Miroslav Dorešić: Je li akademska zajednica ušutkana novcem HNS-ovih trgovaca zastarjelom informatičkom opremom?
Postavljam pitanje svih pitanja na temu eksperimentalne provedbe kurikularne reforme zvane ”Škola za život”. Postavljam pitanje premijeru, ministrici, nastavnicima, profesorima, učiteljima, učenicima, roditeljima, akademicima, novinarima koji prate najavljene promjene u sustavu naobrazbe. Pitanje glasi: Na koji način će se vrjednovati taj eksperiment, na koji način će ga se ocjenjivati, na koji način određivati njegova uspješnost? Pitanje je jednostavno i logično, ali nitko ga do sada barem javno nije postavio, a kamoli na njega dao odgovor, piše za Hrvatski fokus Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999. i teorijski fizičar u mirovini.
No, neka se pospana akademska zajednica ne brine, pitanje je postavljeno glavnoj protagonistici eksperimenta, pomoćnici ministrice znanosti i obrazovanja – ime joj nije vrijedno spomena. Ta desna (u biti lijeva) ruka ministrice znanosti dala je ovakav odgovor: Uspješnost eksperimenta zvanog ‘Škola za život’ određivati će se prema stupnju zadovoljstva njime.
Čijeg zadovoljstva, kakvog i kojeg zadovoljstva to pomoćnica ministrice nije znala reći ali je ipak ostala živa. Za pretpostaviti je valjda da se radi o zadovoljstvu svih sudionika u tom eksperimentu. Dakle, vjerojatno učenika, nastavnika, roditelja, ponajprije ministrice, njezine pomoćnice, svih koji su eksperimentu kumovali pa do samog premijera. Dokle li smo došli u poigravanju s obrazovnim sustavom i avanturističkim pristupom?!
Eksperiment zvan Škola za život još je jedan dokaz da se obrazovanju pristupa po populističkom obrascu u vidu podilaženja učenicima, njihovim roditeljima, nastavnicima i svima koji su u pokus uključeni po ‘kriteriju bez kriterija’. Učenicima se olako daju dobre ocjene čime se već u osnovnoj školi proizvodi hiperinflacija odlikaša bez pokrića, državna matura porazne je razine posebno iz STEM područja po niskoj razini zadataka i lošoj koncepciji tipa vozačkog testa i spuštanja praga za prolaznost. O kakvom se promašaju radi dovoljno je pogledati bruku ministrice Divjak nakon pitanja učenika Ilije Srpaka 31. srpnja 2018. u Dnevniku 2 HRT-a
Učenik Ilija Srpak, vlasnik 17 oskara znanja, poručuje ministrici da su za izvrsnost potrebni visoki kriteriji: ” Na maturi imamo prejednostavne zadatke i onda još snižavamo prag da svi prođu, a ministrica je rekla da bi inače palo pola ljudi, pa nek padnu ako nisu sposobni za fakultet.”
O kakvom se populizmu radi?
Nastavnicima se tepa kako su svi marljivi i stručni (naglasak na SVI) i tako to ide u nedogled sve do akademske zajednice u kojoj također imamo iz godine u godinu hiperinflaciju doktora znanosti iz svega i svačega i to opet po istom obrascu ‘kriterija bez kriterija’.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
> Dr. Slaven Letica: Tko je stvarni kreator hrvatske – neuke i kržljave – školske reforme?
Je li akademska zajednica na višegodišnjem plaćenom dopustu pa ju ništa ne tangira ili je naprosto ušutkana novcem HNS-ovih trgovaca zastarjelom informatičkom opremom? Možda će iz Uljanika isploviti još koji IDS-ov brod, možda se nešto kroz ucjene izvuče, ali HNS-ov brod zvan ‘reforma školstva’ nasukao se a da nije ni isplovio.
Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999. i teorijski fizičar u mirovini
* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Izvor: narod.hr/Hrvatski fokus
Foto: fotomontaža: Narod.hr