2020. godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković tvrdio je kako zagovara neradnu nedjelju i kako u javnosti postoji visoko suglasje oko tog pitanja.
Pozvao se na ankete prema kojima oko 80 posto građana podržava stav da nedjelje budu neradne.
„Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav Vlade i HDZ-a. Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini, s kojima idemo uskoro u javno savjetovanje, a taj bi zakon iduća saborska većina mogla usvojiti.“, tvrdio je.
Tijekom prvog zatvaranja, na proljeće 2020. godine, Stožer je donio epidemiološku odluku i privremeno u trgovine uveo neradnu nedjelju. Približavanjem parlamentarnih izbora, mnogi su zaključili kako je neradna nedjelja HDZ-ov predizborni trik kojim nastoji okupiti birače s desnice.
Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog UiO
Udruga U ime obitelji godinama poziva poslodavce velikih trgovačkih lanaca, kao i poslodavce svih nenužnih djelatnosti u Hrvatskoj, da omoguće svojim zaposlenicima da nedjelje i blagdane mogu provesti sa svojim obiteljima, a ne na radnom mjestu.
Još je 2017. godine udruga U ime obitelji podnijela Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.
Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.
Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Praksa opovrgava sve argumente protivnika nerada nedjeljom
Zlatica Štulić komentirala je za Narod.hr početkom godine i izlike koje se koriste za nedonošenje zakona o neradnoj nedjelji.
“Ne postoji nikakav razlog da se u Hrvatskoj ne donese Zakon koji će ograničiti rad nedjeljom i blagdanima. Protivnici regulacije rada nedjeljom su vrlo glasni, straše nas otpuštanjem radnika, zaostajanjem gospodarskog razvoja. Sve to praksa opovrgava, jer danas u trgovini nedostaju tisuće radnika, u trgovini su ove godine intenzivno radili studenti, radi veliki broj umirovljenika, a zaposleni radnici su odradili i velik broj prekovremenih sati, koji su dijelom ostali neplaćeni.”
“Svakodnevno vidimo da mali, srednji i veliki poduzetnici u trgovini, imaju kontinuirano otvorene natječaje za zapošljavanje. Posebno prodavača, vozača, mesara, skladištara, komisionara i drugih zanimanja. Na ulazima trgovina, oglasima i pozivima se traže radnici.
Neki poslodavci novčano stimuliraju, svoje radnike koji preporuče zapošljavanje novog radnika i koji odradi određeni broj mjeseci, zapošljavaju se stranci, jer na tržištu radne snage u Hrvatskoj, nema dovoljno radnika.”
O praksi (ne)rada nedjeljom
“Nedjeljom ne rade trgovine u zemljama koje nam u mnogim drugim situacijama predstavljaju uzor, Austrija, Njemačka, Švicarska, Norveška, Poljska Slovenija… U Sloveniji i Njemačkoj su pokrenute ustavne tužbe i u jednom i drugom slučaju potvrđen je usklađenost tih zakona sa ustavom tih zemalja. Iako i u tim zemljama postoje iznimke vezane uz rad nedjeljom. I druge zemlje iz našeg okruženja uvode ograničenje rada nedjeljom i blagdanima.”
“Iskustva iz Slovenije su pozitivna, kolege iz Sindikata trgovine nam to potvrđuju. Građani su se privikli, poslodavci organizirali rad u novim uvjetima, a radnici su zadovoljni.
Stoga očekujemo da se Zakon o trgovini izmijeni i konačno omogućimo radnicima u trgovini Hrvatske da imaju nedjelju kao dan tjednog odmora uz određene iznimke, koje moraju biti jasno određene, a prekršitelji zakona sankcionirani.”
“Važno je da radnici u trgovini budu informirani o svojim pravima, da su im dostupni akti društva. Da znaju kome se mogu obratiti, ako se ista prava ne poštuju, ako su diskriminirani, ako doživljavaju mobing i sl. Važno je da vode vlastite evidencije rada i kontroliraju svoje obračune plaća, jesu li im svi odrađeni sati plaćeni. Da se prije sklapanja ili izmjena ugovora o radu, savjetuju o istome. Napominjem da sindikalno organizirani radnici mogu ostvariti veća prava i bolju zaštitu postojećih prava. Razina prava u EU, gdje su radnici sindikalno organizirani veća je i radnici uživaju veću zaštitu. To je upravo i situacija u zemljama koje smo gore spomenuli.” – poručila je predsjednica Sindikata trgovaca Zlatica Štulić radnicima u Hrvatskoj početkom godine.
Izvor: narod.hr
